Jedan za drugim studenti blokiraju rad fakulteta. Profesor na FPN i narodni poslanik ZLF Đorđe Pavićević za „Vreme” kaže da je dobro što su studenti našli način da izraze svoje nezadovoljstvo i da većina profesora podržava njihove zahteve
Nakon objave advokata širom Srbije da počinju sa štrajkom, advokati iz Vranja saopštili su da se pridružuju protestu jer su nezadovoljni na koji način su protekle nedelje usvojene u izmene i dopune Krivičnog zakonika
Štrajkovi pogodili su većinu Folksvagenovih fabrika u Nemačkoj. Sindikati se protive zatvaranju pogona i otpuštanju radnika, dok uprava tvrdi da su smanjenja nužna zbog pada potražnje i visoke konkurencije na tržištu električnih vozila, posebno iz Kine
Škole širom Srbije još su u štrajku. Negde se skraćuju časovi zbog malih plata, u nekima „dele petice” jer se nastavnici plaše đaka i njihovih roditelja. U duboko podeljenom društvu ni prosvetni sindikati nisu uspeli da se ujedine. Zasebne akcije ne donose nikakve rezultate. Zašto se nastavnici ne usuđuju da potpuno obustave rad
Nakon što su Filozofski fakultet u Novom Sadu, Filozofski, Filološki, Fakultet dramskih umetnosti i Prirodno-matematički fakultet u Beogradu stupili u blokadu, pridružili su im se i studenti sa Arhitektonskog fakulteta, Fakulteta za fizičku hemiju i Fakulteta političkih nauka. Od četvrtog decembra blokadu će započeti i studenti niškog univerziteta. Za 6. decembar najavljena je i blokada Fakulteta organizacionih nauka. Šta traže studenti
Napadi na prosvetne radnike i zaposlene u zdravstvenom i socijalnom sektoru biće strogo sankcionisani zatvorskim kaznama, predviđaju izmene Krivičnog zakonika. Da li je to dovoljno da se zaštiti integritet nastavnika
Studenti blokiraju FDU, Filozofski, Filološki i Prirodno-matematički fakultet i Rektorat u Beogradu, kao i Filozofski fakultet u Novom Sadu. Od utorka blokada i na Fakultetu političkih nauka
Odgovor Vlade Srbije na sindikalni predlog kolektivnog ugovora očekuje se u narednih sedam do deset dana, a ako bi taj odgovor bio u skladu sa zahtevima prosvetnih radnika, to bi moglo da vodi prekidu štrajka
Povećanje plata u javnom sektoru i penzija u decembru, najavljuje se već neko vreme, uz plan da će prosečna zarada u ovom meseci biti iznad 900 evra. Kako ovo povećanje realno utiče na životni standard građana
Rad u kiosku u Beogradu može doneti platu do 90.000 dinara, uz bonuse za preporuku i rezultate rada. Pored finansijske motivacije, poslodavac nudi porodične pogodnosti, poput slobodnog dana za roditelje i paketića za decu
„Ova situacija gde su određeni aktivisti izašli iz pritvora, a uhapšeni su neki ljudi koji su navodno krivi za zločin na Železničkoj stanici nije dovoljna. Ako nema pravde za narod, neće biti mira za vlast“, kaže za „Vreme“ poslanik u Skupštini Vojvodine Branislav Guta Grubački. Širom zemlje, protesti ne jenjavaju
Nesumnjvo je da u društvu vladaju tenzije, da ispod površine pulsira nezadovoljstvo. Ali, da li pojedinačne akcije i performansi opozicije mogu da se nazovu političkom krizom, kada se ne prepoznaje nikakva strategija
Serija protesta u Srbiji nakon tragedije u Novom Sadu dobila je svoj prepoznatljivi simbol – krvavu šaku. Dok vlast pokušava da umanji značaj ovog simbola, opozicija ga koristi kao sredstvo pritiska u borbi za pravdu i odgovornost
Moramo da se borimo da finansijsko-koruptivna dimenzija bude procesuirana. Moramo da saznamo gde je nestalo 24 miliona evra, zato što je ova evidentna krađa direktan uzrok smrti 15 ljudi. Naravno, tragedija pokreće i priču o bezbrojnim tajnim ugovorima koji prate velike javne i infrasturkturne projekte, a koji su leglo enormne korupcije. Firme koje su radile rekonstrukciju stanice u Novom Sadu manje-više su iste one koje grade, recimo, Beograd na vodi ili rade na EXPO projektima
U Libiji je mir, ljudi putuju slobodno iz jednog u drugi deo zemlje, a stanovnici oba dela zemlje su, kako je reč o istom narodu, veoma ljubazni kada čuju da neko govori dijalektom iz onog drugog dela države
Upravni sud je presudom poništio rešenje Gradske uprave Zrenjanina iz 2020. godine kojim je data saglasnost na parcijalnu studiju o proceni uticaja na životnu sredinu kineske fabrike Linglong. Građanski preokret tvrdi da ovo dovodi u pitanje zakonitost njene izgradnje i zahteva hitnu reakciju nadležnih institucija
Strah od nuklearnog rata danima se raspiruje u Srbiji, kako od tabloida, tako i od predsednika države. Da li će zastrašivanje građana dovesti do potražnje za tabletama kalijum-jodida, kao što je svojevremeno bio slučaj u Hrvatskoj i Austriji?
Građani širom Srbije su simboličnom petnaestominutnom tišinom odali poštu poginulima na novosadskoj Železničkoj stanici 1. novembra. Iako je u medijima bliskim vlasti akcija predstavljena kao „nasilje“, u Leskovcu su se protestu pridružili i gradonačelnik Goran Cvetanović, član SNS-a, i direktori javnih preduzeća
Represija se pojačava. Sada već imamo pritvaranja, zatvaranja, i toga će biti sve više. To pokazuje da je režim svestan da više nije u toliko komotnoj poziciji. Onaj deo opozicije koji je iskren mora da shvati da uobičajeni metodi borbe neće dati rezultat. I sada je pitanje: da li smo mi na to spremni ili nismo? Ako nismo, onda da se svi povučemo svojim kućama i da pustimo da ovaj vlada doživotno
Opozicionari su policajce pozivali da skinu šlemove i odlože “antiterorisitičku” aparaturu, ili da se bar vrate u zgradu, iznutra je zaštite i da ne prave bespotrebni cirkus i metež. Na trenutke je situacija bila na ivici ozbiljnijeg incidenta. Jedna fotografija je izazvala veliku pažnju javnosti: bakica iz lokalnog pokreta “Bravo” čuvala je pendrek i balistički štit jednog policajca koji je otišao do toaleta. Još jedan kuriozitet: neki advokati koji su krenuli u sud na ročišta zadržali su se ispred suda, u znak podrške poslanicima – donosili su im vodu iz obližnje trafike. I nama je prekardašilo, reći će jedan. Kako bilo, blokada je bila uspešna
Nastupi Aleksandra Vučića od pada nadstrešnice do danas
U Novi Sad predsednik Srbije nije došao zbog četrnaest mrtvih (u međuvremenu je taj broj porastao na petnaest). Ali došao je jer su tokom protesta oštećene prostorije Srpske napredne stranke, pokazavši da su mu prozori, a ne ljudi, prioritet. A onda se slikao na sahrani dve devojčice i njihovog dede, žrtava pada nadstrešnice na Železničkoj stanici
Ti inostrani univerziteti bi došli kod nas i samo zakupili prostor – niko neće za ispostavu nekog univerziteta da podigne kampus. Jedina stvar koja bi se na taj način dobila jeste da studenti koji to upišu imaju diplomu stranog univerziteta. Uslovi, okruženje, ni atmosfera koju taj univerzitet pruža, pa ni znanje, ne bi bili isti i sve ovo bi bilo zbog diplome
Raspala se država, raspao se sistem; da li je barem jedno od toga moglo da opstane, makar nauštrb onog drugog? Ili su bili vezani istom bodljikavom žicom?
Američke AI kompanije su posebno zadovoljne, njihove akcije rastu, uporedo sa očekivanjem da će biti ukinute regulacije protiv AI nakon što se Donald Tramp bude ustoličio u Beloj kući. Da li je takozvana opšta veštačka inteligencija sada sasvim izvesna, a svet se nalazi pred divovskim izazovom, onim koji je inteligententniji od svih prethodnih? Da li je, uprkos tolikim drugim teškim pitanjima, razvoj AI najveća kob našeg doba?
Prevod
Smatraju da nasilju nema mesta u civilizovanim i demokratskim društvima, te stoga stoje uz studente koji žele da se pronađu i kazne odgovorne osobe jer su „studenti oduvek bili porketači društvenih promena! Sramota je da ih sada nasilno ućutkuju”.
',
title: '„Pada” fakultet za fakultetom: Blokada do ispunjenja zahteva',
pubdate: '2024-12-04 12:55:02',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Blokada fakulteta,Pobuna studenata,Tragedija u Novom Sadu",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': '„Pada” fakultet za fakultetom: Blokada do ispunjenja zahteva',
'pageContent': '
Pod protestom studenata „pada“ fakultet po fakultet različitih univerziteta. Protest se organizuje u Beogradu, Novom Sadu i u Nišu.
Studenti blokiraju Filozofski fakultet u Novom Sadu, a u Beogradu Filozofski, Filološki, Arhitektonski, Prirodno-matematički, Fakultet za fizičku hemiju, Fakultet političkih nauka, Fakultet dramskih umetnosti, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja (od srede, 4. decembra), a za petak (6. decembar) je najavljena i blokada Fakulteta organizacionih nauka.
Pravni fakultet u Beogradu najavio je prekid nastave i blokadu raskrsnice na 15 minuta u petak (6. decembra) u 11:52.
Zahtevi svih studenata su manje-više isti: objavljivanje kompletne dokumentacije koja se tiče rekonstrukcije Železničke stanice u Novom Sadu; odbacivanje optužbi protiv lica uhapšenih i privedenih na protestima nakon tragedije; podnošenje krivičnih prijava protiv lica koja su fizički napala profesore i studente; u slučaju da se utvrdi da neki od napadača vrši javnu funkciju, njihovo razrešenje.
Među zahtevima se našlo i povećanje od 20 odsto budžetskih sredstava za državne fakultete, ali su, na primer, studenti FPN-a ovom prilikom odustali od toga.
Većina profesora podržava zahteve studenata
Profesor na Fakultetu političkih nauka i narodni poslanik Zeleno-levog fronta Đorđe Pavićević za „Vreme” kaže da je dobro što su studenti našli način da izraze svoje nezadovoljstvo jer su i za njih službeni kanali zatvoreni, pa su morali da se odluče na ove malo radikalnije korake – zauzimanje zgrada fakulteta dok se ne reše neki problemi.
„Većina profesora podržava zahteve studenata, možda deo profesora ima problema sa načinom kako se to radi, ali do sada nije bilo nekih većih problema, koliko ja znam, da je neko pokušavao da održi nastavu“, ukazuje Pavićević.
Objašnjava da je studentima dugo vremena bio oduzet glas i mogućnost da izraze svoje mišljenje, a prvi put kada su počeli da ga artikulišu neformalnim kanalima dobili su po nosu, zatvarani su, tukli su ih, zaletali se i automobilima na njih i tako dalje.
Za to vreme, dodaje Pavićević, zvanične studentske organizacije su se ponašale kao da se to ne dešava te ne iznenađuje što su studenti sa više fakulteta na ovaj način počeli da iskazuju svoje nezadovoljstvo.
Funkcija plenuma
Blokade podrazumevaju potpunu obustavu nastave i akademskog rada, a to znači da neće biti ni kolokvijuma, ni ispita, ni konsultacija.
[caption id="attachment_4866299" align="alignnone" width="762"] Blokada Fakulteta političkih nauka Foto: FoNet/Marko Dragoslavić[/caption]
Na Planumu Fakulteta političkih nauka u utorak (3. decembra) izglasano je i da profesorima nije dozvoljen ulaz na fakultet, a da će biti dozvoljen administartivnoj službi i pomoćnim radnicima.
Međutim, već u sredu će Plenum biti ponovo održan pa će se o tome ponovo raspravljati, jer, kaže Pavićević, jedan broj studenata ne želi da se udalje profesori koji ih i inače podržavaju.
Dodaje da su slabosti Plenuma što neko na licu mesta može da predloži nešto i onda da se to usvoji bez neke ozbiljnije rasprave, ali da je prednost što sva odluka može i vrlo brzo da se ukine.
Sagovornik „Vremena“ naglašava da bi profesori trebalo da na neki način iskažu svoju podršku studentima, ne u smislu učešća u Plenumu, već da im pomognu, recimo, po pitanju logistike – oni tamo treba da jedu, da spavaju, da imaju šta da rade dok blokiraju fakultet.
„Sa druge strane i profesori na svoj način podržavaju te iste zahteve“, kaže Pavićević.
U utorak je Studentski parlament Univerziteta u Beogradu saopštio na svom Instagram nalogu da izražava zabrinutost zbog dešavanja prethodnih dana, zbog „zloupotrebe visokoškolskih institucija“.
„Pozivamo sve studente, profesore i akademsku javnost da se obrate ustanovama koje su nadležne za ispunjenje zahteva koji su objavljeni u medijima. Napominjemo da su visokoškolske ustanove mesta obrazovanja, a ne političkog organizovanja“, navode oni.
Dodali su da će “legitimni” predstavnici studenata uvek biti na strani studenata „ali i na strani akademske čestitosti i podržati zahteve iza kojih se ne krije politička pozadina“.
Uputili su i apel političkim akterima da „obest, pritiske i uzurpaciju obrazovnih institucija prekinu, kako bi studenti neometano nastavili slobodno delovanje u akademskom duhu“.
Profesor Pavićević na to kaže da je uzurpacija zapravo ono što radi Studentski parlament Univerziteta, kao i mnogi Studentski parlamenti na fakultetima,.
„Sve te organizacije nemaju ni ,l‘ od legitimnosti. U mnogim slučajevima se radi o profesionalnim studentskim predstavnicima. Izbori za studentske parlamente su često mnogo gori od onih koji se dešavaju na nacionalnom nivou. Tako da su oni prosto jedna studentska klasa za sebe i ne iznenađuje da štite svoj položaj i nešto što su radili prethodnih godina samo što javnost nije obraćala neku veliku pažnju na to“, zaključuje Pavićević.
Podrška kolega iz Hrvatske
Studentima koji blokiraju Fakultet političkih nauka podršku je pružion i Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ali i svim ostalim studentima u Srbiji.
„Podržavamo sve studente koji blokiraju svoj fakultet zbog incidenta i nasilja na mirnom i prijavljenom skupu tokom kojeg su studenti odavali počast poginulima u Novom Sadu”, pišu u saopštenju na svom Instagram nalogu.
Smatraju da nasilju nema mesta u civilizovanim i demokratskim društvima, te stoga stoje uz studente koji žele da se pronađu i kazne odgovorne osobe jer su „studenti oduvek bili porketači društvenih promena! Sramota je da ih sada nasilno ućutkuju”.