img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Berlin pazario stanove: Nemce guše paprene kirije i masni profiti milijardera

25. april 2024, 12:49 Nemanja Rujević
Foto: Unasplash
Copied

Nemački glavni grad otkupio je još oko 4.500 stanova. Ali, Berlin i dalje „drže“ veliki fondovi koji daju nekretnine u najam – imaju čak 800.000 stanova. A kirije su odavno nesnosne

U borbi protiv sumanutih cena kirija, grad Berlin sada je otkupio 4.495 stanova i još dve velike parcele od Vonovie, giganta privatnog tržišta nekretnina.

Nemačka prestonica je za ovaj posao izdvojila 700 miliona evra.

No, grad-pokrajina Berlin sa ukupno 366.000 stanova i dalje je patuljak u odnosu na investicione fondove i milijardere koji u Berlinu drže oko 800.000 stanova.

Od ukupno oko dva miliona stanova, u tek 305.000 žive vlasnici – u svim ostalim se živi pod kirijom.

Berlin je prvo postao kul, onda i skup

Pre svega petnaestak godina, Berlin je bio jeftin grad. Zapravo, jedini glavni grad u Evropi koji je trošio više para nego što se u njemu generiše. Teoretski, tada bi ostatak Nemačke bolje živeo bez trošadžija iz Berlina.

Ali, to se uveliko promenilo. Imidž brzog hipsetrskog grada u kojem je odličan noćni život i uspevaju strat up firme, u Berlinu je stvorio rekordnu potražnju za stanovima.

Danas se prosečno kvadrat stana iznajmljuje za oko 14 evra mesečno (bez režija), a to ide i do tridesetak evra u popularnijim četvrtima.

Zato je u Berlinu moguće nešto što se inače ne bi očekivalo – i konzervativni gradonačelnik Kaj Vegner, čiji demohrišćani nisu fanovi državnog vlasništva, pozdravio je što je grad kupio nove stanove.

Nada se, kaže Vegner, da će to smanjiti pritisak na tržištu nekretnina. „Kupovinom 4.500 stanova smo napravili veliki korak ka tom cilju.“

Kad se uzme digitron, ispada da je jedan stan prosečno otkupljen za 155.000 evra što mu još dođe jeftino za berlinske uslove. Zgrade su mahom starije, iz sedamdesetih, osamdesetih ili devedesetih godina.

Gradski senator za finansije Štefan Evers kaže da „ne kupuju naslepo“ i da se stvar isplati. Gradska preduzeća zadužena za stanove to mogu da finansiraju – ionako će naplaćivati stanarine.

Ignorisan zahtev naroda za nacionalizacijom

Mnogim Berlincima je muka od toga što krov nad glavom velikim firmama služi za mlaćenje masnog profita.

Tako je 2021. godine na referendumu – veoma neprijatnom po političare i krupne kapitaliste – većina (57,6 odsto) građana Berlina glasala za nacionalizaciju stanova koji pripadaju velikim fondovima i firmama.

Tadašnja leva koalicija koja je upravljala Berlinom imenovala je ekspertsku komisiju koja je tvrdila da nacionalizacija nije suprotna ustavu, te da je moguća.

Od toga se nije odmaklo. Sada su na vlasti demohrišćani i socijaldemokrate, a obe stranke su skeptične u pogledu nacionalizacije.

Kako je referendum tada bio savetodavnog karaktera, vlasti nisu morale da poslušaju građane.

Kad kirija tera u siromaštvo

Ali, sve više Nemaca je nezadovoljno eksplozijom troškova stanovanja. Poslednjih godina, posebno od početka ruske agresije, žestoko su skočile cene kirija, grejanja i struje.

Računa se da oko 12 odsto Nemaca u riziku od kolapsa kućnog budžeta ili čak siromaštva jer za troškove stanovanja daju više od 40 odsto ukupnih prihoda.

U jednoj anketi instituta YouGov je prošlog septembra 40,5 odsto ispitanika reklo da jedva plaća troškove stanovanja, dok 7,4 odsto kaže da zapravo više i ne može da finansira te troškove.

Iako se Berlin popeo na listi najskupljih gradova i u ovom pogledu, neprikosnoveni grad koji traži dublji džep i dalje je Minhen.

Tagovi:

Berlin Kirije Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljive trke za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Grenland, kuće, sneg, priroda

Geopolitika

19.januar 2026. Nemanja Rujević

Rat za Grenland preko burbona

Teško da će se pucati zbog Grenlanda, ali Donald Tramp sada dobija odgovor na najavljene dodatne carine na evropske proizvode

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure