img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Polemika nakon tragedije

Brojne reakcije nakon smrti nemačkog policajca koga je ubio islamista

03. jun 2024, 12:24 I.M. / DW
Foto: AP Photo/Matthias Schrader, File
Ilustracija
Copied

U napadu koji se dogodio 31. maja u centru Manhajma, na manifestaciji koju je organizovao antiislamski pokret „Paks Evropa“ (BPE), napadač, za kojeg neki mediji navode da se zove Sulejman A, nožem je ranio ukupno šest ljudi, uključujući i policajca

Nemački policajac podlegao je povredama koje mu je nožem u Manhajmu zadao jedan Avganistanac. On pak ne može biti ispitan jer je i sam u životnoj opasnosti. Napad je izazvao brojne polemike.

Pod heštegom „jedan od nas“ (#einervonuns) praktično sve policijske jedinice Nemačke oprostile su se na društvenim mrežama od ubijenog kolege Ruvena L. (29).

„Dao je život da zaštiti druge“, objavila je njegova matična stanica iz Manhajma na platformi Iks, prenosi „Dojče vele“ (DW) .

U izveštajima medija posebno se ističe da je ubijeni policajac bio donator organa. To je jedan od razloga zašto je njegovo telo satima održavano u životu, nakon što je proglašena moždana smrt. „Čak i mrtav je spasavao živote“, pišu nemački mediji. Srce mu je stalo u nedelju u 17:03.

Šta je s napadačem?

Motiv 25-godišnjeg počinioca još uvek nije rasvetljen, prenosi javni servis ARD na svom portalu. „Taj čovek, koji je rođen u Avganistanu, a u Nemačku je došao kao tinejdžer 2014. godine, do sada nije mogao da bude ispitan. Policajci su ga upucali na licu mesta i on je u kritičnom stanju u bolnici u Manhajmu. Do sada nije bio poznat policiji. Oženjen je, ima dvoje dece i legalno živi u Hepenhajmu, u Hesenu.“

U napadu koji se dogodio u petak (31. maj) ujutru u centru Manhajma, na manifestaciji koju je organizovao antiislamski pokret „Paks Evropa“ (BPE), napadač, za kojeg neki mediji navode da se zove Sulejman A, nožem je ranio ukupno šest ljudi, uključujući i policajca. Među povređenima je i poznati kritičar islama, član uprave BPE Mihael Štircenberger (59).

Napad je u celosti zabeležen kamerom mobilnog telefona. Policajac Ruven L. je prvi stigao do napadača, pokušavajući da ga osujeti. U odgurivanju je pao, a napadač mu je zadao smrtonosni udarac nožem u predelu vrata.

Potom je drugi policajac iz neposredne blizine pucao u napadača.

Svakodnevni rizik za policiju

Poruke saučešća zbog smrti Ruvena L. stigle su od političara, kancelar Olaf Šolc je naveo: „Duboko sam ožalošćen zbog toga što je hrabri policajac podlegao teškim povredama nakon strašnog napada u Manhajmu. Njegova posvećenost bezbednosti svih nas zaslužuje najveće priznanje. U ovim gorkim časovima, moje misli su s njegovom porodicom i svima koji ga oplakuju.“

Oglasili su se i mnogi drugi političari, između ostalih i Vinfrid Krečman (Zeleni), premijer pokrajine Baden Virtemberg u kojoj se nalazi Manhajm.

„Vest me duboko potresla. Sve naše misli su s porodicom, rođacima i kolegama.“ Taj čin, dodao je, pokazuje „često neprocenjiv rizik kojem su policajci izloženi svakog dana“.

Političke posledice

Pre nego što je objavljena vest da je policajac podlegao povredama, oko 800 građana Manhajma formiralo je u nedelju u centru grada ljudski lanac želeći da tako iskaže svoj stav protiv nasilja i mržnje, naveli su organizatori.

Dodali su ujedno da je poseban povod za njihovo okupljanje bio skup u organizaciji pokrajinskog odbora Mlade alternative, omladinskog pokreta stranke Alternativa za Nemačku čiji su se članovi okupili na „bdenju“ pod sloganom „Remigracija bi sprečila ovaj čin“.

Za to vreme, nemački mediji analiziraju političke posledice krvavog napada u Manhajmu i kako će to uticati na glasače na izborima za Evropski parlament koji se održavaju za samo nekoliko dana (9. jun).

