img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moamer el Gadafi, čovek koji je prkosio Zapadu

Borba do smrti

28. decembar 2011, 18:10 Momir Turudić
fotografije: reuters
Copied

Moamer el Gadafi, čovek sa bezbroj imena koje su mu nadevali obožavatelji i protivnici, "vođa masa", "otac Afričke unije", "besni pas", "ostareli enfant terribl", ubijen je 20. oktobra u blizini Sirta

Pobuna u Libiji eksplodirala je u februaru ove godine. Na prvi pogled, izgledalo je da je to nastavak požara koji se širio Severnom Afrikom i Bliskim istokom, i da će Gadafi brzo pasti. Međutim, ubrzo se ispostavilo da je Libija poseban slučaj, koji se nije uklopio u matricu „arapskog proleća“. Za razliku od Tunisa i Egipta, pobunjenici su očigledno bili dobro naoružani, mada slabo organizovani; libijski ustanak je bio daleko od opštenarodne pobune, brzo se videlo da je zemlja duboko podeljena po plemenskim, rasnim, političkim linijama, i da je socijalno nezadovoljstvo među poslednjim razlozima pokušaja prevrata. U munjevitom kontranapadu Gadafijeve snage su stigle nadomak Bengazija koji je bio uporište pobunjenika, a ustanak su od sloma spasli NATO bombarderi, koji su se aktivirali posle preko noći donete rezolucije u Savetu bezbednosti UN. Već tada je bilo jasno da su zemlje koje učestvuju u intervenciji, prvenstveno Velika Britanija, Francuska i SAD, jedini pravi pobednici mrcvarećeg rata koji je potrajao još sedam meseci, i da su pravi razlozi tog rata libijska nafta i neraščišćeni računi sa Gadafijem iz prethodnih decenija.

Zapadne zemlje optuživale su Gadafija da pomaže terorističke pokrete širom sveta, od palestinskih organizacija do IRA. Za podmetanje bombe koja je 1986. eksplodirala u jednom berlinskom klubu i ubila dva američka vojnika, SAD su optužile Libiju. Američki avioni su posle toga bombardovali Tripoli i Bengazi, tom prilikom poginula je i usvojena Gadafijeva ćerka Hana. SAD i Velika Britanija su 1991. optužile Libijce Alija Amina Fimaha i Al Megrahija za obaranje aviona PAN Amerikena 1988. nad škotskim selom Lokerbijem. Međunarodne sankcije protiv Libije, koja je odbila da izruči optužene, uvedene su aprila 1992. Sankcije su teško pogodile Libiju u sledećim godinama. Rasla je nezaposlenost, inflacija, privreda je počela da se urušava, standard stanovništva je ubrzano opadao. Raslo je i nezadovoljstvo u zemlji.

Početkom novog milenijuma usledio je veliki preokret. Posle 11. septembra 2001. Gadafi je bio prvi lider jedne muslimanske zemlje koji je osudio terorističke napade na SAD, nudeći saradnju u borbi protiv Al Kaide. Najavio je da odustaje od programa razvoja oružja za masovno uništenje, a u avgustu 2003. Libija je prihvatila da isplati odštetu porodicama žrtava iz slučaja Lokerbi. Posle toga se sa Gadafijem sreo impresivan broj zapadnih državnika, uključujući Tonija Blera, Nikolu Sarkozija, Silvija Berluskonija. Sankcije su ukinute, a na svim sastancima su potpisivani poslovni ugovori vredni milijarde dolara. Diplomatski odnosi sa SAD uspostavljeni su 2006, a te godine je u Tripoliju u prijateljskoj poseti bila tadašnja državna sekretarka SAD Kondoliza Rajs. Činilo se da je Gadafijev revolucionarni žar utihnuo, a da su zapadni lideri zarad biznisa odlučili da se priviknu na njegove povremene ekscentrične ispade. Ispostavilo se, međutim, da se samo čekao povod za ono što je usledilo ove godine, a da ljudska prava i zaštita civila sigurno nisu bili razlog što je strela na Gadafija odavno odapeta.

Gadafi jeste vladao gvozdenom rukom, često se surovo obračunavao sa protivnicima, u državi su cvetali korupcija i nepotizam, ali po svemu tome se Libija nije razlikovala od većine zemalja u arapskom svetu, od kojih su mnoge verni saveznici Zapada. Međutim, libijski sistem je pružao i mogućnosti svojim građanima da putuju po svetu, elita društva obrazovana je na najboljim evropskim univerzitetima, obrazovanje i zdravstvo, mada sa bezbroj mana, bili su besplatni, kriminal skoro da nije postojao, islam je imao dozu fine tolerancije od koje bi mnogi imali šta da nauče, atmosfera u samoj zemlji je bila mnogo opuštenija nego u većini arapskih država. Poslednjih godina, posle izmirenja sa Zapadom i ukidanja sankcija, mnogi politički zatvorenici, uključujući i muslimanske fundamendaliste koji su se kasnije našli u prvim redovima ustanka, oslobođeni su iz zatvora, ekonomija se osetno popravila. Sve to ipak nije bilo dovoljno. Tri dana pre Gadafijevog ubistva državna sekretarka SAD Hilari Klinton je u Tripoliju rekla da ova zemlje želi Gadafija živog ili mrtvog, a radost posle vesti o pogibiji je bila tolika da je očigledno naglasak bio na „mrtav“.

Zapadni državnici su požurili da Gadafijevu smrt nazovu početkom doba slobode za Libiju, ali mnogobrojne podele koje postoje među Libijcima nisu počele sa Gadafijem, i njegovim nestankom se neće ni završiti. Mučni snimak egzekucije imao je cilj da pokrije druge slike osmomesečnog krvavog građanskog rata u kome je, uz podršku NATO bombardera, nestala jedna zemlja. Taj rat je ostavio iza sebe preko 30.000 mrtvih, stotine hiljada izbeglih i mnogo pitanja o budućnosti zemlje koja je još uvek u haosu, u kojoj bezbrojne naoružane grupe namiruju račune sa „pristalicama Gadafija“, satirući i proterujući čitave gradove, proganjaju emigrante crne boje kože, boreći se među sobom oko podele plena. Pored toga, sudbina koja je zadesila Libiju i Gadafija mogla bi biti i zloslutna poruka budućim ciljevima na listi neprijatelja, na primer Irana. Čelnici NATO-a nisu krili zadovoljstvo zbog „uspeha“ misije u Libiji, i više puta su javno poručili da će to biti primer i za buduće intervencije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

26.jun 2025. Kersten Knip / DW

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Železnica

26.jun 2025. I.M.

Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana

Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi

Donald Tramp u Kongresu

SAD

26.jun 2025. M. L. J.

VOA: Tramp zatvorio nezvanični javni servis Amerike

Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine

SAD

25.jun 2025. B. B.

Tramp: Neverovatna demonstracija američke snage utrla put prekidu vatre

Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana

Samit u Hagu

25.jun 2025. Novak Marković

NATO povećao potrošnju za odbranu: Bićemo pravedniji i smrtonosniji

Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure