Fridrih Merc je posetio Vašington i susreo se sa predsednikom SAD Donaldom Trampom. Iako je pred kamerama govorio tek nekoliko minuta, iza zatvorenih vrata razgovarano je o Iranu, atomskom programu i trgovinskim odnosima između Evrope i SAD
U prisustvu govorljivog Donalda Trampa, nemački kancelar Fridrih Merc je pred novinarima jedva dolazio do reči. Ako taj deo „nemoguće misije“ u Vašingtonu nije uspeo, oni iza zatvorenih vrata jesu, tvrdi Merc, piše Dojče vele.
Uspeo je da kaže koju reč o Ukrajini i trgovinskim odnosima SAD i Evrope – to jest, Trampovom maniru da na najmanje neslaganje preti carinama. Premda, američko-izraelski udar na Iran zasenio je sve ostale teme.
No, Mercova „priprema“ za izlet do Bele kuće bila je pogodna – ni rečju nije kritikovao američke i izraelske napade, ali jeste „nesrazmeran“ odgovor Irana. U tom pravcu je nastavio i posle susreta sa Trampom, u razgovoru za dnevnik nemačkog javnog servisa.
„Iran je bio neposredno pred sticanjem atomskog oružja“, tvrdi Merc. „Utoliko je bilo razloga za intervenciju nakon što se decenijama pregovaralo.“
Foto: AP Photo/Mark SchiefelbeinPoseta Fridriha Merca Vašingtonu
Međunarodno pravo je važno, kaže on, i Nemačka ne koristi dvostruke aršine. Ali, po pitanju Irana i njegovog atomskog programa, mogao je doći trenutak kad je „prekasno“.
„Tada nas ne bi pitali da li smo sve radili po međunarodnom pravu nego bi nas pitali zašto to niste pre sprečili?“, kaže Merc.
Na pitanje kako je Tramp opravdao rat, Merc kaže da tu ima „još nekih otvorenih pitanja“, a posebno pitanje – šta posle? Ko će i kako voditi Iran? Posebno jer je teokratski režim decenijama puštao korenje i raspolaže milionima naoružanih ljudi.
Kad Tramp šarmira
Prethodno je u Ovalnoj sobi američki predsednik bio neuobičajeno blagonaklon prema gostu, hvaleći Merca kao „prijatelja“ i „izuzetnog vođu“, posebno kad su u pitanju energetika i migraciona politika.
Možda je Mercu bilo drago da čuje kako Tramp smatra da je mnogo bolji kancelar nego što je to bila Angela Merkel. Svojevremeno je, početkom veka, Merkel praktično počistila Merca iz njihove stranke, Hrišćansko-demokratske unije.
Tramp je pohvalio i što Nemačka navodno nije imala nikakav problem da dozvoli Sjedinjenim Državama da iz baze Ramštajn vode operacije u Iranu.
Pedantni novinari su izračunali da je, tokom pola sata susreta otvorenog za kamere, Merc govorio ukupno tri minuta.
Morao je pride da istrpi neslanu Trampovu šalu. Govoreći o odluci američkog Vrhovnog suda da obori njegove kaznene carine, Tramp je upitan kako bi trebalo da se postavi na tom planu prema Nemačkoj. „Mislim da treba da ih strefimo snažno“, rekao je, šeretski tapšući Merca po ramenu.
Manje šale je bilo oko Španije. Tramp je besneo jer mu ne daju da koristi vojne baze NATO-a za udar na Iran (zbog sličnog je kritikovao i Veliku Britaniju) i jer Španija odbija da uloži u vojsku onoliko koliko predviđa NATO. Rekao je da će poništiti sve ekonomske i druge sporazume sa Madridom.
„Jasno sam mu rekao“, kaže posle Merc o razgovoru uz večeru, „ne možeš da sklapaš izolovane ugovore sa Nemačkom ili da sklopiš ugovor sa celom Evropom, ali bez Španije.“
I još mu je rekao da treba da batali ideju dodatnih carina za neke zemlje EU. „Ionako plaćamo 15 odsto carina, a Amerikanci nula odsto. Teško da može gore za nas.“
Foto: AP Photo/Mark SchiefelbeinNa pitanje kako je Tramp opravdao rat, Merc kaže da tu ima „još nekih otvorenih pitanja“, a posebno pitanje – šta posle?
Highway to Kyiv
U prvim komentarima, britka pera nemačke štampe primećuju da se radilo najpre o Trampovom „šarmiranju“ Merca. I obratno, Merc se predstavljao kao prijateljski nastrojen tip – neki kažu, on je jedan od retkih koji umeju sa Trampom.
„Zapravo je poseta kancelara Vašingtonu trebalo da donese odgovore o tome kakvu strategiju Tramp ima u Iranu. A na kraju je opet izašlo na Trampovu dževu, dok je Merc sedeo pored, smeškajući se“, ocenjuje u komentaru javni servis ARD.
Frankfurter algemajne cajtung pak naslovljava – „Mudro biraj svoje bitke“. I ocenjuje da je Merc našao način da izađe na kraj sa Trampom, pa makar to podrazumevalo da uglavnom ćuti.
Sam Merc kao uspeh vrednuje to što se ipak pričalo o Ukrajini. Diplomatski kaže, „možda sam malo doprineo razumevanju lokalnih prilika“, kada je govorio o crnomorskoj luci Odesi.
Foto: AP Photo/Mark SchiefelbeinŠta je Merc rekao Trampu?
„Linija fronta, koju Ukrajina sada drži, mora ostati i ne sme se više pomerati na zapad u koristi Rusije“, rekao je Merc posle nemačkim novinarima. Ako padne front, onda je otvoren „Highway to Kyiw“, iskoristio je Merc stihove AC/DC.
Koliko se javno čulo, Tramp je o Ukrajini rekao da tamošnji mirovni pregovori moraju ostati prioritet. I da je Amerika bila „glupa“ što je silno haj-tek oružje poslala Kijevu jer, evo, sad bi im dobrodošlo u udarima na Iran.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nekoliko megakompanija menjaju energetske bilanse čitavih regiona, preusmeravaju globalna tržišta rada i redefinišu način na koji milijarde ljudi dolaze do informacija. Nijedan parlament nikada nije glasao o tome, niti je i jedan birač o tome pitan. Odluka da se kompletna globalna ekonomija preusmeri ka VI nije doneta na mestu gde se demokratski odlučuje zato što takvo mesto za ovu vrstu odluka i ne postoji. Odlučilo je tržište, a tržište nema biračko telo
Duh vremena: Osam i po decenija od odlaska iz života poetese XX veka (3)
“Podlegla je starom dekadentnom iskušenju da izmisli sebe kao sablaznu, nepriznatu i neshvaćenu pesnikinju; majka svoje dece i žena svog muža; ljubavnica mladog efeba; osoba iz bajkovite prošlosti; bard vojske osuđene na uništenje; učenica i prijateljica, strastvena pratilja. Od ovih (i drugih) “slika ličnosti”, stvorila je veliku poeziju našeg vremena. Ali nije imala kontrolu nad sobom, nije imala moć samospoznaje (i negovala je to neznanje). Bila je bespomoćna, bezbrižna i nesrećna, okružena “gnezdom” i sama, pronalazila je i gubila, i pravila beskrajne greške”
Pred ulazak u Evropsku uniju, Crna Gora uvodi registraciju svih proizvođača rakije i evidenciju kazana, pa će i domaća loza za ličnu upotrebu prvi put ući pod nadzor Uprave carine
Dok ankete pokazuju da većina Amerikanaca podržava mir sa Iranom i protivi se novom dugotrajnom ratu, novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei upozorava da američke vojne baze više neće imati mesto na Bliskom istoku
Papa Lav XIV u svojoj prvoj enciklici „Magnifica humanitas“ upozorava da razvoj veštačke inteligencije ne sme služiti isključivo profitu i moći, već celokupnom čovečanstvu. Dokument se bavi etičkim, socijalnim i političkim posledicama AI revolucije i poziva na „razoružavanje“ tehnologije koja može ugroziti čoveka
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!