img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izlog – april

02. april 2003, 19:44 Redakcija Vremena
Copied

Žan-Pol Vernan: Vaseljena, bogovi, ljudi
Prevela sa francuskog: Aleksandra Mančić
Izdavač: Gradac, 2002.

Vernanove priče o grčkim bogovima i herojima su takve da svima poznati mitovi izgledaju kao da ih prvi put upoznajete. Vernan je majstor pripovedanja, što je veština kojom je ovladao pričajući priče, sakupljene u ovoj knjizi, poput kakvog modernog rapsod, najpre svom unuku a onda i prijateljima tokom letnjih večeri na jednom grčkom ostrvu. Prvo iskustvo ga je naučilo kako održati pažnju slušaoca, a drugo kako u prastaru priču ubaciti iskustvo vekova koji nas razdvajaju od vremena njenog nastanka. U ovoj čudesnoj knjizi ispričano je nekoliko grčkih mitoloških ciklusa – onaj o nastanku vaseljene, o ratu bogova i titana, o Prometeju, Trojanskom ratu, Odisejevom povratku, najmlađem bogu Dionisu, nesrećnom Edipu i Perseju. „Pokušao sam da pričam kao da tradicija tih mitova još uvek može da se nastavi“, zapisao je Vernan. „Poželeo sam da glas koji je nekada vekovima govorio, a koji je ućutao, današnji čitaoci ponovo čuju, i da na nekim stranicama ove knjige, odjek tog glasa počne ponovo da odzvanja.“ I uspeo je u tome.

Dokumenti za razumevanje ruske avangarde
priredio: Slobodan Mijušković
Preveo s ruskog: Slobodan Ćurić
Izdavač: Geopoetika, 2003.

Interesovanje za rusku avangardu kod nas se ciklično obnavlja, i svaki put otkrije nove razloge aktuelnosti jednog od najuzbudljivijih trenutaka u istoriji umetnosti. Esencijalna pitanja smisla i mesta umetnosti u kontekstu stravičnog ubrzanja istorije, koja je postavljala jedna talentovana i nesrećna generacija, nisu ostala razrešena. Ova knjiga sadrži autorski izbor izvornih programskih i drugih tekstova umetnika ruske avangarde, od Kuljbina, Kandinskog i Maljevića do Tatlina, Stepanove i Matjušina, nastalih u periodu od 1910. do 1930. godine.

„Prostor i Vreme danas su se za nas rodili…“, uzvikuju oni, pre nego što će ih sve prekriti čelična Staljinova senka. Svedočanstva Dokumenata pružaju jedinstveni uvid u jedno vreme i u samu srž umetnosti, a ova knjiga predstavlja svojevrsni dodatak Mijuškovićevoj knjizi Od samodovoljnosti do smrti slikarstva, objavljenoj pre par godina kod istog izdavača.

Lou Reed: Raven
Izdavač: Reprise, 2002.

Bilo bi pogrešno reći da je išta što uradi Lou Reed neočekivano – no, ovaj put je zaista bio blizu. Dvostruki CD koji je formalno posmatrano nastao kao deo šireg projekta preispitivanja i odavanja počasti delu Edgara Alana Poa, velikoj Reedovoj inspiraciji, ipak na kraju zvuči kao odavanje počasti samom sebi. Uz suštinski uticaj velikog kompilatora Hall Wilnera i podršku verne Laurie Anderson, Blind Boys Of Alabama, Ornette Colemana i drugih, Reed isteruje sve moguće demone iz svih trenutaka svoje prevrtljive karijere. Ispostavlja se da se Pou može prići samo na neortodoksan način, podjednako kroz klasične i eksperimentalne muzičke komade, proveravajući sumnje i fascinacije kroz svoje utiske o njegovom delu. Ovo je tačka na kojoj je Lou Reed stigao najbliže projektovanoj ulozi sebe kao književnog klasika, sredstvima muzike, i tamo našao, pre svega, svoj veliki ego – što je i dalje bitan sastojak svake velike umetnosti.

Džej Ti Liroj: Sara
preveo sa engleskog: O. J. Mašić
Izdavač: Rende, Beograd, 2002.

Mladi američki pisac predstavlja se srpskoj publici knjigom koja je pobrala kontroverzne kritike širom sveta. Činjenica da je prevedena na brojne jezike upućuje na zaključak da svojom temom – život dvanaestogodišnjeg transvestita – dobro korespondira sa duhom vremena. Bez imalo patetike i ljigavosti pisac nam predočava emotivnost ljudi za koje nam vladajuća pravila lepog ponašanja govore da bi ih trebalo izbegavati. „Liroj zapanjuje nepoznatim, prljavim pejzažima Zapadne Virdžinije i piše hladnokrvno, ali dubokoumno, o svom izvitoperenom detinjem seksualnom identitetu… „, rečeno je o ovoj „Alisi u zemji čuda na esidu“. Mlađani junak Čeri Vanila uspeva da konstituiše svoj svet u ambijentu potpunog životnog andergraunda. Knjige treba čitati pre nego se pojave na platnima u bioskopu, a oskarovac Gas Van Sant već mota rolne…

Susedi u ratu
Priredili: Džoel M. Halpern i Dejvid A. Kajdikel
Prevod sa engleskog: Jelena Stakić i Ksenija Vlatković
Izdavač: Samizdat Free B92

Ova knjiga se može čitati kao zbornik tekstova o jugoslovenskom etnicitetu, kulturi i istoriji iz ugla antropologa, ali i kao zbornik tekstova o tome kako ove teme vide ljudi sa strane, pretežno stranci. Eseji prikupljeni u njoj nastali su kao rezultat istraživanja eks-jugoslovenske socijalne istorije i kulture, ali i rada na terenu. Po rečima priređivača, dekonstruisanjem popularne fraze „vekovne mržnje“ uspešno se poriče samopodrazumevajući koncept koji ovom frazom ukazuje na uzroke sukoba, i analizira ga kao ideološko oruđe u samom ratu. Štokavski narodi imaju u velikoj meri zajedničku, ali različito doživljenu istoriju i razumevanje onoga što je razdvojilo „te ljude“, pomoglo bi da se otkrije način na koji oni mogu mirno da koegzistiraju, kažu priređivači. Tumačenja i analize uzroka krvavog raspada SFRJ, baš činjenicom da je reč o „pogledu sa strane“, u svakom slučaju predstavljaju poučno štivo i dobar prilog narasloj literaturi koja se bavi zaostavštinom nestale zajedničke zemlje Južnih Slovena i ostalih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Izložba

17.april 2026. S. Ć.

Muzej devedesetih: Vreme u kome je dizajn oblikovao svakodnevnicu

U Muzeju devedesetih izložba logotipa i vizuelnih identiteta Jugoslavije „Yugo.logo“ vraća u vreme kad je dizajn oblikovao svakodnevnicu

Premijera

17.april 2026. Sonja Ćirić

„Duško Radović“, pozorište sa najviše premijera u Beogradu

„Mala Frida“ je četvrta premijera Malog pozorišta „Duško Radović“ ove sezone. Ostala beogradska pozorišta su realizovala jednu do dve

Audicija

16.april 2026. S. Ć.

Na audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 igrača

Na trodnevnu audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 kandidata iz sveta za 10 radnih mesta. Među njima je samo 8 iz Srbije

Slučaj Generalštab

15.april 2026. Sonja Ćirić

Šta traže Selakovićevi revizori u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture

Od prethodnog ročišta, u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture svakodnevno borave revizori Ministarstva kulture. Ne zna se da li traže nešto određeno

Izložba

15.april 2026. Sonja Ćirić

„Generacija ’79“: Izložba ih je okupila

Nisu se družili 40 godina, a onda je slučaj hteo da se spoje zbog zajedničke izložbe „Generacija ’79“ - klasa sa Grafike Fakulteta primenjenih umetnosti

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure