img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Polemika nakon tragedije

Brojne reakcije nakon smrti nemačkog policajca koga je ubio islamista

03. jun 2024, 12:24 I.M. / DW
Foto: AP Photo/Matthias Schrader, File
Ilustracija
Copied

U napadu koji se dogodio 31. maja u centru Manhajma, na manifestaciji koju je organizovao antiislamski pokret „Paks Evropa“ (BPE), napadač, za kojeg neki mediji navode da se zove Sulejman A, nožem je ranio ukupno šest ljudi, uključujući i policajca

Nemački policajac podlegao je povredama koje mu je nožem u Manhajmu zadao jedan Avganistanac. On pak ne može biti ispitan jer je i sam u životnoj opasnosti. Napad je izazvao brojne polemike.

Pod heštegom „jedan od nas“ (#einervonuns) praktično sve policijske jedinice Nemačke oprostile su se na društvenim mrežama od ubijenog kolege Ruvena L. (29).

„Dao je život da zaštiti druge“, objavila je njegova matična stanica iz Manhajma na platformi Iks, prenosi „Dojče vele“ (DW) .

U izveštajima medija posebno se ističe da je ubijeni policajac bio donator organa. To je jedan od razloga zašto je njegovo telo satima održavano u životu, nakon što je proglašena moždana smrt. „Čak i mrtav je spasavao živote“, pišu nemački mediji. Srce mu je stalo u nedelju u 17:03.

Šta je s napadačem?

Motiv 25-godišnjeg počinioca još uvek nije rasvetljen, prenosi javni servis ARD na svom portalu. „Taj čovek, koji je rođen u Avganistanu, a u Nemačku je došao kao tinejdžer 2014. godine, do sada nije mogao da bude ispitan. Policajci su ga upucali na licu mesta i on je u kritičnom stanju u bolnici u Manhajmu. Do sada nije bio poznat policiji. Oženjen je, ima dvoje dece i legalno živi u Hepenhajmu, u Hesenu.“

U napadu koji se dogodio u petak (31. maj) ujutru u centru Manhajma, na manifestaciji koju je organizovao antiislamski pokret „Paks Evropa“ (BPE), napadač, za kojeg neki mediji navode da se zove Sulejman A, nožem je ranio ukupno šest ljudi, uključujući i policajca. Među povređenima je i poznati kritičar islama, član uprave BPE Mihael Štircenberger (59).

Napad je u celosti zabeležen kamerom mobilnog telefona. Policajac Ruven L. je prvi stigao do napadača, pokušavajući da ga osujeti. U odgurivanju je pao, a napadač mu je zadao smrtonosni udarac nožem u predelu vrata.

Potom je drugi policajac iz neposredne blizine pucao u napadača.

Svakodnevni rizik za policiju

Poruke saučešća zbog smrti Ruvena L. stigle su od političara, kancelar Olaf Šolc je naveo: „Duboko sam ožalošćen zbog toga što je hrabri policajac podlegao teškim povredama nakon strašnog napada u Manhajmu. Njegova posvećenost bezbednosti svih nas zaslužuje najveće priznanje. U ovim gorkim časovima, moje misli su s njegovom porodicom i svima koji ga oplakuju.“

Oglasili su se i mnogi drugi političari, između ostalih i Vinfrid Krečman (Zeleni), premijer pokrajine Baden Virtemberg u kojoj se nalazi Manhajm.

„Vest me duboko potresla. Sve naše misli su s porodicom, rođacima i kolegama.“ Taj čin, dodao je, pokazuje „često neprocenjiv rizik kojem su policajci izloženi svakog dana“.

Političke posledice

Pre nego što je objavljena vest da je policajac podlegao povredama, oko 800 građana Manhajma formiralo je u nedelju u centru grada ljudski lanac želeći da tako iskaže svoj stav protiv nasilja i mržnje, naveli su organizatori.

Dodali su ujedno da je poseban povod za njihovo okupljanje bio skup u organizaciji pokrajinskog odbora Mlade alternative, omladinskog pokreta stranke Alternativa za Nemačku čiji su se članovi okupili na „bdenju“ pod sloganom „Remigracija bi sprečila ovaj čin“.

Za to vreme, nemački mediji analiziraju političke posledice krvavog napada u Manhajmu i kako će to uticati na glasače na izborima za Evropski parlament koji se održavaju za samo nekoliko dana (9. jun).

„Političke diskusije su već sada u punom jeku“, piše tabloid Bild. „Konzervativne stranke pozivaju državu da preduzme oštre mere protiv islamista. Napad se nesputano iskorišćava u desničarskim, ekstremističkim krugovima, dok neki drugi jednostavno pokušavaju da ne dozvole debatu o islamizmu.“

Kao primer za ovu poslednju tezu taj najtiražniji nemački list prenosi sledeće tri izjave:

„Generalni sekretar CDU Karsten Lineman kaže: ’Do sada smo poznavali takve napade uglavnom iz Francuske, gde politički islam već dominira čitavim okruzima. Nemačka ima masovni problem sa islamizmom’.“

„Predsednik Centralnog saveta muslimana Nemačke, Ajman Mazijek, potpuno je drugačiji: on je podelio objavu u kojoj se odvlači pažnja sa osumnjičenog islamističkog napadača i navodi da je bolničar koji se brinuo o Štircenbergeru bio musliman, isto kao i policajac koji je na kraju upucao napadača“, prenosi Bild.

A kao treće: „Političarka Zelenih Lamija Kador nakon napada je prvo žestoko kritikovala žrtvu. Štircenberger je, napisala je, ’poznati kritičar islama koji govori pogrdne stvari o islamu i širi mržnju’. Tek onda je osudila ’upotrebu nasilja’.“

Na kraju, tu je i ocena istoričara i politikologa sa Univerziteta u Majncu Andreasa Redera, koji kaže: „Što više problema u vezi s migracijama bude vidljivo, to će veći biti uticaj onih stranaka koje obećavaju da će tu situaciju popraviti. Sumnjam da su partije centra uopšte shvatile šta se ovde sprema.“

„Deo šire priče“?

Minhenski Zidojče cajtung komentariše malo drugačije: „Postoji mnogo toga što sugeriše islamistički motiv, ali to još nije sigurno. Ipak, jasno je ko je napao i ko su žrtve. U svetu teoretičara zavere incident je, međutim, predstavljen drugačije. Povređeni još nisu bili ni operisani, a napad je na internetu već bio deo šire priče. Pojavile su se na primer pritužbe da ’mediji’ ili ’političari’ napad ne opisuju kao islamistički teroristički napad. Da se ime istaknutog aktiviste Štircenbergera skriva, jer se islamofob kao žrtva ne uklapa u sliku ’vlade’.“

Autor međutim podseća da su „političari, počevši od kancelara, najoštrije osudili napad“, da je kopredsednica Zelenih Rikarda Lang, „koja svakako nije fan Štircenbergera, spomenula tog aktivistu po imenu kada mu je poželela brz oporavak“.

„Činjenica da su motivi još uvek nejasni nije zbog nespremnosti da se istraga sprovede, već zbog toga što, između ostalog, počinilac još nije spreman za ispitivanje“, navodi nemački list. „Sve se to moglo videti u izveštaju. Ništa se nije čuvalo u tajnosti.“

„Štircenberger jeste žrtva prepredenog napada, kao i ostali povređeni ljudi. Taj čin je za osudu u svakom pogledu. Međutim, incident u Manhajmu pokazuje i mehanizme po kojima funkcioniše scena teoretičara zavere: žrtva napada brzo postaje žrtva države“, zaključuje Zidojče cajtung.

Tagovi:

Islamisti Nemačka Policajac Ubistvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure