Avganistan

25.септембар 2003. S. Ast

Šta čeka srpskog žandara

Akcija "Pretraži i uništi" Severne alijanse slomila je talibanski režim. Osama bin Laden i drugi najvažniji lideri Al kaide nisu pohvatani i u zemlji je ostala "maksimalna pometnja". Prema zvaničnim američkim podacima, Avganistan je danas ponovo najveći prozvođač opijuma i hašiša na svetu

Rat u Iraku

04.септембар 2003. Slobodanka Ast

Herbarijum masovne obmane

Zašto su američki propagandisti izmišljali horor priče o Sadamovom režimu kada je bilo toliko istinitih primera njegove zločinačke delatnosti? Zašto su slike sa ratišta u američkim medijima posebno retuširane

Bliski istok - Nova mirovna inicijativa

06.јун 2003. Slobodanka Ast

Kvartet velikih na delu

Suština mirovne mape je da se Izreal povuče sa teritorija osvojenih posle rata 1967, da se Palestinci radikalno obračunaju sa svojim terorističkim grupama i da na kraju – do 2005 – kao rezultat ovih istorijskih poteza, bude uspostavljena nezavisna država Palestina. Ovaj dugoočekivani dokument, koji je komponovao "veliki kvartet" – Ujedinjene nacije, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Rusija – nailazi na vrlo različite reakcije

Poslanici Bundestaga specijalno za "Vreme"

26.фебруар 2003. Slobodanska Ast

Evropeizacija korak po korak

"Nema sumnje da Sjedinjene Američke Države mogu da pobede u ratu protiv Iraka: ključno pitanje je da li mogu i da li su stvarno spremne i sposobne da pobede u miru, posle rata"

Smrt Đanija Anjelija

29.јануар 2003. Zoran Jevtović

Kraj jedne ere

Đani Anjeli bio vladar iz senke... bez poriva i potrebe da uđe u politiku. Njegovom smrću nije dovedena u pitanje samo privatna monarhija dinastije Anjeli. Završena je jedna era italijanskog kapitalizma, bazirana na velikim ljudima koji su sposobni da donesu velike odluke

Islam u domaćim medijima

22.јануар 2003. Ejub Štitkovac

Između korektnosti i negativnog naboja

Politički događaji ostavljaju malo prostora za vjerske teme. To, na neki način, "pošteđuje" pripadnike manjinskih vjerskih zajednica neprijatnih prozivki, ali ih istovremeno gura na marginu

Spomenici NATO intervencije

12.децембар 2002. Slobodan Kostić

Skrušeno dostojanstvo

Još se nije ni slegla prašina na spomeniku ustanicima u Karađorđevom parku, osušila boja na cerskom spomenu niti stegao malter na obeležju oslobodiocima Beograda, a već su počeli da niču novi spomenici u Beogradu, Valjevu, Grdelici, Aleksincu, Ćupriji, Varvarinu i drugim mestima. Nekad su se slavile velike pobede i slavne bitke, realne i izmišljene, sada se podižu spomenici žrtvama i porazima, neprijatno stvarnim

Kongres Komunističke partije Kine

22.новембар 2002. Seška Stanojlović

Novi čovek na crvenom tronu

Hijerarhijski uspon četvrte generacije, odnosno mirni silazak sa scene treće, svojevrsna je poruka međunarodnoj javnosti (a tako je i shvaćena) o političkoj stabilnosti i unutrašnjem jedinstvu u zemlji, što će i dalje biti okvir uspešnog ekonomskog razvoja

Dodatak:

10.јул 2002. Redakcija Vremena

Kuda idu Srbija i Crna Gora

U organizaciji "Fridrih Ebert fondacije" i nedeljnika "Vreme" 26. juna održana je tribina pod naslovom "Kuda idu Srbija i Crna Gora". Tribina s istim naslovom održana je u oktobru 2001. godine i želja organizatora bila je da okupimo iste učesnike. Nažalost, to nije bilo mogućno jer su neki od njih na dan održavanja tribine bili angažovani kao članovi Komisije za ustavna pitanja. Gosti tribine su bili gospoda Slobodan Samardžić, savetnik predsednika Jugoslavije Vojislava Koštunice za politička pitanja, Zoran Knežević, član Izvršnog odbora Socijalističke narodne partije Crne Gore, Vuk Minić, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore, Milan St. Protić, predsednik Političkog saveta Demohrišćanske stranke Srbije, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i Nebojša Medojević iz podgoričkog Centra za tranziciju. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme". Razgovor koji objavljujemo u ovom dodatku tek je neznatno skraćen u odnosu na ono što je izrečeno u Studentskom kulturnom centru u Beogradu. Učesnici nisu naknadno autorizovali svoja izlaganja. Oprema teksta je redakcijska

Osiromašeni uranijum – A-bomba XXI veka(1)

Koliko nismo pogođeni ili Balkanski sindrom

Od sredine devedesetih, zastrašujuće posledice primene municije sa osiromašenim uranijumom izazivaju sve više nedoumica. "Vreme" će u narednim bojevima pokušati da što potpunije prikaže taj problem, već nazvan "atomska bomba XXI veka"

