img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izlog – april

02. april 2003, 19:44 Redakcija Vremena
Copied

Žan-Pol Vernan: Vaseljena, bogovi, ljudi
Prevela sa francuskog: Aleksandra Mančić
Izdavač: Gradac, 2002.

Vernanove priče o grčkim bogovima i herojima su takve da svima poznati mitovi izgledaju kao da ih prvi put upoznajete. Vernan je majstor pripovedanja, što je veština kojom je ovladao pričajući priče, sakupljene u ovoj knjizi, poput kakvog modernog rapsod, najpre svom unuku a onda i prijateljima tokom letnjih večeri na jednom grčkom ostrvu. Prvo iskustvo ga je naučilo kako održati pažnju slušaoca, a drugo kako u prastaru priču ubaciti iskustvo vekova koji nas razdvajaju od vremena njenog nastanka. U ovoj čudesnoj knjizi ispričano je nekoliko grčkih mitoloških ciklusa – onaj o nastanku vaseljene, o ratu bogova i titana, o Prometeju, Trojanskom ratu, Odisejevom povratku, najmlađem bogu Dionisu, nesrećnom Edipu i Perseju. „Pokušao sam da pričam kao da tradicija tih mitova još uvek može da se nastavi“, zapisao je Vernan. „Poželeo sam da glas koji je nekada vekovima govorio, a koji je ućutao, današnji čitaoci ponovo čuju, i da na nekim stranicama ove knjige, odjek tog glasa počne ponovo da odzvanja.“ I uspeo je u tome.

Dokumenti za razumevanje ruske avangarde
priredio: Slobodan Mijušković
Preveo s ruskog: Slobodan Ćurić
Izdavač: Geopoetika, 2003.

Interesovanje za rusku avangardu kod nas se ciklično obnavlja, i svaki put otkrije nove razloge aktuelnosti jednog od najuzbudljivijih trenutaka u istoriji umetnosti. Esencijalna pitanja smisla i mesta umetnosti u kontekstu stravičnog ubrzanja istorije, koja je postavljala jedna talentovana i nesrećna generacija, nisu ostala razrešena. Ova knjiga sadrži autorski izbor izvornih programskih i drugih tekstova umetnika ruske avangarde, od Kuljbina, Kandinskog i Maljevića do Tatlina, Stepanove i Matjušina, nastalih u periodu od 1910. do 1930. godine.

„Prostor i Vreme danas su se za nas rodili…“, uzvikuju oni, pre nego što će ih sve prekriti čelična Staljinova senka. Svedočanstva Dokumenata pružaju jedinstveni uvid u jedno vreme i u samu srž umetnosti, a ova knjiga predstavlja svojevrsni dodatak Mijuškovićevoj knjizi Od samodovoljnosti do smrti slikarstva, objavljenoj pre par godina kod istog izdavača.

Lou Reed: Raven
Izdavač: Reprise, 2002.

Bilo bi pogrešno reći da je išta što uradi Lou Reed neočekivano – no, ovaj put je zaista bio blizu. Dvostruki CD koji je formalno posmatrano nastao kao deo šireg projekta preispitivanja i odavanja počasti delu Edgara Alana Poa, velikoj Reedovoj inspiraciji, ipak na kraju zvuči kao odavanje počasti samom sebi. Uz suštinski uticaj velikog kompilatora Hall Wilnera i podršku verne Laurie Anderson, Blind Boys Of Alabama, Ornette Colemana i drugih, Reed isteruje sve moguće demone iz svih trenutaka svoje prevrtljive karijere. Ispostavlja se da se Pou može prići samo na neortodoksan način, podjednako kroz klasične i eksperimentalne muzičke komade, proveravajući sumnje i fascinacije kroz svoje utiske o njegovom delu. Ovo je tačka na kojoj je Lou Reed stigao najbliže projektovanoj ulozi sebe kao književnog klasika, sredstvima muzike, i tamo našao, pre svega, svoj veliki ego – što je i dalje bitan sastojak svake velike umetnosti.

