Završeno je ročište u slučaju beloruskog aktiviste Andreja Gnjota pred Apelacionim sudom u Beogradu. Aktivista tvrdi da ga Minsk traži zbog njegovih političkih stavova, a sud ima rok od 30 dana da donese odluku o njegovom izručenju Belorusiji. Dok je trajalo ročište, ispred zgrade suda trajao je protest ljudi koji zahtevaju da Gnjot ne bude izručen Minsku
Apelacioni sud zakazao je za 27. avgust ročište posle kojeg će doneti odluku o žalbi na rešenje Višeg suda o izručenju Andreja Gnjota Belorusiji. Sudbina prognanog novinara je i dalje nepoznata, a jedino što bi ga od deoportacije spasilo jeste veto Ministarstva pravde
Od 15. septembra u Srbiji bi trebalo da bude aktivan SMS sistem za vanredne situacije. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić kaže da je testiranje sistema već počelo i apeluje da se uspostavi i sistem za hitne pozive 112, na koji se čeka već godinama
Najvažniije je da se špijuni, po pravilu hapse u tišini, jer ako ga hapsite i to objavljujete, to znači da priznajete da ste loše radili čim su vam špijuni ušli u zemlju i rade u zemlji, kaže za „Vreme“ kriminolog Dobrivoje Radovanović
Studenti traže stanove u centralnim gradskim opštinama, mesta blizu fakulteta i javnog prevoza, zahtevaju i dobru opremljenost, te dostupnost drugih sadržaja – kafića, rekreativnih centara i prodavnica. U najam ne traže više sobe, jer se promenio stil života i navike mladih. Žele udobnost i privatnost, a to mogu da imaju samo ako u najam uzmu ceo stan. Uz to, ponuda je velika
Oko 7.50 u Umki, na Novom obrenovačkom drumu, u smeru ka Beogradu, došlo je do sudara kamiona i autobusa. Jedna osoba je poginula, dok su četiri teško povređene, a 13 osoba je lakše povređeno. Uhapšen je vozač autobusa
Matarušku i Bogutovačku banju kod Kraljeva ne deli ni 15 kilometara. Tu u lekovitim vodama ima kažu i litijuma, metala koji je u Srbiji zbog izašao na zao glas. Ali neki se kunu da kupanje u toj vodi donosi osećaj blaženosti, kao posle džointa
Po puštanju na slobodu, u velikoj razmeni zarobljenika između Zapada i Moskve 1. avgusta, ruski aktivista Andrej Pivovarov je izjavio da je uhapšen nakon informacija koje je Vulin o njemu navodno prosledio ruskim bezbednosnim službama
Ako se ostvare procene stručnjaka Ujedinjenih nacija, Srbija, koja je 2023. godine imala 6.788.000 stanovnika, će 2050. godine imati samo oko 5.554.000 stanovnika, tj. 18,2 odsto manje nego danas. Istovremeno, istraživanje Krovne organizacije mladih Srbije pokazuje da čak 49 odsto njih planira da se iseli. Koji faktori utiču na „demografski slom“
Iako je obrazovanje u Srbiji besplatno, potrepštine dece za školu iziskuju nekad i celu prosečnu platu. Roditelji đaka, najčešće prvaka, pomoć dobijaju od lokalnih samouprava, ali već godinama nema odgovara na pitanje zašto se svi đaci u zemlji ne tretiraju isto
Počela je javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici. Izmene zakona donele bi brojne promene, a na teritoriji Srbije bi se ukinula zabrana izgradnje nuklearnih elektrana
Reč je o ubistvima izvršenim u januaru 2020. godine u Atini gde su lišeni života Stevan Stamatović i Igor Dedović i ubistvima na Krfu 23. jula 2020. godine kada su lišeni života Alan Kožar i Damir Hadžić, navodi se u saopštenju tužilaštva
Predsednik Srbije se sastao sa ruskim ambasadorom Aleksandrom Bocan-Harčenkom i sa njim podelio svoju zabrinutost zbog situacije na Kosovu. Juče u ovo vreme, u Beograd je stigao šef CIA. Predsednikovo hodanje po žici između Istoka i Zapada se nastavlja, a o tome šta to znači za spoljnopolitički diskurs Srbije priča politikolog Cvijetin Milivojević
Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke, objašnjava da današnja promena naziva ove ustanove ukazuje na promenu njenog statusa i da proizilazi iz novog Zakona o audiovizuelnom i filmskom nasleđu, kao i da je u nazivu zadržano ime Jugoslovenska kinoteka
Intervju: Predrag Voštinić, Lokalni front Kraljevo
Često koristimo reč “zastrašivanje”, ali verujem da, kada se govori o odnosu aktuelnog režima prema oponentima, postoji pogodnija reč. Ona glasi: iznurivanje. Dakle, nije ključno izazivanje straha da će vam se nešto slično ponovo desiti, nego je namera da s vremenom dignete ruke od svega. Ako dignete ruke od svega, nećete dići revoluciju. Dakle, u jednom trenutku izgubićete snagu i volju da se i dalje bavite aktivizmom, jer to postaje – i po vas i vaše okruženje – isuviše iscrpljujuće, i materijalno, i fizički, i emotivno. Da jednog trenutka kažete: stvarno, ja ovo više ne mogu
Nakon vaskrsnuća projekta “Jadar” – nošena podrškom međunarodnih aktera i ne strahujući od izbora – vlast je spremna na represivnije mere. Nalozi za hapšenje aktivista dele se kao reklamni leci. Opozicija još uvek pokušava da nađe svoje mesto u novom talasu otpora. Argumentovane rasprave već odavno nema. Ko će i kako na kraju izaći kao pobednik
Koji su razlozi za odugovlačenje radova i debelo probijanje rokova prilikom rekonstrukcija beogradskih ulica i trgova? Kakav je kvalitet tih radova? Kome odgovara neprestana rekonstrukcija jedne te iste ulice?
Šah ima viševekovnu tradiciju, a procena je da ga trenutno takmičarski, ili iz zabave, igra oko 600 miliona ljudi. Brojne ličnosti, klubovi, događaji, vrhunski rezultatski dometi, časopisi i edicije doprineli su tome da drevna igra u protekla dva veka i u našoj zemlji stekne veliku popularnost i uvažavanje. Razvoj šaha u našoj zemlji zato je tema serijala “Kraljevska igra” autora Dušana Mirkovića
Stvorio je univerzum prvenstveno radeći na likovima, sa glumcima, gde je jedan detalj, poput Šojićevih brkova, sakoa ili frizure bio okidač da se stvori malo remek-delo. To je zapravo ono što je Siniša Pavić bio, alkar koji je umeo da pogodi “u sridu”, kako kažu u njegovom rodnom Sinju, i kroz male ekrane pred Jugoslovene stavi ogledalo u kojem su se prepoznavali
Snage agresora probile su prvu liniju odbrane potpuno neočekivanim napadom, napredovale pedesetak kilometara u dubinu i tridesetak u širinu. Nezaustavljivo napreduju ka Kursku, praktično neometane malobrojni poluobučenim regrutima koje se predaju u desetinama i stotinama. Ne, ovo nije početak izveštaja sovjetske vrhovne komande iz leta 1941. godine, već činjenično stanje iz avgusta ove godine kada je Ukrajina iako pod snažnim pritiskom ruske vojske u Donbasu, našla čak sedam svežih brigada i iznenađujućim udarom u Kursku oblast prenese rat na teritoriju centralne Rusije
Najnovije ankete pokazuju da je Kamala Haris za samo mesec dana kampanje uspela da se približi Donaldu Trampu po popularnosti, a analize ABC Njuza o podršci građana i njenim izgledima na predstojećim izborima predviđaju da podršku birača neće odrediti pitanja seksizma ili rasizma nego pre svega njihovi “strahovi da li kandidati sa tim identitetima uopšte mogu da pobede”. Ovaj koncept, poznat kao “strateška diskriminacija”, zapravo objašnjava da su žene i pripadnici manjina manje zastupljeni u američkoj politici zbog toga što birači oklevaju da podrže one koji nisu belci i nisu muškarci zato što više brinu o tome da li će ih drugi birači podržati ili ne
Globalna zvezda francuske kinematografije; lepotan, muški pin-up i neka vrsta svetog čudovišta čvrstog karaktera, latinski ljubavnik i dete koje ne zna sa čim se igra; glumac Alen Delon živeo je intenzivno uz gracioznost i nasilje, progresivna dela i reakcionarnu ideologiju, a kraj života je dočekao poput nemoćnog kralja Lira u agoniji zavađene porodice
Rođenog 1933. i odraslog u unutrašnjosti Engleske, s ocem koji je po pabovima svirao gitaru a kod kuće imao ploče na 78 obrtaja, Džona je rano privukao zvuk izvornih američkih izvođača i uz njihove ploče je sam učio gitaru, od 14. godine klavir kad ga se u školi dočepao, potom i usnu harmoniku
O umetničkom radu Aleksandra Denića na 60. Međunarodnoj izložbi savremene umetnosti Bijenala u Veneciji 2024.
Prevod
On je, ipak, izrazio nadu da Srbija „neće sebi ponovo dopustiti da se obruka kao zemlja koja sarađuje sa kriminalnim i diktatorskim režimima, iako je njen ugled već ukaljan isporučivanjem ljudi u sigurnu smrt“.
Među okupljenima ispred Apelacionog suda bili su i predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac, predsednica beogradskog odbora Stranke slobode i pravde Mila Popović i profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Vujačić, bivši ambasador u SAD.
Izvor: N1',
title: 'Završeno ročište u slučaju Andreja Gnjota: Sud ima 30 dana da donese odluku',
pubdate: '2024-08-27 13:12:14',
authors: authors,
sections: "Razno",
tags: "Andrej Gnjot,Beloruski aktivista Andrej Gnjot",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Završeno ročište u slučaju Andreja Gnjota: Sud ima 30 dana da donese odluku',
'pageContent': 'Pred Apelacionim sudom završeno je ročište u slučaju beloruskog aktiviste Andreja Gnjota. Sud ima zakonski rok od 30 dana za donošenje odluke o njegovom izručenju Belorusiji.
Tužilaštvo je danas ostalo pri svom stavu da su ispunjeni svi uslovi da Gnjot bude izručen Belorusiji, dok odbrana tvrdi da je proces koji se protiv njega vodi u Belorusiji politički motivisan.
Gnjot je i danas pred sudom ponovio je da nije počinio krivično delo, već da ga Belorusija traži zbog njegovih političkih stavova.
„Da sam utajio 300.000 eura poreza, za šta me tereti minsk, bio bih bogat, ne bih došao da radim u Srbiji”, rekao je pred Apelacionim sudom Gnjot koji je u Srbiji uhapšen po Interplolovoj poternici koju je za njim zbog navodne utaje poreza raspisao Minsk.
“Ovo je od ključne važnosti, jer se radi o životu jednog čoveka. U Belorusiji se sistematski muče zatvorenici, posebno oni koji su protestovali 2020. godine. Čak tri predsednička kandidata su su trenutno u zatvoru i o njima se ništa nije čulo više od 500 dana… Mi ne samo da strahujemo, nego znamo da je to jedino što Andreja čeka u Belorusiji… Belorusija je diktatura, Lukašenko je ubica i Srbija ne sme da preda čoveka u ruke ubica“, rekao je za N1 osnivač Ruskog demokratskog društva i organizator protesta ispred Apelacionog suda Peter Nikitin.
[caption id="attachment_4839008" align="aligncenter" width="1440"] Protest ispred Apelacionog suda[/caption]
Ispred suda protest
Dok je unutar Apelacionog suda u Beogradu trajalo ročište, ispred ulaza u zgradu okupilo se više desetina građana, zahtevajući da beloruski novinar i aktivista Andrej Gnjot ne bude izručen Minsku.
„Belorusija je jedan od najokrutnijih diktatorskih režima, ne samo u Evropi nego i u svetu, i nijedna ozbiljna zemlja ne sme ni da razmišlja o izručivanju bilo koga tom režimu pod bilo kojim izgovorom“, izjavio je Nikitin.
Nikitin je kazao da „ne veruje“ da aktivisti vrše pritisak na Apelacioni sud i da „računaju da će odlučiti po pravu i pravdi, za razliku od Višeg suda u Beogradu“.
Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Željko Bodrožić izjavio je na protestu da je hapšenje Gnjota u Srbiji „poruka za sve, a pogotovo za one koji su pobegli od rata iz Rusije i Belorusije, da ovde ne treba da se osećaju sigurno“.
„To je poruka da ćute i da se ne skupljaju jer svi mogu da dožive sudbinu Andreja Gnjota. To je poruka i svima nama – vidite da ovde ima više policije u civilu nego demonstranata, a da ih je ovoliko na mestima gde se okupljaju policajci, mi bismo odavno bili Švajcarska. To je i poruka u cilju zastrašivanja ljudi koji bi da se okupe i zaštite ljudska prava“, kazao je Bodrožić.
Protest podrške beloruskom aktivisti Andreju Gnjotu ispred Apelacionog suda.
Sud bi trebalo odluku o žalbi na rešenje Višeg suda o izručenju Andreja Gnjota Belorusiji. #андрейгнет#беларусьpic.twitter.com/jOxlLzdc5B
On je, ipak, izrazio nadu da Srbija „neće sebi ponovo dopustiti da se obruka kao zemlja koja sarađuje sa kriminalnim i diktatorskim režimima, iako je njen ugled već ukaljan isporučivanjem ljudi u sigurnu smrt“.
Među okupljenima ispred Apelacionog suda bili su i predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac, predsednica beogradskog odbora Stranke slobode i pravde Mila Popović i profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Vujačić, bivši ambasador u SAD.
Izvor: N1',
'pageDate': '2024-08-27 13:12:14',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});