Vreme izazova

18.април 2002. Redakcija Vremena

KOS i DOS

U organizaciji nedeljnika "Vreme" i fondacije "Friedrich Ebert", održana je tribina "KOS i DOS" u utorak 2. aprila 2002. u 17 sati u Studentskom kulturnom centru. Učesnici tribine bili su pukovnik u penziji Arsenije Stanković, vojni analitičar agencije VIP Aleksandar Radić, pomoćnik saveznog ministra unutrašnjih poslova Dragan Šutanovac i voditelj, novinar "Vremena" Miloš Vasić

Bliskoistočna kriza

17.април 2002. Berta Zekić-Belson

Bez Šarona i bez Arafata

Izraelski politički analitičari procenjuju da uspeh Pauelove posete zavisi u prvom redu od uspeha njegovih susreta s umerenim arapskim liderima

Eskalacija bliskoistočne krize

04.април 2002. R. V

Arafat u opsadi

Najnovija izraelska vojna operacija, koja je počela prošlog vikenda, vratila je tenkove u Ramalu i u ostale palestinske gradove. Cilj joj je, kako se takođe tvrdi, "potpuna izolacija palestinskog predsednika Jasera Arafata i zaustavljanje terorizma protiv građana Izraela". Usledila je kao odgovor na zastrašujuće poduhvate palestinskih ekstremista samoubica koji su samo u protekloj sedmici izveli šest takvih napada

Čekajući 31. mart

29.март 2002. Nenad Lj. Stefanović

Haško prase

U iščekivanju novih izručenja i nagađanja o imenima nije eliminisana dilema po kojem se kriterijumu isporučuju optuženi i ko odlučuje na način: "pošalji ovoga, nemoj onoga"

Bliskoistočna kriza

20.март 2002. Miodrag Radović

Poslednji talas nasilja

Obnovljeni sukobi Izraelaca i Palestinaca zamračili su ionako tamne izglede za prekid vatre na kome, treći put, radi američki izaslanik Entoni Zini

Samit u Barseloni

20.март 2002. Vladimir Stanković

Diktat demokratije

Što se nas tiče, bilo je onako kako je moralo biti: nevoljni sporazum glavnih aktera na opšte zadovoljstvo glavnih inicijatora, to jest, Evropske unije; Što se njih tiče, to jest, EU, uz sve razlike ipak su na putu da ciljeve programirane do 2010. ostvare bez većih poteškoća

Izbor redakcije "Vremena"

Deset događaja koji su osvetlili 2001. godinu

2001. godine DOS-ova vlast je bila hit u svetu i učinila je značajne pomake – trasirala pravac reformi, donela set novih zakona i sklopila niz povoljnih međunarodnih ugovora, uz posrtanja počela da izgrađuje pravnu državu. Ta vlast prošla je kroz teške odluke i kroz događaje (mi biramo deset karakterističnih, sa veoma dugim repovima) koji su rendgenski osvetljavali i javne vrline i tajne poroke vlasti i, na svoj način, "duh vremena". Pedsednik Koštunica govori o postupanju po božjim i ljudskim zakonima i (22. decembra) o tome da "nijedna vlast nije večita ni od Boga"; a premijer Đinđić i Boga uvršćuje u reformiste pa u Privrednoj komori (22) govori o "fenomenalnom rastu poljoprivrede". Bog se, zaista, malo nasmešio na ojađenu Srbiju, 2000. je bila velika suša, a 2001. je pala "đurđevska kiša koja vredi pola Beča", što je omogućilo rast poljoprivrede za čak 25 odsto što je, opet, doprinelo da, uprkos padu industrijske proizvodnje, privredna aktivnost ipak "pređe nulu". Javnost može da gleda šta rade, a da ne sluša šta pričaju, ili, još bolje, može da pođe od pretpostavke da je sve što političari na vlasti jedni o drugima pričaju – u osnovi tačno.

Terorizam, Amerika i svet

03.октобар 2001. Duška Anastasijević

Rat bez dana D

Od toliko bitaka koje se vode na raznim frontovima, diplomatskim, ekonomskim i vojnim, Buš mora što pre da pokaže neki uspeh, a izbora nema mnogo. Početak pravih vojnih operacija ne žele da otkriju ni NATO ni Bela kuća, diplomatski napori Vašington-Islamabad-Kabul nisu dali rezultate, pa je Bušu ostao ekonomski front

Bosna i Hercegovina i međunarodni terorizam

26.септембар 2001. Radenko Udovičić

Obračun sa teškom hipotekom

Činjenica da su se u BiH borili mudžahedini često je bila osnov za brojne spekulacije koje katkada nisu imale nikakvog utemeljenja. Jedna od njih – da je lično Osama bin Laden boravio u Bosni, pa čak i da ima bosansko državljanstvo, vjerovatno je potpuno netačna

Donald Tramp

Rat Izraela i Irana

17.јун 2025. T. S.

Tramp tvrdi da kontroliše iransko nebo: SAD na ivici ofanzive?

Tramp je rekao da ima potpunu kontrolu nad iranskim nebom, kao i da zna lokaciju ajatolaha Hamneja, ali da ga, za sada, neće ubiti. Sat vremena kasnije, američki predsednik se sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbednost. Čekaju se naredni koraci