img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Minuta 88, Jurica Pavičić

23. april 2003, 19:41 Teofil Pančić
Copied

Omaž "balunu"

V. B. Z., Zagreb 2002.

Jedna od imanentnih osobina čak i proznog, ergo „umetničkog“ pisanja (zvuči kao „umetničko klizanje“ kontra brzog, ergo novinskog…) većine istaknutih pisaca FAK-ovskog naraštaja u savremenoj hrvatskoj prozi, fakat je da ono na ovaj ili onaj način duguje nešto novinskom pedigreu svojih autora. Ne radi se samo o tome da je grbava hrvatska ratna i postratna stvarnost mlade pisce posve prirodno okrenula ka bekstvu od eskapizma (!) i temeljitom, prvo ispisivanju a potom propitivanju vlastitog egzistencijalnog iskustva, nego čak i o tome da se u većine njih nije zapatilo ono u aktuelnoj srpskoj prozi – poharanoj jednim kilavim shvatanjem postmodernizma – i dan-danji tako popularno Nadriuniverzalno Umetničarenje, u kojem se jednom od najvećih vrlina i najuvažavanijih odlika proznog dela smatra to što ga se ne samo ne može uloviti ni za glavu ni za rep nego se i njegova radnja zbiva u nekom gradu – ili čemu već – za koji se nikako ne može onako „prostački“, na mapi, ustanoviti koji (li) je i kako (li) se zove, i u nekom vremenu koje bi moglo biti baš ovo, a isto bi tako moglo biti i bilo koje drugo, jal unapred jal u rikverc kroz vremenske koridore… Ukratko, kod FAK-ovaca se uobičajilo da se određena vrsta precioznog kvaziartističkog femkanja lako, čak sa radošću, „žrtvuje“ u ime ispisivanja vlastitog, jedinstvenog i neponovljivog života i sveta, onoga koji je čvrsto ukotvljen u svojim unikatnim vremensko-prostornim koordinatama.

Splitski romanopisac, novinski kolumnista, književni i filmski kritičar Jurica Pavičić jedan je od najreprezentativnijih izdanaka ovako shvaćenog savremenog proznog pisma. Radi se, dakle, o spisatelju koji dosledno neguje „realistički“ prosede, ako usvojimo važnu napomenu da se tu radi o „realizmu“ koji nema veze sa polupismenim rustikalnim mudrovanjima, nego o onome koji je školovan i na jednom Karveru i na Krleži, why not, a istočasno i na hard–boiled školi pisanja krimića, baš koliko i na ogromnoj popkulturnoj popudbini. Pavičićev prvi roman Ovce od gipsa smešten je u ratni i neposredno-poratni Split, u atmosferu neobuzdanog nacionalističkog divljanja u ozračju ratnoveteranske kontrakulture i HDZ-ove vlasti na vrhuncu; druga knjiga, whodunnit triler Nedjeljni prijatelj mračni je – ponovo splitski, dakako – isečak iz bizarnog sveta Režima Pred Izdisajem, u trenutku kada njegova tajkunska kasta iza kulisa upravlja već (gotovo) svime i svima, bez milosti i skrupula.

Novi, treći Pavičićev roman Minuta 88 smešten je u (treba li reći: splitski) fudbalski milje, što navijački, što igračko-upravljački, što će reći i u svet deklasiranih „idealista“ kojima je balun jedna od retkih preostalih životnih uteha i iluzija da nisu totalni gubitnici, kao i u svet polumafijaških mešetara (i njihovih pulena u gaćama & štucnama) koji ležerno trguju bodovima, utakmicama, čak titulama i kupovima – dakle: željama i snovima naivnih gradskih lumpena… – baš kao da prodaju kašete papalina na pijaci. U središtu je zapleta prefinjena ucena klupskog golmana, bazirana na morbidnom poigravanju njegovim osećanjem krivice zato što je kolima pokosio jednu prolaznicu, a Klub i sumračne Strukture iz njegove pozadine to zataškali. Mada ni tu stvari nisu baš jasne, ali o tome se ne sme ništa reći onome ko knjigu nije čitao… Iz ovog brižljivo umešenog narativnog „testa“ narasta solidan krimić, koji vas, doduše, neće ostaviti bez daha, ali ćete se složiti da je njegovom piscu Žanr sasvim lepo „legao“, utoliko pre što je jasno da je ovaj Splićaninu ipak pre svega Sredstvo, pogodan i prigodan način da se ocrta psihosocijalni portret društva u Večitoj Tranziciji Od Ničega Ka Ničemu, kojoj odavno prisustvujemo na ovom Potkontinentu, dakako, uglavnom u svojstvu ovaca za šišanje i mužu. A šta bi bilo pogodnije od trilera i krimića da se kaže nešto o svetu u kojem sazrevaju današnji fudbalski navijači sa polupodivljalih margina Presite Evrope, iz dinarsko-patrijarhalnog neverlanda, utoliko grotesknijeg što je na sebe natakario sve zamislive postindustrijske „gadžete“ i statusne simbole?!

Minuta 88 u jednom od bitnih slojeva ipak je i setni hommage jednoj u post-Yu nedođijama već gotovo obesmišljenoj supkulturi, onoj urbano-navijačkoj, koja je ovde prikazana mahom u nostalgičnom svetlu, više kao sećanje na ono što je bila nego kao delatna i smislena aktivnost ovde-i-sada. Jer, ono što se danas da videti po svim tim srbijama i hrvatskama, sa svim tim njihovim OFK Zvezdarama i Hrvatskim Dragovoljcima, nije dostojno ni dna tabele nekadašnje Druge lige Zapad, i to iz slabijih sezona, dok ozbiljni loptački frikovi danas, baš „kolonijalno“, navijaju za Romu ili Inter, za Arsenal ili Mančester. Taj pad u drugorazrednost, to je ono „postistorijsko“ osećanje koje – na fonu rezigniranog urbanog lokalpatriotizma – izbija iz Pavičićevih proza, i taj Pad moramo da prepoznamo i kao svoju priču, voleli mi to ili ne.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure