Glavna haška tužiteljica ponovo u regionu

20.фебруар 2003. N. Lj. S

Počelo i u Prištini

U vreme boravka Karle del Ponte u Beogradu i Podgorici saopšteno je da je NATO (KFOR) po nalogu Haškog tribunala uhapsio i prebacio u Ševeningen Haradinaja Baljaja, Isaka Muslijua i Agima Murtezija, koji su u maju 1998. godine u Lapušniku organizovali logor u kome su ubijena 23 albanska i srpska civila. Sva trojica bili su pripadnici rasformirane OVK. Interesantno je da su prve vesti o ovom hapšenju stigle iz sedišta NATO-a u Briselu, da su radost zbog toga iskazali svi čelnici NATO-a i silni ministri odbrane, a da je tek 24 sata kasnije, uz očigledno osećanje nelagodnosti, sve to potvrdio i sam Hag

Haško svedočenje generala Aleksandra Vasiljevića

20.фебруар 2003. Nenad Lj. Stefanović

Reče mi moja služba

Bivši šef KOS-a, čovek koji je po prirodi posla kojim se godinama bavio imao mnoge insajderske informacije ne samo o optuženom već i o mnogim insajderima i svedocima koji su dosad prolazili (ili će to tek učiniti) kroz hašku sudnicu, uglavnom je, dakle, potvrdio gotovo sve ono na čemu je tužilaštvo insistiralo u optužnici, dodavši još poneki detalj slici koju je tim Džefrija Najsa mesecima gradio protiv Slobodana Miloševića. Vasiljević je, međutim, svojim svedočenjem znatno proširio ram za tu sliku, bitno drugačije od tužilaštva opisao politički kontekst raspada države i vojske kojoj je verno služio, a samim tim i politički kontekst u kome su se dogodili mnogi užasni zločini, što ih naravno nikako ne može opravdati

Granice Vojislava Šešelja

20.фебруар 2003. Miloš Vasić

Virovitica, Karlovac, Karlobag – Hag

Dr Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke, odlučio se da iz politike i svih srpskih zemalja ode u istoriju. On obećava da će to biti izlazak na velika vrata, planira oproštajne mitinge i pravi konferencije za štampu svakog dana. On junački ide mečki na rupu, kao Miloš kod Murata na Kosovu, da razbuca taj Tribunal kao Georgi Dimitrov onomad u Berlinu oko one paljevine Rajhstaga – pa šta bude. On se ne nada pravdi od tog suda, on računa na istoriju koja će ga zapamtiti. Ili bar tako kaže...

TV serije - Čekajući nastavak "Sopranovih"

12.фебруар 2003. Zoran Đukanović

Porodična manufaktura zločina

Šta se to dešava sa TV serijama? Zašto se isto nije dešavalo ranije? Možda duh vremena? "Twin Peaks" je bio preuranjen za publiku, "Dosije X", odnosno ono najbolje u ovoj seriji je, bar na početku, bilo preuranjeno za kritičare. "Sopranovi" su postigli pravi tajming, i publika i kritičari su bili zreli za njene čari

Zvonko Bogdan - povratak Maestra

12.фебруар 2003. Teofil Pančić

Šta bi rek’o Dejvis Majls…

Najpoznatiji živi Subotičanin preuzeo je rizik pomeranja fokusa ka svojevrsnoj "panonskoj šansonjerskoj formi", mahom u ispovednom tonu

Intervju – Dubravka Ugrešić, pisac

12.фебруар 2003. Slobodan Kostić

Usporavanje svakodnevice

"Broj mojih čitalaca, pretpostavljam, nije velik, ali je stabilan i odan. To su ljudi koji vole čitati baš moje knjige. Njih ima posvuda. Ponavljam, nema ih puno, što i nije loše, jer mi je tako lakše da ih zamislim i volim"

Novi standardi - Beogradska filharmonija

12.фебруар 2003. Sonja Ćirić

Naštimovani orkestar

Očigledno, Beogradska filharmonija nije onakva kakva je doskora bila – i dobro je što nije. Promena je uočena dolaskom pijaniste Ivana Tasovca na čelo Filharmonije i maestra Uroša Lajovica na mesto šefa-dirigenta. Program i način rada koji su oni tada najavili prokomentarisani su kao neuobičajeni i neostvarljivi za naše prilike, ali pokazalo se da su ove bojazni bile neopravdane

Lisica i ždral

12.фебруар 2003. Ljuba Živkov

Brdski reli

Da sam juče umro, što bi od novinara mog uzrasta bilo još kako pristojno, ne bih znao u čemu se naš najveći sin truckao po bosanskoj vrleti

Nuspojave

12.фебруар 2003. Teofil Pančić

Kineska kreda

Kultura (post)modernosti omogućava stvaranje bezbrojnih autonomnih "niša": svepresuditeljski Centar koji će podeliti pohvale i ukore iluzoran je "po defaultu"

Velika korist od malih

12.фебруар 2003. Dejvid Miler

Na rubu nove budućnosti

Evropske ekonomije u tranziciji nalaze se u drugoj deceniji promena, većina je prešla ekonomsku "granicu bola" privatizacije i mnoge sad očekuju članstvo u Evropskoj uniji. Gde se u svemu tome nalazi Srbija posle svega nekoliko početnih godina tranzicije