Sedam dana je prošlo od kako je Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda naložio pomeranje skele kojom je „zarobljen“ Spomenik knezu Mihailu, a reakcije grada i dalje nema. „To govori da oni žele da spuste zavode na nivo kancelarija koje neće imati izvršna ovlašćenja i da ih dugoročno potpuno imobilišu“, kaže za „Vreme“ narodni poslanik Vladimir Pajić, po struci konzervator i restaurator
Studenti su se okupili ispred Ministarstva prosvete kako bi podržali srednjoškolce i osudili odluku Ministarstva prosvete o početku raspusta „pre nego što mu je vreme bilo". Ministarki Slavici Đukić Dejanović pevali su: „Izađi mala”
Ljudi koji bacaju petarde ili ispaljuju vatromet u ogromnoj većini nisu zlonamerni, ali verovatno ne razmišljaju da u njihovoj blizini možda žive autistična deca ili plašljive životinje za koje su buka i detonacije pogubni
Šta spaja Vučića i Jelenu Karlešu? Zašto je pevačica ispunila sve zadate elemente naprednjačke retorike? I koliko van granica Srbije moraju biti čudni i smešni višesatni monolozi koje njen predsednik drži svakog bogovetnog dana
Već danima studenti, čiji se fakulteti nalaze na Studentskom trgu, izloženi su brojnim uvredama po različitim osnovama, a dobijaju i direktne pretnje sa nepoznatih brojeva telefona. Uprava ovih osam fakulteta traži pravdu od nadležnih organa
Studenti blokiraju fakultete širom Srbije dok im se ispune četiri zahteva koja su izneli pred nadležne. Sa sadržajem zahteva su do sada upoznati mnogi, osim premijera i predsednika države koji tvrde da su zahtevi ispunjeni, nejasni i nefer. Zbog toga su ih studenti pojasnili
Sve se desilo impulsivno, bez dogovora – kaže Ivana Savić Jaćić o crvenim dlanovima koje su, nakon baletske predstave „Krcko Orašćić“ pokazali članovi Baleta i Orkestra Narodnog pozorišta u Beogradu
Novosadski studenti pozvali su kolege, profesore i građane da se u petak u 11:52 sati okupe ispred zgrade Radio-televizije Vojvodine. Oko stotinu studenata ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu kako bi pružilo podršku studentima u Srbiji
Korisnici društvene mreže Iks tvrde da se u četvrtak na SNS tribini u Sava centru među "studentima" našlo i dosta naprednjačkih funkcionera i zaposlenih u javnoj upravi
Poruke sa protestnog skupa pokazuju da među građanima više nema nedoumica i konfuzije, prepoznali su odakle se i kako generišu problemi u društvu i državi i postali otporni na jeftine finte. Jasno je svima, ne samo u načelu nego i u pojedinostima, da se iza velikih režimskih reči i čitave mehanizacije raspamećivanja i nasilja, iza ubijanja institucionalnog i ustavnog poretka, krije jedino i samo krađa istorijskih razmera. I jasno je da je takva država opasna po život
“Sada su se pojavili neki drugi mladi ljudi, sasvim drugačiji, koji su isto nečim nadahnuti. Možda su ti nadahnuti i nečijom veronaukom, možda nečijom antiveronaukom, možda nečijom filozofijom… Možda su oni jedan novi svet koji se mnogo bolje prilagođava dramatičnom tehnološkom razvoju. Ali možda oni u stvari osećaju šta znači sloboda u pravom smislu, čak mnogo dubljem nego što smo to osećali mi koji smo tu reč mnogo puta izgovarali. Možda oni osećaju opasnost koju donosi sa sobom očigledna kriza demokratije u celom svetu. Priznajem, mislio sam da ne postoje više takvi mladi ljudi kao što smo mi bili. Međutim, oni postoje i realno su mnogo bolji od nas i mnogo manje podložni manipulacijama, kako takozvane duboke države, tako i političara i medija”
Narodni poslanici Marinika Tepić (SSP), Miroslav Aleksić (NPS) i Radomir Lazović (ZLF) govore za “Vreme” kada su prvi put posumnjali da svaka njihova reč odlazi ka tajnim službama i kako te podatke režim zloupotrebljava. Iako im se privatnost ugrožava i dok su u sopstvenom domu i kada je reč o njihovim zdravstvenim problemima, ćutali su godinama. Kažu, pobeđivao ih je strah od izvrtanja njihovih reči u javnosti i da ne budu stigmatizovani kao paranoici
“Ne uspevam da u politici vidim ništa smešno. Publika koja dođe mene da gleda već zna šta ja mislim i nema potrebe da ih dodatno o tome obaveštavam. Ja svojim životom svedočim moj politički stav”
“Neki od nas pamte da smo, makar nakratko, imali demokratiju. Ipak, sve ovo samo je trenutak u vremenu koji se, doduše, prilično odužio i kome se po učestalosti tragedija koje živimo nazire kraj”
Naš prijatelj nam je skrenuo pažnju da su se zagrebački i beogradski povratnički koncert razlikovali – dok su u Zagrebu svi dolazili sa upitnicima iznad glave, u Beogradu su svi dolazili sa uzvičnicima! I točno se videlo da je u Zagrebu trebalo malo zaverglat da se to zakotrlja, da bi na kraju bila totalna ludnica, dok se u Beogradu od početka znalo na šta se došlo i šta se željno čeka
Krajem 19. veka na dočecima Nove godine u Beogradu često je organizovana simbolična sahrana stare godine, gde bi posmrtna povorka, maskirana i noseći beli sanduk, nekoliko minuta pre ponoći ušla u salu i tako označila kraj godine. Usledila bi ceremonija kojom se “rađa” Nova godina, predstavljena kroz devojčicu okićenu cvećem i srećnog odžačara, koji su donosili nadu i radost. Vrhunac večeri bio bi komičan lov na prase pušteno među goste, sa verovanjem da će onaj ko ga uhvati imati sreće tokom cele naredne godine
Srbija je spremna za nuklearni brak, ali kao i kod svakog udvaranja, otvorena su svakojaka pitanja – najvažnije je svakako sa kim, mada kandidata za mladoženju ne manjka, o čemu svedoče i sporazumi o nuklearnoj saradnji kako sa Francuskom, tako i sa Rusijom. No, važno je i pitanje da li je Srbija, bez kadrova, dovoljno zrela za ovu avanturu
Osvojivši srebro na Svetskom prvenstvu u Manili, naša reprezentacija je obezbedila učešće na Olimpijskim igrama u Parizu i Lilu, koje je najavljivano kao najjače svih vremena. Amerikanci su poslali baš sve najbolje što su imali, Francuzi su, predvođeni senzacionalnim Viktorom Vembanjamom, želeli da se predstave u najboljem svetlu na domaćem terenu, a po medalju su došli i aktuelni svetski prvaci Nemci. Za razliku od pojedinih prethodnih prvenstava, ovaj put je i Srbija poslala najbolje što je imala
Film donosi priču o burnom periodu u životu mališana stasavajućeg u porodici koja živi na obodu rudarskog basena u borskom kraju, sa stalnom pretnjom preseljenja, odnosno možda i nužne prodaje kuće i domaćinstva investitoru što bi, po prirodi svoje biti, da se širi i napreduje
U Novom Sadu je poginulo 15 ljudi u padu nadstrešnice i više ništa nije bilo smešno. Iznuđene su ostavke, a sveopšta paraliza mogla se videti i na primeru Dana žalosti – jedan u u Srbiji, tri u Vojvodini. Manjak empatije pokazao je premijer, koji je pokušao da razmere tragedije meri smrću 15, 155, ili 15000 ljudi. Na studente su poslati batinaši, a RTS je bez zadrške prenosio optužbe da su plaćenici. Međutim, desilo se upravo suprotno, jer je talas nezadovoljstva samo postajao jači. Zato će studentski protesti i plenumi obeležiti kraj ove godine i doček nove, između straha i nade, koja se pojavila, baš kao i empatija i solidarnost
Tragedija u Novom Sadu bila je razlog gradovima Vojvodine da odustanu od proslave Nove 2025. na trgovima, dok u užoj Srbiji nisu hteli da se odreknu Karleuše i drugih popularnih pevača. U tome prednjači Beograd sa čak dve proslave
U sredu je na sednici Skupštine Beograda usvojen budžet za 2025. godinu, za koji je Aleksandar Šapić naveo da pokazuje da vlast ne odustaje ni od jednog važnog projekta. Opozicija kaže, pak, da gradski budžet nije po meri građana
Glavni odbor Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, a nakon konsultacija sa članstvom, odbio je ponuđeni predlog nadležnih institucija sa kojim je upoznat nakon sastanka 24.decembra
Kardinal, beogradski nadbiskup Ladislav Nemet čestitao je vernicima predstojeći Božić u tradicionalnoj Božićnoj poslanici i pozvao da pođu ka poruci mira, dodajući da se moli da se u predstojećoj novoj godini okončaju svi ratovi koji uništavaju našu planetu
Inicijativa „Most ostaje“, koja se bori protiv rušenja Starog savskog mosta, pozvala je građane i opozicione odbornike da blokiraju rad Skupštine grada Beograda, koja treba da odluči o gradskom budžetu za iduću godinu
Aktivista Inicijative „Most ostaje“ Đorđe Miketić rekao je za „Vreme“ da će osnivanje „Beogradske službe bezbednosti” biti „legalizacija parapolicijskih partijskih batinaša“
Prevod
Pajić (PSG): Cilj dugoročno imobilisanje zavoda
Na koji način bina može da našteti spomeniku, za „Vreme“ objašnjava narodni poslanik Vladimir Pajić iz Pokreta slobodnih građana, po struci konzervator i restaurator.
„Bina može da ugrozi spomenik tako što će neravnomerno ili nekontrolisano opteretiti jedan deo spomenika i na taj način mu narušiti statiku. Uz to, ako se ne poštuju uslovi Zavoda, oslonci bine mogu biti nezaštićeni i mogu fizički da ogrebu, oštete, otisnu se u strukturu, u kamen. Ako se drvene ploče ne postave kako treba, može doći do rđanja, na primer zbog šrafova koji nisu hromirani“, objašnjava Pajić.
On dodaje da je nepoštovanje zahteva Zavoda redovna praksa, kako na gradskom, tako i na republičkom nivou.
„To govori da oni žele da spuste zavode na nivo kancelarija koje neće imati izvršna ovlašćenja i da ih dugoročno potpuno imobilišu, da ne mogu da reaguju. Sve to da bi mogli da divljaju, prvenstveno sa nekontrolisanom divljom gradnjom koja je za njih od primarnog interesa, a onda i da ih prosto ovakve sitnice ne opterećuju“, zaključuje Pajić.
Ovim povodom smo kontaktirali v.d. direktora Zavoda Aleksandra Ivanovića, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.
',
title: 'Zavod upozorava, grad ne reaguje: Knez Mihailo zarobljen novogodišnjom binom',
pubdate: '2024-12-27 14:24:26',
authors: authors,
sections: "Društvo",
tags: "Knez Mihailo,Spomenik knezu Mihailu,Trg Republike,Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Zavod upozorava, grad ne reaguje: Knez Mihailo zarobljen novogodišnjom binom',
'pageContent': '
Čudna slika se ovih dana može videti na Trgu Republike – umesto čuvenog Spomenika knezu Mihailu, jednog od simbola Beograda, centralno mesto na trgu zauzela je bina postavljena za organizovani doček Nove godine.
Sama konstrukcija bine direktno je oslonjena na postament spomenika, pa je, nakon dopisa zabrinutih građana, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda tražio od Grada da skelu pomeri od spomenika.
Od tada je prošlo sedam dana, a, umesto da skela bude pomerena, na nju je stavljeno crno platno.
Konačno se poštuju prave vrednosti u Srbiji! 🇷🇸💪
Knez Mihailo će nastupiti na trgu za doček Nove Godine u Beogradu, a ne tamo neke Cece, Jece i Mece.
Kako saznajemo, Mihailo će sa sobom na nastup povesti i svoga konja! pic.twitter.com/QgBrSz1O0l
Na koji način bina može da našteti spomeniku, za „Vreme“ objašnjava narodni poslanik Vladimir Pajić iz Pokreta slobodnih građana, po struci konzervator i restaurator.
„Bina može da ugrozi spomenik tako što će neravnomerno ili nekontrolisano opteretiti jedan deo spomenika i na taj način mu narušiti statiku. Uz to, ako se ne poštuju uslovi Zavoda, oslonci bine mogu biti nezaštićeni i mogu fizički da ogrebu, oštete, otisnu se u strukturu, u kamen. Ako se drvene ploče ne postave kako treba, može doći do rđanja, na primer zbog šrafova koji nisu hromirani“, objašnjava Pajić.
On dodaje da je nepoštovanje zahteva Zavoda redovna praksa, kako na gradskom, tako i na republičkom nivou.
„To govori da oni žele da spuste zavode na nivo kancelarija koje neće imati izvršna ovlašćenja i da ih dugoročno potpuno imobilišu, da ne mogu da reaguju. Sve to da bi mogli da divljaju, prvenstveno sa nekontrolisanom divljom gradnjom koja je za njih od primarnog interesa, a onda i da ih prosto ovakve sitnice ne opterećuju“, zaključuje Pajić.
Ovim povodom smo kontaktirali v.d. direktora Zavoda Aleksandra Ivanovića, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.