img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza u Venecueli

Argentinski „recept“

05. februar 2003, 22:44 V. S
Copied

Već dva meseca traje generalni štrajk, a unutrašnje podele na pristalice i protivnike predsednika Uga Čavesa onemogućavaju rešenje, mada se ishod na duži rok ipak nazire

PODRŠKA I OSPORAVANJE: Hugo Čavez…

Cela politička karijera Uga Čavesa, predsednika Venecuele, obeležena je polemikama, pohvalama i osporavanjima, sukobom populističkih metoda i politike čvrste ruke. Padao je i dizao se, vraćao se kada su ga svi otpisivali, a i dalje je na vlasti. Međutim, gledano na duži rok, teško je verovati da će još dugo o(p)stati. Za Uga Rafaela Čaves Friasa (28. jun 1954, Sabaneta) prvi put se čulo van granica njegove zemlje 4. februara 1992, kada je sa još nekolicinom istomišljenika u uniformi pokušao neuspešan državni udar protiv tadašnjeg predsednika Karlosa Andresa Peresa. Godine 1975. završio je vojnu akademiju, a 1982. ušao je u politiku formiravši sa još dvojicom oficira Revolucionarni bolivarski (po Simonu Bolivaru) pokret 200. Pokušaj državnog udara završio je sa jednim mrtvim i 50 ranjenih. Istog dana pojavio se na televiziji, preuzeo potpunu odgovornost na sebe i – stekao popularnost!

IZ UNIFORME U POLITIKU: U govoru od samo jednog minuta uspeo je da se nametne zemljacima kao alternativa i oni su bili spremni da ga čekaju. Odležao je dve godine, već 1994. bio je na slobodi u zamenu za odricanje od uniforme. Postao je samo političar, bez jasnog opredeljenja za levicu ili desnicu. Formirao je Pokret V Republike (MVR) i na izborima 6. decembra 1998, uglavnom zahvaljujući glasovima sa levice, osvojio 56,2 odsto glasova. Postao je najmlađi predsednik u istoriji zemlje. Dužnost je preuzeo 2. februara 1999.

…i demonstracije na ulicama Karakasa

Ubrzo je iskoristio svoju popularnost i na referendumu 25. aprila iste godine dobio izuzetna ovlašćenja. Na parlamentarnim izborima, 25. jula 1999, njegova koalicija Patriotski pul dobila je 120 od 128 poslaničkih mesta.

Problemi su počeli 2000, kada je došlo vreme za ispunjavanje obećanja. Čaves je podržao „civilni sektor“ u vladi što je prouzrokovalo razlaz sa nekadašnjim saborcima iz vremena pokušaja državnog udara. Na svetlo dana izašle su razlike dojučerašnjih saradnika iz MVR-a, praćene međusobnim optužbama o korupciji. Čaves je 30. juna 2000. ponovo izabran za predsednika sa 59 odsto glasova, ali zenit njegove popularnosti već je bio prošlost. Problemi su se nastavili i 2001, posebno u novembru kada je donesen paket od 49 zakona kojima većina poslovnih ljudi nije bila zadovoljna. U decembru je održan generalni štrajk koji je bio samo uvod u nove komplikacije. U januaru 2002. došlo je do prvih velikih manifestacija protiv Čavesa, sukob se sve više produbljivao, da bi 9. aprila počeo „neograničeni generalni štrajk“. Tri dana kasnije Čaves je bio prinuđen da podnese ostavku, ali se onda dogodio tipičan latinoamerički obrt: uz pomoć vojske Čaves se vratio na vlast samo 48 sati kasnije!

Otada tinjaju duboka podela i kriza koja je već paralisala zemlju, ali još nije dostigla kulminaciju. Venecuela je od 2. decembra opet u generalnom štrajku na koji Čaves odgovara represalijama. Radnici, posebno u naftnoj industriji, dobijaju masovne otkaze, u vladu su ušla još dva visoka oficira što nikako nije odlika rastućih demokratija. Vojska je ušla u pogon Koka-kole i u jednu fabriku piva i uvela neku vrstu prinudne uprave. Država je počela da kontroliše cene, da utvrđuje kurs deviza u bankama, a ekonomisti upozoravaju da u Venecueli može da se desi isto što i u Argentini. Hiperinflacija je pred vratima, predviđa se pad bruto nacionalnog dohotka za svih 25 odsto, povećanje nezaposlenosti do 28 odsto, zatvaranje firmi, devalvacija je neminovna, odliv deviza iz zemlje je velik… Poslednja dva meseca Venecuela, jedan od najvećih izvoznika nafte, jedva da izvozi deset odsto od onoga što je doskora izvozila i čak je bila prinuđena da iz Brazila uveze 520.000 barela.

MITINZI PODRŠKE I PROTESTA: Opozicija je za 2. februar bila sazvala referéndum na kome je narod trebalo da se izjasni da li je za to da Čaves ode sa vlasti, ali je Ustavni sud suspendovao izjašnjavanje… Na ulicama Karakasa smenjuju su mitinzi podrške i protesta, čini se da Čaves još pobeđuje, ali niko ne bi mogao da kaže i da će pobediti. Doduše, on tvrdi: „Uspešno smo odbranili našu nacionalnu petrolejsku industriju pred naletom fašista i sada prelazimo u ofanzivu“, ali… međunarodna zajednica pokušava da reši krizu, bez mnogo uspeha. Nedavno je formirana grupa zemalja „prijatelja Venecuele“ u kojoj su SAD, Španija, Portugal, Meksiko, Brazil i Čile, ali je Čaves bio nezadovoljan sastavom grupe i tražio je ulazak još nekih zemalja poput Kine, Rusije, Kube, Jamajke i Trinidad/Tobaga. Želja mu nije ispunjena, a jedan od najčvršćih protivnika ideje o proširenju bio je novi brazilski predsednik Luis Inasio Lula da Silva, na čijoj je inauguraciji 1. januara ove godine Čaves bio vrlo zapažen. Predsednik Venecuele je u poslednjih 30 dana tri puta bio u Brazilu u potrazi za ekonomskom (uvoz nafte) i političkom podrškom, iako se 26. januara u Porto Alegreu, na Svetskom socijalnom forumu, pojavio nepozvan. Iskoristio je priliku da sa ustavom u ruci upozori da će njegova vlada sprovesti „ratnu ekonomiju“ kako bi se suprotstavila „nehumanoj, terorističkoj i fašističkoj ofanzivi“ kojoj je izložena njegova zemlja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Filipini

Filipini

08.jun 2026. I.M.

Snažan zemljotres pogodio Filipine: Najmanje 12 mrtvih, stotine povređenih

Zemljotres jačine 7,8 stepeni pogodio je Filipine, izazvavši žrtve, povrede i upozorenja na cunami širom Pacifika

Rat na Bliskom istoku

Rat na Bliskom istoku

08.jun 2026. I.M.

Eskalacija sukoba Izraela i Irana u 100. danu rata na Bliskom istoku

Novi talas napada između Izraela i Irana izazvao je reakcije u regionu, uključujući uzbune i zabrinutost zbog mogućeg širenja konflikta

Liban

08.jun 2026. M. L. J.

Odata počast srpskom mirovnjaku u Libanu

Na aerodromu u Bejrutu održana je ceremonija ispraćaja posmrtnih ostataka starijeg vodnika Milovana Jovanovića, koji bi nakon odavanja počasti trebalo da budu upućeni u Srbiju

Evropska Unija

07.jun 2026. S. Ć.

Evropska komisija: Albanija će ugroziti pristup EU ako se opredeli za Kušnera

Projekat zeta Donalda Trampa na ostrvu Sazan mogao bi da ugrozi Albaniju u pristupnim pregovorima za članstvo u EU, upozorava Evropska komisija

Toledo, festival

SAD

07.jun 2026. I.M.

Pucnjava na festivalu u SAD: 12 ranjenih, policija traga za napadačima

Tokom festivala u Toledu, u SAD, došlo je do pucnjave u kojoj je povređeno najmanje 12 ljudi, uključujući i dve osobe koje su životno ugrožene

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure