img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sebastijan Fetel, prvak F1 četvrti put

Blagoslov ili prokletstvo

25. decembar 2013, 00:06 Dušan Radulović
foto: reuters
Copied

Kada je u drugom delu sezone dobio novi bolid, pobedio je u preostalih deset trka. Postao je najmlađi četvorostruki prvak F1. "Sebastijan Fetel je više prokletsvo, nego blagoslov", pisao je nemački "Cajt", jer trke gube draž, pobednik se zna unapred. Koliko zahvaljujući vozaču toliko i zbog superiornosti tima Red Bula

Sa 26 godina osvojio je i četvrtu titulu svetskog prvaka Formule 1, oborio pregršt rekorda, jer ima „sve što treba Formuli 1 – pamet, brzinu u donošenju odluka i iznad svega je veoma, veoma brz na stazi“. Tako je pre više od jedne decenije procenio lovac na talente koji je doveo Sebastijana Fetela da bude jedan od mladih vozača u tada tek ustanovljenom „Programu za razvoj vozača“ ekipe Red Bul. Kada je počeo, iako sam tada već imao „staž“ u praćenju i pisanju o trkama F1 – nisam stekao utisak da je reč o „izuzetnom“ talentu, zato valjda i nisam headhunter. Smatrao sam Fetela drčnim arivistom, momkom koji isuviše srlja, čiji pogrešni potezi mogu drugim vozačima da upropaste trkanje, hoću reći da je sklon glupostima u trkanju jedan na jedan, a nešto mi je isuviše ličio na Mihaela Šumahera… Ako razumete šta hoću da kažem.

Ajmo redom. Počeo je u kartingu, onda formula BMW, gde je 2003. bio najbolji novajlija. Čini se da je već tada shvatio šta može, jer je sledeće godine u tom takmičenju pobedio u 18 od 20 trka. Posle povrede Roberta Kubice, Fetel ga je zamenio na trci za Veliku nagradu SAD u Indijanapolisu osvojivši osmo mesto i svoj prvi bod. To mu je donelo stalni ugovor sa Red Bulom, ali u njihovom „drugom timu“ – Toro Roso. Početničke greške, nekoliko karambola i pogrešnih poteza koje je tada učinio nisu obeshrabrile šefove, mada mu je sve to donelo negativan imidž i među starijim vozačima, ali i među novinarima. Možda je najbolji primer trka u Suzuki 2007. kada se novajlija Fetel, tada u Toro Roso timu, toliko bio „napalio“ da se domogne podijuma da je (valjda) misleći samo na to, iz čista mira, potpuno nepotrebno udario kalpiš Marku Veberu dok su vozili iza sigurnosnog automobila, pa su obojica ispali iz trke. Po povratku u boks, Australijanac koji je do sudara bio na drugom mestu, nije birao reči i toliko je nagrdio Fetela da se ovaj obliven suzama vratio u svoju garažu. Taj sukob odredio je ono što je došlo kasnije, njihov obostrani animozitet u zajedničkom timu.

Posle petog mesta u Monaku 2008, u Monci je osvojio prvo startno mesto, a potom i pobedio „sjajnom vožnjom u bolidu u kome je realno mogao da računa na poziciju ispod desetog mesta“. Na kraju sezone bio je osmi u generalnom plasmanu što mu je donelo ugovor sa ekipom koja je tada krenula u ekspanziju i koju su poznavaoci smatrali jednom od najozbiljnijih konkurenata tih godina dominantnom Ferariju i Mihaelu Šumaheru. Tri pobede u prvoj sezoni, Šangaj, Silverston i Suzuka, najavili su da je „novi šerif stigao u grad“.

Ipak, ne umanjujući veštinu, brzinu i rezultate najmlađeg četvorostrukog šampiona Formule 1, mislim da je uspeh Sebastijana Fetela, kao onomad Šumahera i Ferarija, većim delom zasluga dominacije tima Red Bul i slabosti ostalih koji nisu imali dovoljno znanja i novca da ih prate. Pokazao je to i početak sezone 2013. kada novi bolid za Fetela još nije bio spreman i kada je bio egal sa ostalima. U prvom delu sezone parirali su mu pobedama Raikonen (Lotus), Alonso (Ferari) i Hamilton i Rozberg (Mercedes). U novom bolidu Fetel je šampionski niz započeo u Belgiji, a onda pobedio na svim trkama do kraja sezone – ukupno deset.

Iza Fetela stoje dva najveća mahera u ovom poslu – šef tima Kristijan Horner i sportski direktor Adrijan Njuji. Izraz „maheri“ nisam slučajno upotrebio, jer je reč o ljudima koji, osim ogromnog znanja i iskustva, poštuju onu mangupsku da je sve što nije zabranjeno – dozvoljeno. Plešući po ivici žileta oličenih u tehničkim pravilima F1, njih dvojica su odmakli ostalima taman toliko da skockaju Fetelu bolid koji mu daje prednost, makar pola desetinke po krugu. Prvo mesto na startu je postalo fetiš, uslov za gotovo sigurnu pobedu. S druge strane, to je pokazalo i Fetelovu najveću slabost – kad nije na čelu u prvoj krivini, gubi ne samo hladnokrvnost i osećaj nadmoćnosti već i koncentraciju.

Četvorogodišnji trijumfalni niz Fetela ipak je i potvrda da dobre okolnosti traže i pravog realizatora za volanom. Da li će se uspesi nastaviti? Ne bi me začudilo da tako bude, mada… Svojevremeno je jedan znalac rekao da „vozač gubi sekundu po krugu kad dobije prvo dete“, a Fetel će uskoro postati otac.

Dušan Radulović, Radio Beograd

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure