img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Osmi mart i protest u Srbiji: „Žene će spasiti svet“

08. mart 2025, 09:00 Iva Manojlović (DW)
Osmomartovski marš Foto: Marko Dragoslavić/FoNet
Osmomartovski marš
Copied

Na Međunarodni dan žena u subotu (8. mart) u Srbiji pored protesta „Žene u prvim redovima“ i Osmomartovskog marša, studenti u blokadi u Beogradu pozvali su i na skup „Studenti i radnici – rame uz rame“. Studentkinje se nadaju da opšta pobuna može biti dobra i za prava žena

U jednoj ruci cvet, u drugoj transparent. Oko vrata pištaljka, a na ljubičastim majicama bedževi sa natpisom „Laki štrajk“ i „Žene će spasiti svet“, piše Dojče vele (DW).

Tako će otprilike u subotu izgledati obeležavanje Međunarodnog dana žena u Srbiji, koje će ove godine poprimiti nešto drugačiji oblik. Pored protesta „Žene u prvim redovima“ i Osmomartovskog marša, studenti u blokadi u Beogradu pozvali su i na skup „Studenti i radnici – rame uz rame“.

Time, kažu, žele da podrže radnike koji im svojim aktivnosti pružaju podršku od početka studentskih protesta – već više od 100 dana. Studenti su pozvali građane da povodom Osmog marta obuku i odeću u ljubičastoj boji, kao simbol borbe za rodnu jednakost.

Generacijske borbe

„Biće najjači Osmi mart, jedva čekam“, ushićeno priča Jelena Vujanović, studentkinja Visoke tekstilne škole za dizajn, tehnologiju i menadžment u Beogradu.

Ponosno podseća da su baš tekstilne radnice, tražeći bolje uslove rada, prve pokrenule velike demonstracije u Americi, što je kasnije iznedrilo i obeležavanje Međunarodnog dana žena.

Iako ovom danu inače ne pridaje preveliki značaj, ovaj Osmi mart biće poseban i za Milicu Ilić, studentkinju Fakulteta političkih nauka. „Jako je lep osećaj biti studentkinja ove godine za Osmi mart. Bake nas pozdravljaju na ulici i kažu da im je žao što one nisu imale priliku da žive u trenutku kada mogu da kažu svoje mišljenje i da se njihov glas čuje.“

Ona smatra da je, zahvaljujući zalaganjima feministkinja u prošlosti, napravljen značajan napredak po pitanju ženskih prava u svim poljima. Kako ističe, to se možda najbolje može videti kada uporedi svoje i odrastanje svoje majke koja i dalje trpi posledice neravnopravnosti na radnom mestu.

Uprkos tome, iako kaže da se trudi da održi pozitivan stav, ne može da se odupre utisku da „svedočimo jakom generacijskom potlačivanju žena“ i da će trebati „mnogo vremena da se to ispravi, ako ikad i dostignemo stadijum u kome ćemo biti u potpunosti ravnopravne“.

Plenumi stvorili „sinergiju polova“

Ipak, ove su blokade „stvorile novu energiju i uspostavile pravu sinergiju polova“, priča Milica. Kroz osmeh se priseća jednog plenuma kada je kolega ustao i rekao: „Ljudi, molim vas dajte devojkama da urade sve, one su toliko pedantnije i organizovanije od nas.“

Tako se raspodela zadataka na fakultetima tokom blokada vrši prema sposobnostima, a prema rečima ove mlade Čačanke, uglavnom su studentkinje koordinatorke radnih grupa i češće u ulozi redarki od muškaraca.

„Kolege nas gledaju kao sestre, obraćaju nam se za savete, rado nam prepuštaju sve što misle da ćemo bolje uraditi, što je i normalno. Ja sam za to da se ne merimo po polu, nego po spremnosti na rad“, kaže za DW studentkinja FPN-a.

Devojke i dalje u strahu

Studentski protesti povratili su veru u zajedništvo i od fakulteta napravili „sigurnu oazu“. Ali se devojke i dalje osećaju nezaštićeno na ulici.

„Ne osećam se sigurno. Svako veče kada se vraćam kući ključevi su mi između prstiju, na svakih pet metara se okrećem. Kad vidim veliku grupu momaka ispred sebe u mraku pređem ulicu, trčim ili se pravim da sa nekim pričam telefonom“, priča za DW Angelina Terzić, studentkinja Učiteljskog fakulteta u Beogradu.

„Ništa mi ne znači Osmi mart i što ću tog dana dobiti ružu, a ostalim danima ćete se isto ponašati prema nama i dalje ćemo biti uplašene. Ma hoću revoluciju, pusti ružu, kupiću je sama. Ništa mi to ne znači dok se u sistemu zaista nešto ne promeni“, kaže ona.

