Kadije i sudije
"Spartanski uslovi za atinske rasipnike"; VREME 1068
"Spartanski uslovi za atinske rasipnike"; VREME 1068
Dok Atinu blokira novi štrajk i trese dužnička groznica, u zapadnom javnom mnjenju raste zabrinutost za sudbinu evropske monetarne unije. "Sobarica se opire, šta ćemo sad?" Da li Evropljani, građani i političari, još uvek žele istorijski projekat Evropske unije
Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme" organizovali su tribinu na kojoj su učestvovali biznismeni Milan Beko i Branislav Grujić (predsednik kluba "Privrednik") i Miša Brkić, urednik "Novog magazina". Objavljujemo izvode iz razgovora koji je uzburkao javnost
Pred Prvim međunarodnim trijenalom grafike su zahtevni zadaci: potreba da se skrene pažnja sveta na nekada veoma cenjenu našu grafiku i da se nadoknadi propušteno
Dvadeset dvoje mrtvih, više od 2000 zaraženih, milioni nesigurnih... Enterhemoragična ešerihija koli, osim epidemije, preti da izazove političku krizu, pa i trgovinski rat
Zašto Nemačka želi da bude prva velika industrijska nacija bez atomske energije u XXI veku? Zašto proračuni pokazuju da to neće uticati na konkurentnost nemačke privrede? Zašto je ulaganje u alternativnu energiju ključ za buduće odnose zavisnosti i nezavisnosti
Srpska kompanija napravila je veliki korak napred da bi u snažnoj internoj konkurenciji osvojila status fabrike u kojoj se prave novi proizvodi iz globalnog portfolija Actavis Grupe
"U srpskom društvu ne postoji baza za socijaldemokratiju, delom zbog velike nezaposlenosti, ali i zbog socijalnog položaja radnih ljudi. Samim tim ne postoji ni postmoderna socijaldemokratija, kao što su partije zelenih, čije je biračko telo srednji građanski sloj"
Beč sa ukupno 116.516 građana srpskog porekla, odnosno 80.105 sa srpskim pasošem i zvanično je najveći srpski grad izvan Srbije
"To je nova Srbija"; VREME 1063
"Problem je i dalje što ceo naš društveni, politički, ekonomski život diše u četvorogodišnjem ritmu, od izbora do izbora. A obrazovanje nije nešto što se isplaćuje i vraća preko noći. Ono je dugoročna investicija i upravo nas to sprečava da imamo bolje rezultate"
Za vreme "novosadske racije" policajci su dolazili i u stan mog strica, gde sam tog janura 1942. godine boravio. Policajci su uglavnom bili učtivi, a žandari ubice. Pitali su ko tu sve živi, pogledali legitimacije, za decu – stričeve sinove i mene – bila je dovoljna đačka knjižica. Kad su drugi put došli, zavirili su i u poneki orman, zahtevali da se skinu koferi i pogledali čega u njima ima, pitali da li u kući ima oružja. To je bilo sve. Na snazi je bila potpuna zabrana kretanja, moja braća i ja pojma nismo imali šta se događa na ulicama Novog Sada. Uveče smo prigušeno slušali Radio London, ali ne zbog vesti, nego zbog džeza
Jedan funkcioner iz "tog", Titovog vremena, koji je dogurao veoma visoko i pod Slobodanom Miloševićem, na moje pitanje "jesi li tada lagao ili lažeš sada?" ne samo da se nije naljutio, nego se nasmejao i odgovorio: "Pa, tada!" Isto pitanje postavljam svima koji su se tako masovno, preko noći, odrekli jugoslovenstva i postali nacionalisti, porekli sve u šta su se kleli, koji su bezrezervno slavili Tita, a zatim ga pljuvali: Jeste li lagali tada ili sada?
Nemačka će postati dobra, Nemačka će postati zelena: političari čuvaju prirodu, građanska prava i useljenike, bore se protiv korupcije, nasilja i privrednih monopola. Dabome, u Nemačkoj oni još postoje: dobri ljudi u jednoj dobroj partiji, u Partiji zelenih. Naravno da slika Zelenih nije tako bajkovita kako bi oni voleli da ih drugi vide. Ali je ova partija po poslednjim istraživanjima javnog mnjenja dogurala do istorijskih 28 odsto, pretekla socijaldemokrate, opasno se približila demohrišćanima i promenila političku scenu kojom su decenijama dominirale dve partije. A sve je počelo sa seoskim komunama
"Poruke i tumačenja"; VREME 1057
U nedelju 6. aprila 1941. godine, tri sata pre napada nemačke avijacije na jugoslovenske aerodrome, i četiri i po sata pre nego što su prve bombe pale na Beograd, delovi elitnog puka Brandenburg zauzeli su dunavski Sipski kanal
Na samom početku vojne intervencije u Libiji došlo je do nesuglasica oko tumačenja Rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Mnogim zemljama masivna bombardovanja koja predvode SAD otišla su predaleko i nemaju veze sa prvobitnim humanitarnim karakterom Rezolucije, već se u njima prepoznaje namera za svrgavanjem Gadafija sa vlasti. Žestoka rasprava povela se oko toga ko zapravo komanduje borbenim akcijama, ko treba da preuzme komandu, a ni unutar NATO-a početkom ove nedelje o tome nije postojao konsenzus
"Sinoć su bombardovali Zuaru, kažu da ima puno poginulih", kaže Omar u telefonskom razgovoru za "Vreme", dok se u pozadini čuje poziv mujezina na večernju molitvu. Na pitanje da li postoje skloništa za slučaj da bombardovanje krene i u njegovom gradu, Omar se suvo nasmejao. "U Tripoliju postoje skloništa, ali znaš kako je ovde, čovek nema gde da se sakrije"
Kada se uzme u obzir atmosfera netrpeljivosti, trebalo bi se podsetiti reči nemačkog katoličkog teologa oca Romana Guardinija. Pre pola veka kazao je: "Nakon svih krvoprolića koja su se dogodila u dva svetska rata, Evropa je pre svega stanje duha... Ali moglo bi se desiti da Evropa propusti svoj momenat"