„Političke diskusije su već sada u punom jeku“, piše tabloid Bild. „Konzervativne stranke pozivaju državu da preduzme oštre mere protiv islamista. Napad se nesputano iskorišćava u desničarskim, ekstremističkim krugovima, dok neki drugi jednostavno pokušavaju da ne dozvole debatu o islamizmu.“

Kao primer za ovu poslednju tezu taj najtiražniji nemački list prenosi sledeće tri izjave:

„Generalni sekretar CDU Karsten Lineman kaže: ’Do sada smo poznavali takve napade uglavnom iz Francuske, gde politički islam već dominira čitavim okruzima. Nemačka ima masovni problem sa islamizmom’.“

„Predsednik Centralnog saveta muslimana Nemačke, Ajman Mazijek, potpuno je drugačiji: on je podelio objavu u kojoj se odvlači pažnja sa osumnjičenog islamističkog napadača i navodi da je bolničar koji se brinuo o Štircenbergeru bio musliman, isto kao i policajac koji je na kraju upucao napadača“, prenosi Bild.

A kao treće: „Političarka Zelenih Lamija Kador nakon napada je prvo žestoko kritikovala žrtvu. Štircenberger je, napisala je, ’poznati kritičar islama koji govori pogrdne stvari o islamu i širi mržnju’. Tek onda je osudila ’upotrebu nasilja’.“

Na kraju, tu je i ocena istoričara i politikologa sa Univerziteta u Majncu Andreasa Redera, koji kaže: „Što više problema u vezi s migracijama bude vidljivo, to će veći biti uticaj onih stranaka koje obećavaju da će tu situaciju popraviti. Sumnjam da su partije centra uopšte shvatile šta se ovde sprema.“

„Deo šire priče“?

Minhenski Zidojče cajtung komentariše malo drugačije: „Postoji mnogo toga što sugeriše islamistički motiv, ali to još nije sigurno. Ipak, jasno je ko je napao i ko su žrtve. U svetu teoretičara zavere incident je, međutim, predstavljen drugačije. Povređeni još nisu bili ni operisani, a napad je na internetu već bio deo šire priče. Pojavile su se na primer pritužbe da ’mediji’ ili ’političari’ napad ne opisuju kao islamistički teroristički napad. Da se ime istaknutog aktiviste Štircenbergera skriva, jer se islamofob kao žrtva ne uklapa u sliku ’vlade’.“

Autor međutim podseća da su „političari, počevši od kancelara, najoštrije osudili napad“, da je kopredsednica Zelenih Rikarda Lang, „koja svakako nije fan Štircenbergera, spomenula tog aktivistu po imenu kada mu je poželela brz oporavak“.

„Činjenica da su motivi još uvek nejasni nije zbog nespremnosti da se istraga sprovede, već zbog toga što, između ostalog, počinilac još nije spreman za ispitivanje“, navodi nemački list. „Sve se to moglo videti u izveštaju. Ništa se nije čuvalo u tajnosti.“

„Štircenberger jeste žrtva prepredenog napada, kao i ostali povređeni ljudi. Taj čin je za osudu u svakom pogledu. Međutim, incident u Manhajmu pokazuje i mehanizme po kojima funkcioniše scena teoretičara zavere: žrtva napada brzo postaje žrtva države“, zaključuje Zidojče cajtung.

Tagovi:

Islamisti Nemačka Policajac Ubistvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bela kuća

Sjedinjene Američke Države

25.decembar 2025. Dijana Roščić / DW

Trampov „lov na veštice”: Evropskim aktivistima zabranjen ulaz u SAD

Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima.

SAD

24.decembar 2025. Kristof Štrak (DW)

Ko je najmoćniji Amerikanac na svetu, papa Lav IV ili Donald Tramp?

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici

SAD

24.decembar 2025. I.M.

Vrhovni sud zabranio Trampu da šalje Nacionalnu gardu u Ilinois

Osujećen je plan predsednika SAD Donalda Trumpa da pripadnici Nacionalne garde obezbeđuju federalne službenike tokom deportacija migranata u Ilinoisu. Vrhovni sud to mu je zabranio

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Spoljna politika Srbije u 2025.

Klecanje izgrizenih nogara

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure