Knjige – Razgovor s anđelom

26.decembar 2001. Teofil Pančić

Dignitet priče

Dvanaest priča iz Razgovora s anđelom je dvanaest savršenih novogodišnjih poklona

Rasparčavanje jedne zbirke

19.decembar 2001. Slobodanka Ast

Pozajmljeno ili ukradeno

Iz trezora Muzeja istorije Jugoslavije nestalo je više od stotinu izuzetno vrednih slika, pa su kustosi muzeja došli na originalnu ideju: organizovali su izložbu da bi podsetili javnost da nedostaju neka od najznačajnijih dela, pre svega srpskih umetnika XX veka, ali i stranog starog slikarstva

Sa puta po Albaniji

12.decembar 2001. Duška Anastasijević

Pink u senci bunkera

Grupa novinara beogradskih redakcija boravila je od 3. do 7. decembra u Tirani, u uzvratnoj poseti albanskim kolegama. Beogradski novinari bili su gosti Instituta za medije iz Tirane koji je u saradnji sa beogradskim Medija centrom pre nekoliko nedelja organizovao posetu novinara nezavisnih redakcija iz Tirane. Iako ovo nije bio prvi put da beogradski novinari borave u Tirani od sloma totalitarnog režima u Albaniji, ovo je svakako najveća novinarska razmena u poslednjoj deceniji, ali i u istoriji odnosa dveju zemalja uopšte. Iako je većina kolega iz Beograda iz takozvanih nezavisnih medija, domaćini iz Tirane potrudili su se da se gosti iz Beograda osećaju više kao državna delegacija na najvišem nivou, nego kao deo obične esnafske razmene. Uz sve privilegije koje ovakva poseta sa sobom nosi (među koje, između ostalog, spada i prijem kod ministarke spoljnih poslova Albanije Arte Dade i gradonačelnika Tirane Edija Rame), ovakve posete novinarima otežavaju posao kada žele da prenesu svoje utiske. Bez obzira na bogat program, potpisnica ovih redova ne može da se otme utisku da je bila u prilici tek da zagrebe po albanskoj svakodnevici, a naročito ako se ima u vidu da o susednoj Albaniji znamo manje nego o Avganistanu. Ako želite da se snađete u mračnoj sobi, najbolje je da upalite svetlo. Vaš izveštač, međutim, tokom ovog navrata, imao je samo baterijsku lampu. Zato su redovi koji slede tek zbir nasumičnih utisaka

Feljton

05.decembar 2001. Priredio: Darko Garić

Pisma Slobodanu Jovanoviću (3)

"Slobodan Jovanović je čovek neobično opsežne obrazovanosti, svojim studijama zahvata tako široku skalu u izučavanju duhovnog koračanja čovečanstva, historijske i pravne nauke poglavito - da bi mi trebala daleko veća kompetencija i pripremne spreme, za njihovo prikazivanje", pisao je 1923. godine Rastko Petrović. "Prelazim preko toga sa žalbom i vraćam se još jednom na njegovu ličnost, koja, osim što je jedna od najaktivnijih, kabinetski i profesorskih najmanje među profesorima kod nas, istovremeno je živa - ni malo proročka i tragična, razgovorna i dosta prijateljski podsmešljiva"

Vladimir Tasić, pisac

05.decembar 2001. Mladen Ilić

Forma končerta

"Imao sam ambiciju da govorim o nekim univerzalnijim problemima – o odnosu prema ‘novoj’ i ‘staroj’ kutluri, odnosu prema samoći, smrti, nostalgiji, ljubavi"

Feljton

29.novembar 2001. Priredio: Darko Garić

Pisma Slobodanu Jovanoviću (2)

U kolekciji od 25 pisama srpskih pesnika i književnika upućenih Slobodanu Jovanoviću deset je napisano rukom Isidore Sekulić. Taj deo prepiske, koju "Vreme" ekskluzivno objavljuje, pokriva period od marta 1928. do marta 1930. godine. Upućena su iz Beograda, Jezerskog kod Ljubljane i iz Pariza. Pored ostalog, ona otkrivaju i neke lične detalje Isidorinog druženja sa porodicom Slobodana Jovanovića

Feljton

21.novembar 2001. Priredio: Darko Garić

Pisma Slobodanu Jovanoviću (1)

U narednih nekoliko brojeva "Vreme" će ekskluzivno objaviti 25 do sada nepoznatih pisama Slobodanu Jovanoviću. Slika o Isidori Sekulić, Jovanu Dučiću, Rastku Petroviću, Milošu Crnjanskom i Veljku Petroviću možda neće biti promenjena, ali njihova pisma prvorazredno svedoče o Slobodanu Jovanoviću, i time doprinose boljem razumevanju njegovog značaju u istoriji srpske kulture

Nova postavka Muzeja savremene umetnosti

21.novembar 2001. Ivan Mladenović

Mnoštvo načina za poruku

Odlučnim zaokretom Muzej savremene umetnosti prekinuo je višegodišnju izolaciju i gubitak komunikacije sa svetom

Vraćanje vukovarskih zbirki

21.novembar 2001. Nebojša Grujičić

Naličje mučnog pohoda

Povratak hrvatskih umetničkih dela, pitanje je dana. Preostalo je da se razreše neki problemi tehničke prirode pa da ova mučna priča bude konačno završena. Ostaje samo pitanje – šta će krenuti put Vukovara s obzirom na sumnje da je deo radova nestao, uništen ili opljačkan

Čari "druge ruke"

14.novembar 2001. Sonja Ćirić

Čizmice za beogradsku Pepeljugu

Paralelno sa glamuroznim prodavnicama konfekcije poznatih svetskih firmi, našim gradovima se tiho šire male radnjice sa polovnom garderobom, propagirajući posebnost nasuprot modnim trendovima i različitost nasuprot diktatu globalističke uniformnosti

Njujorški filmski festival

14.novembar 2001. Maja Herman-Sekulić

Napad na amaterizam

Mada je ove godine prikazano nešto manje filmova nego inače, njujorški festival i dalje je jedna od najznačajnijih filmskih smotri u svetu. Uz proverene autore, u prvi plan su izbila nova imena američkog filma

Portret beogradskog kolekcionara

14.novembar 2001. Sonja Ćirić

Nemir i strast

Ko su ljudi koji u zemlji Srbiji sakupljaju umetnička dela? Većina ih je počela spontano, bez namere da postanu kolekcionari; kasnije se to pretvara u strast i pasiju u kojoj zbirke sve više liče na svoje vlasnike

Seksizam na reklami

08.novembar 2001. Jasna Trifunović

Neprilagođena

Žensko telo u reklamama najčešće je lišeno svakog duhovnog elementa, gotovo svedeno na formu plastične lutke

Umetnost - ideološki modeli posleratnog slikarstva

08.novembar 2001. Danijela Purešević

Lavirinti jedne epohe

"Verujem da je vreme diktata iza nas. Po onome što sam do sada videla, mislim da bi stvari mogle da se razvijaju ka istinskom umetničkom pluralizmu, ukoliko opet ne dođe do borbe za prevlast nekog ideološkog ili kulturnog modela", kaže za "Vreme" Lidija Merenik, autorka koja u svojoj novoj knjizi preispituje kontroverzno razdoblje socrealizma

Hipermarketi - Merkator

08.novembar 2001. Davor Konjikušić

Slovenci prihajajo

"Beograd ima 50.000 platežno sposobnih ljudi, spremnih da jednom nedeljno ili jednom mesečno dođu u naš centar", smatra Vladimir Kravčuk, direktor Merkatora za Srbiju. "Mislim da su ovde ljudi željni da kupuju robu u radnji, a ne kod švercera"