Džej Ti Liroj: Sara
preveo sa engleskog: O. J. Mašić
Izdavač: Rende, Beograd, 2002.

Mladi američki pisac predstavlja se srpskoj publici knjigom koja je pobrala kontroverzne kritike širom sveta. Činjenica da je prevedena na brojne jezike upućuje na zaključak da svojom temom – život dvanaestogodišnjeg transvestita – dobro korespondira sa duhom vremena. Bez imalo patetike i ljigavosti pisac nam predočava emotivnost ljudi za koje nam vladajuća pravila lepog ponašanja govore da bi ih trebalo izbegavati. „Liroj zapanjuje nepoznatim, prljavim pejzažima Zapadne Virdžinije i piše hladnokrvno, ali dubokoumno, o svom izvitoperenom detinjem seksualnom identitetu… „, rečeno je o ovoj „Alisi u zemji čuda na esidu“. Mlađani junak Čeri Vanila uspeva da konstituiše svoj svet u ambijentu potpunog životnog andergraunda. Knjige treba čitati pre nego se pojave na platnima u bioskopu, a oskarovac Gas Van Sant već mota rolne…

Susedi u ratu
Priredili: Džoel M. Halpern i Dejvid A. Kajdikel
Prevod sa engleskog: Jelena Stakić i Ksenija Vlatković
Izdavač: Samizdat Free B92

Ova knjiga se može čitati kao zbornik tekstova o jugoslovenskom etnicitetu, kulturi i istoriji iz ugla antropologa, ali i kao zbornik tekstova o tome kako ove teme vide ljudi sa strane, pretežno stranci. Eseji prikupljeni u njoj nastali su kao rezultat istraživanja eks-jugoslovenske socijalne istorije i kulture, ali i rada na terenu. Po rečima priređivača, dekonstruisanjem popularne fraze „vekovne mržnje“ uspešno se poriče samopodrazumevajući koncept koji ovom frazom ukazuje na uzroke sukoba, i analizira ga kao ideološko oruđe u samom ratu. Štokavski narodi imaju u velikoj meri zajedničku, ali različito doživljenu istoriju i razumevanje onoga što je razdvojilo „te ljude“, pomoglo bi da se otkrije način na koji oni mogu mirno da koegzistiraju, kažu priređivači. Tumačenja i analize uzroka krvavog raspada SFRJ, baš činjenicom da je reč o „pogledu sa strane“, u svakom slučaju predstavljaju poučno štivo i dobar prilog narasloj literaturi koja se bavi zaostavštinom nestale zajedničke zemlje Južnih Slovena i ostalih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

08.maj 2026. S. Ć.

Leskovac: Godina kulture počela skupom akademijom i stonim tenisom

Godina u kojoj je Leskovac Nacionalna prestonica kulture počeo je kulturno-umetničkim programom od 820.000 dinara, i turnirom u stonom tenisu

Protesti u Srbiji

08.maj 2026. K. S.

Darko Rundek ponovo podržao studente

Na kratkoj svirci usred Knez Mihailove ulice Darko Rundek još jednom je podržao studente

Pozorište Boško Buha

Kultura i država

07.maj 2026. Isidora Cerić

Kada će se pozorište „Boško Buha“ vratiti kući

Završetak rekonstrukcije zgrade pozorišta „Boško Buha“ najavljen je za početak 2026. Fotografije gradilišta, međutim, ne ukazuju da će to biti skoro

Slučaj Generalštab

07.maj 2026. S. Ć.

TOK: Mladen Nenadić jeste pio rakiju sa Selakovićem

TOK je potvrdio navode koje je protiv glavnog tužioca Mladena Nenadića izneo ministar Selaković na suđenju u slučaju Generalštab. Njegove navode protiv ostalih koje je tada optužio još uvek nije

Venecijansko bijenale

06.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale: Rusija učestvuje samo tri dana, Izrael nije odustao

Rusija je odlučila da paviljon na Venecijanskom bijenalu otvori samo tokom tri dana vernisaža. Iran i Južnoafrička Republika su odustali, a Izrael nije

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure