
Mozaik
Mnoštvo izlomljenog može da postane celina
Od mozaika ne može da se živi. Samo trošite vreme, snagu, novac, pa zašto se onda toliko umetnika uporno bavi njime?
Od mozaika ne može da se živi. Samo trošite vreme, snagu, novac, pa zašto se onda toliko umetnika uporno bavi njime?
Svima čiji su projekti prihvaćeni Komisija Ministarstva je uputila tri identične rečenice, a onima koji nisu – dve. Među dobitnicima državnog novca ističu se lokalne kolonije, susreti i slične priredbe
Deklaracija je loša za Srbiju i doneta je u lošoj nameri - da se učvrsti vladavina predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, rekao je u ponedeljak na sednici Skupštine Srbije poslanik ZLF.-a Đorđe Pavićević. Ministar Martinoviću nije bilo jasno zašto svi koji misle kao Pavićević „stalno pominju tu Srebrenicu“
Ministarstvo kulture nije želelo da pomogne ni jedan od tri programa Umetničkog prostora U10, koji je već skoro deceniju važna tačka domaće scene savremene umetnosti, što je U10 prokomentarisao svakodnevnim programom u avgustu učesnika iz Srbije i sveta
Jednog sunčanog dana 74 godine kasnije naišao sam tuda i umesto da, kao mnogo puta do tada, pođem za svojim poslovima, ušao sam u Čelebonovićevo zdanje. Pokušavam da shvatim zašto vreme ovde protiče sporije nego napolju
Vlast Beogradu pristupa tako da će ga u skorijoj budućnosti pretvoriti u monolitnu, džinovsku betonsku ploču u kojoj neće biti kiseonika, hlada, mesečine. U kojoj će jedina dva godišnja doba biti žega i poplava. I bojim se, dok ovo pišem, da će takva strategija dovesti do ljudskih žrtava već ove godine i da će svake sledeće biti sve gore. A ljudi će nastaviti da se doseljavaju u takvu sredinu
Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe
„U Hrvatsku, na primer, sada dolaze strani radnici od Pakistana pa dalje i budale ih mlate po ulicama, ni ne pitajući se da je taj čovek možda bio lekar u Pakistanu, šta je on trebalo da napusti da bi došao ovde. Sve zato što on izgleda drugačije, zato što ne razmišljamo kako je tim ljudima“, govori u intervjuu za „Vreme“ reditelj filma „Bosanski lonac“ Pavo Marinković
Luksuzne torbe, kao što je Birkin, tokom godina postale su sinonim za prestiž i visoku modu. Njihova, ionako vrtoglavo visoka cena, nastavlja da raste i kada napuste rafove prodavnica, nekada i dvostruko. Da li su luksuzne tašne postale najbolja investicija
U beogradskoj Galeriji B2 otvorena je izložba posvećena Ivani Simeonović Ćelić, dugogodišnjoj direktorki Muzeja Zepter
U subotu (20. jula) na Paliću je otvoren Festival evropskog filma. Na otvaranju su se obratili i državni sektretar u Ministarstvu kulture Miomir Đorđević i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković. Njih su dočekali uzvici i negodovanje publike. Nakon toga dodeljene su i nagrade, a nagrada „Aleksandar Lifka” u kategoriji domaćih stvaralaca dodeljena je glumici Anici Dobroj
Ministar Nikola Selaković je nedavno posetio Udruženje književnika Srbije i obećao im rekonstrukciju zgrade i rešavanje imovinskog statusa . Udruženju likovnih umetnika nije stigao ni na pismo da odgovori, iako imaju iste probleme kao i književnici
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
U vreme izvođenja Simfonije br. 9 – koja će postati istorijska prekretnica – Ludvig van Betoven ima 54 godine. Ne drži do sebe, hapse ga zbog zapuštenosti i pijanstva, ne kupa se, kuća mu je prljava i zapuštena. Neprestano jadikuje kako nema nijednog prijatelja, kako mu nijedna ljubav nije bila uzvraćena. Nema porodicu. Ali, u muzici pomera sve postojeće standarde, krši svako pravilo kojem su ga podučavali, ne obazire se na to što ni najbolji izvođači ne mogu da otpevaju ili odsviraju njegove kompozicije
Monika Moteska i Robert Jankuloski: Iskustvo pejzaža; Muzej Savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad
“Po gradovima bivše Jugoslavije je sve više kulturnih događaja u kojima NOB postaje simbol nacionalne borbe za oslobođenje (Srba, Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca itd.), dok se njegovi revolucionarni i jugoslavenski aspekti potpuno brišu. Istovremeno, antifašizam postaje prazna kategorija u stranačkim obračunima, reč kojom se potkusurivaju politički protivnici”
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
Retrospektivna izložba Mire Brtke u Rimu ocenjena je kao događaj kulturne diplomatije. U Pekingu gostuje Muzej savremene umetnosti sa izložbom konceptualne umetnosti, a u Parizu, pred početak Olimpijdkih igara, predstavljena je arhivska građa o srpskim Olimpijcima
U toku je četvrti Beogradski festival mozaika. Stari mozaici korišćeni su najčešće u arhitekturi, a danas za te velike formate nema poručilaca. Zato se rade manje slike, koriste nove tehnologije, ali je princip rada ostao isti. Najvažniji je izražajni momenat
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Najčuvenijih 40 grafika velikog Endi Vorhola izložene su u Salonu Muzeja grada Beograda, a među njima, naravno, i portret Merlin Monro
Večeras se završava prvi deo Šekspir festivala u Čortanovcima u kome su pozorišta iz Velike Britanije, Italije i Srbije pokazala četiri predstave koje nam prvo padnu na pamet kad pomislimo na Šekspira
Koncerti zvezda estrade Jelene Karleuše i Dragane Mirković obavezni su deo ovogodišnjih kulturnih manifestacija u Srbiji. Ne zna se zašto lokalne vlasti smatraju da baš takav program odlikuje njihovu sredinu, niti koliko to košta
“Ako me pitate da li se osećam dobrodošlom u Srbiji od srpske države, moj odgovor je: ‘Ne’. Ali, da li osećam da sam dobrodošla u Beogradu i u Srbiji, moj odgovor je: ‘Uvek’”, kaže za “Vreme” Aurela Kadriu, učesnica neodržanog festivala “Mirdita, dobar dan”
Ova zemlja sa svojom složenom istorijom i svetlom budućnošću prkosi lakoj kategorizaciji. Toplina njenog naroda, dubina njene kulture i lepota njenih predela ostavili su neizbrisiv trag u meni
Šta se dešavalo posle zabrane festivala “Mirdita, dobar dan”? O čemu su razgovarali domaćini iz Beograda sa gostima sa Kosova? I kakva je, posle svega, ostala poruka
Mi smo nesposobni da preživimo bez drugih ljudi. U samoj suštini smo društvena bića, pa je naš svet, a isto važi i za većinu drugih sisara, gotovo u potpunosti ispunjen prisustvom drugih. Mnogi žive s nekim, skoro svi radimo u timovima, veliki gradovi donose kratkotrajne susrete s ogromnim brojem nepoznatih osoba, buku i tanke zidove, a danas svi koristimo televiziju, društvene mreže, “četovanje”. Ima li čovek u savremenom društvu uopšte mogućnost da razvije sopstveni glas, samosvojni unutrašnji svet, makar delimično nezavisan od spoljnih uticaja, zašto je to važno i na koji način se to može učiniti