To je, između ostalog, i razlog zašto podržava studentske blokade. „Ja na svaki protest idem sa mišlju – neka bude šta bude. Tamo mogu da budem pretučena, ali neka se i to desi“, kaže Angelina. „Ne mogu više da živim u sistemu laži i korupcije. Bilo bi me sramota da za tri-četiri godine rodim dete koje će živeti u istim ovakvim uslovima.“

„Položaj žena u Srbiji ni dekorativno nije dobar“

Kao jedan od najjačih utisaka sa blokada naše sagovornice ističu neustrašivost redarki, koje su uvek u prvim redovima svakog skupa u protekla tri i po meseca.

Jelena Vujanović sa Visoke tekstilne škole smatra da nije slučajno što su na meti napada na demonstrante u proteklim mesecima bile baš devojke, jer su čak tri studentkinje zadobile ozbiljne povrede tokom tih napada, a jednoj je od siline udarca palicom bila dislocirana vilica.

„Srbija kao društvo nije još uvek dostigla jednako poštovanje prema ženama. Dešava se da građani koji dođu na protest ne žele da poslušaju redarke, već se pomere tek kad dođe muški redar“, priča ona. „Kada se na to pridoda i floskula da smo slabiji pol, verovatno smatraju da je lakše udariti ženu.“

Zato sociološkinja Jelena Riznić, članica organizacije „Ženska solidarnost“, polaže nadu da će protesti osnažiti ionako hrabre studentkinje koje će, jednom kada se blokade budu završile, „pronaći snagu da se usmere na pitanja koja su specifična za položaj žena“.

„Položaj žena u Srbiji ni dekorativno nije dobar. Svedočili smo seksističkim izjavama srpskih političara u Skupštini prethodnih dana, a da ne govorimo o temama poput seksualnog, akušerskog nasilja i položaja žena na tržištu rada“, zbog čega bi „svaki dan trebalo da tretiramo kao Osmi mart u borbenom smislu.“

Rodna (ne)ravnopravnost kroz statistiku

U Srbiji su od početka godine u porodičnom nasilju ubijene tri žene i sva tri ubistva izvršili su njihovi sinovi. Zbog toga će se tokom današnjih blokada ćutati tri minuta duže od uobičajenih petnaest minuta tišine.

Od 2011. do 2023. godine registrovano je 406 femicida, odnosno rodno zasnovanih ubistava, a na godišnjem nivou policiji bude prijavljeno više od 10.000 slučajeva nasilja nad ženama.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Prava žena Međunarodni dan žena Studenti i radnici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Zdravlje

20.novembar 2026. Marija L. Janković

RFZO uplatio deo novca za vantelesnu, nakon pisanja „Vremena“

RFZO ostavio je bez lekova hiljade parova koji su u postupku VTO jer pola godine nije uplaćivao novac klinikama za medikamente. Dan nakon pisanja „Vremena“ o ovoj temi uplatili su sredstva za jedan mesec

Dragan J. Vučićević

Društvo

20.novembar 2026. B. B.

Vučićević više nije suvlasnik firme koja je kupila deset lokalnih televizija

Dragan J. Vučićević je svoj vlasnički deo u kompaniji Best Media Team preneo Saši Blagojeviću, vlasniku tabloida Alo, za 10.000 dinara

Pravosuđe

20.novembar 2026. M. L. J.

Evropski sud ispituje Srbiju o Vučićevim pomilovanjima

Evropski sud traži od Vlade Srbije odgovore o pomilovanju četvorice aktivista SNS-a i Milice Stojanović koji su napadali studente. Rok za izjašnjenje je 14. januar 2027

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Ko pali teretane po Beogradu: Prihodi od 666 miliona i talas napada

Lanac Ahilej ima 33 teretane, a kompanija je 2025. godine ostvarila prihod od 666 miliona dinara. Njen vlasnik Aleksandar Đorđević, poznat i kao Sale Simetrija, poslednjih nedelja govori o seriji napada na svoje objekte

Đaci

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Devojčica (8) predata majci u školi na Voždovcu: Otac podneo prijavu protiv sudije

Osmogodišnja devojčica predata je majci u Osnovnoj školi „Branislav Nušić“ uz prisustvo policije, Centra za socijalni rad i izvršitelja. Direktorka škole svedoči da se dete opiralo i plakalo, dok otac tvrdi da je nad njom primenjena sila i da je podneo krivičnu prijavu protiv sudije

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure