51. Međunarodna izložba umetnosti, Venecija, 12. jun – 6. novembar 2005
Izložbe za sve ukuse
Ovogodišnji Bijenale ima dve selektorke. Marija de Koral postavkom Iskustvo umetnosti, sa radovima 42 umetnika, predstavila je klasiku savremene umetnosti – od sedamdesetih godina prošlog veka do danas, dok je Rosa Martinez svoju postavku naslovila Uvek malo dalje, inspirisana Kortom Maltezeom. A Venecija? Nema se vremena za Veneciju. Možete je sa čežnjom gledati iz vaporeta, dok ste u potrazi za nekom od izložbi koju ne bi trebalo propustiti. Tek tada vam se otvaraju venecijanski enterijeri
Izložba - "Virtuelna realnost – realna virtuelnost" Alekse Gajića
Kroz podzemlje i svemir
U Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu nedavno je otvorena izložba "Virtuelna realnost – realna virtuelnost" Alekse Gajića, jednog od najznačajnijih mlađih domaćih strip autora sa internacionalnom karijerom
Intervju - Raša Livada, urednik i pisac
Nova Atlantida
"Dvadeset godina postojanja ‘Pisma’ slavimo na ulici, tamo gde je časopis i osnovan"
Koncert
Meda ili planina
Luciano Pavarotti u Beogradu, Hala Pionir, 21. maj 2005 – Oproštajna turneja
50. Sterijino pozorje - reč selektora
Potraga za izgubljenom modernošću
U Novom Sadu od 26. maja do 4. juna održaće se jubilarno, pedeseto Sterijino pozorje, naš najznačajniji nacionalni pozorišni festival. O dosadašnjim dometima i programskom konceptu ovogodišnjeg festivala piše pozorišni kritičar "Vremena", koji je već treću godinu selektor i umetnički direktor Sterijinog pozorja
Život i misao Ksenije Atanasijević (3)
Od progona do priznanja
Monografija Ljiljane Vuletić o "genijalnoj Kseniji Atanasijević i njenom katastrofalnom dobu" priča je o našoj prvoj univerzitetskoj nastavnici, ali i o nama i našim elitama
Alternativne institucije kulture u Beogradu
Gradski kulturni skvotovi
Za razliku od zemalja u okruženju, kod nas nije česta praksa tzv. skvotiranja, odnosno u dogovoru sa lokalnim vlastima privremenog zauzimanja praznih a korisnih prostora za potrebe kulturnih aktivnosti. Ipak, neke inicijative postoje
TV manijak
Ljubav se ne trži
Lisica i ždral
Confessions
Možda je u školskoj arhivi još moj pismeni gde o sebi pišem kao o cariniku koji je istovremeno i mađarski i jugoslovenski: putnik samo jednom otvara torbu i samo jednom plaća carinu, bilo da ide u Mađarsku ili iz Mađarske
60 godina od sloma fašizma - jedno sećanje na Oslobođenje
Za pobedu, ili „Ljes rubjat, šćepki letjat“
Za svedoka tog vremena biramo neobičnu ličnost: Đorđe Lobačev, Rus, rođen u Skadru 1909, gde mu je otac bio ruski carski vicekonzul; krstio ga vojvoda grahovski i zetski knez Dimitrije Petrović Njegoš; detinjstvo i ranu mladost proveo je u Novom Sadu; diplomirao je Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu; bio ilustrator "Politike", nacrtao je prvog srpskog strip junaka. Od oktobra 1944. do maja 1945. bio je prevodilac u štabu general-lajtanta Vladimira Ivanoviča Ždanova i s Crvenom armijom išao do Beča. Po zakonu iz 1946, izabrao je sovjetsko državljanstvo, a ostao da živi u Beogradu. (Jedan član PK Srbije, možda Pribićević, tada je rekao: "Mislim da onaj koji danas ne bi hteo da postane sovjetski građanin, ne bi mogao da bude ni jugoslovenski građanin.") U vreme Informbiroa prognan u Rumuniju, gde je crtao političku karikaturu u nedeljnom listu Kominforma "Za trajni mir i međunarodnu saradnju". Tek posle Staljinove smrti odlazi u Rusiju, jer ranije nije smeo, živeo je u Sankt Peterburgu, gde je nacrtao prvi sovjetski strip. Povremeno dolazi u Beograd posle 1964, gde je 1997. štampana knjiga njegovih sećanja Kad se Volga ulivala u Savu. Iz te knjige biramo nekoliko detalja – zato što opisuju kako je oslobađan deo grada u kome se nalazi naša redakcija i zato što lapidarno, a plastično i upečatljivo osvetljavaju mešavinu straha i egzaltacije, kovitlac Oslobođenja, kad "seku šumu, a iverje leti"
Intervju - Biljana Srbljanović
Ožiljci na svima
Ja pišem o svojim osećanjima, košmarima, snovima, o svojim prvim borama, o ožiljcima koji zarastaju na svima nama, a da ih nikada niko ne leči, o svojim razočarenjima i promašenim iluzijama
Privatizovana stvar
"Profesionalni internacionalizam"; "Vreme" br. 746
On the Road
Do Majamija i nazad
(Ernesto Če Gevara: Dnevnik motocikliste; "Stari prostor" Novi Sad, bez godine izdanja)
Strah i odgovornost
"Novi sjaj svetinje", "Vreme" br. 744; "Ko to zvoni na uzbunu?", "Vreme" br. 745
Portret savremenika - Matija Bećković
Provokacije nezavisnog patrijarha
"Nema boljeg dokaza da sam špijun od moje izjave da sam stariji od crnogorske nacije, a pogotovo one da je Kosovo najskuplja srpska reč. Davno je uočeno da bi Crna Gora odavno bila nezavisna, a crnogorska nacija nesporna, da nema mene kao nepremostive prepreke na putu Crne Gore u 'evropske integracije i evroatlantske asocijacije'", tvrdi, po mišljenju kritičara, "najcrnogorskiji među piscima", a po rečima insajdera Isakova, čovek koji je najviše uticao na premijera Koštunicu
Ko to zvoni na uzbunu?
„Novi sjaj svetinje“, „Vreme“ br. 744
Monarhije
Saga o Grimaldijevima
Odlazak princa Renijea Trećeg od Monaka prošao je gotovo nezapaženo u nedelji kada se katolički svet opraštao od svog pape, a protestantski pozdravljao novu izabranicu svog prestolonaslednika. Međutim, od smrti dvojice lidera dveju najmanjih zemalja na svetu – Vatikana i Monaka – vrednost evra je znatno skočila
Intervju - Boris Miljković pisac, reditelj
Buket lala
"Ima nas koji se interesujemo za mnogo stvari istovremeno. Kad sam nedavno imao zdravstveni eksces, pomislio sam ‘baš mi je žao, ako se ovo bude završilo, neću stići da uradim sve što me zanima jer tek sad imam u planu da se bavim filmom, a vreme prolazi’"
Drugi Beogradski festival igre
Gostovanje epohe
U Beogradu će se od 10. do 26. aprila održati drugi Festival igre, najznačajniji plesni događaj kod nas. Za razliku od prethodnog koji je više bio regionalnog karaktera, ovogodišnji festival ima slogan "Svet igra u Beogradu". Sudeći po programu, ovaj moto nije ni pretenciozan ni netačan – u Beograd stižu neka od najznačajnijih imena svetske igračke scene
Intervju - Ljuba Tadić, glumac
Sve će biti dobro
"Nije sve definitivno mračno. Ima nekih stvari za koje čovek može da se uhvati. Gledao sam na Tari, dođu planinari, stari penzionisani profesori, inženjeri. Priroda je puna lepota, pa nije politika jedini život. Mi treba da ubedimo ljude da ima mnogo lepih stvari kojima čovek može da se bavi. Ja se, eto, bavim glumom zato što volim glumu, gluma je meni strast i sve mi je gluma. A gluma je, zar ne, lepa stvar"
Srpska država i crkva
Novi sjaj svetinje
Istorija je zabeležila ovakve slučajeve: knezu Milošu se nije dopao "moleraj" u crkvi manastira Studenice, niti stanje u kome se nalazi, pa je domaćinski naredio da se malter olupa i crkva ponovo omalteriše i oslika i zdanje tako dovede u red kako svetinji priliči