
Bosna i Hercegovina
Sećanje na 1992.
Kako je jedna drugorazredna utakmica između trećerazrednih klubova uzaludne lige dobila obrise ratničko-rovovskog sukoba
Kako je jedna drugorazredna utakmica između trećerazrednih klubova uzaludne lige dobila obrise ratničko-rovovskog sukoba
Švedska policija je uhapsila petoricu osumnjičenih za spektakularnu helikoptersku pljačku: navodnog pilota Aleksandera Eriksona (34), Gorana Bojovića (38), Metina Akolaga (36), Gorana Živkovića (29), Rezu Madadija (31) i Petera Karlsona (21). Prema podacima do kojih smo došli, ova grupa predstavlja veoma zanimljivu družinu, ali je teško poverovati da su bili sposobni da samostalno izvedu pljačku koja se dogodila
Da li je 20. oktobra 1944. Beograd bio oslobođen – ili je pao pod "komunističku okupaciju" – ostaje otvoreno pitanje za neke. Reč je, kao i u ovih šezdesetak godina, o klatnu političkih odnosa sa SSSR, pa sada sa Rusijom. Paradoksalno možda, ali Sovjeti, pa za njima Rusi, tu su bili dosledni i predvidivi, kako već priliči jednoj odgovornoj i planetarnoj imperijalnoj sili. Ovim našim nesrećnicima u Srbiji, međutim, teško pada da istovremeno vole Ruse i mrze komunizam, jer Rusi to nekako ne shvataju
Dragoljub Mićunović, predsednik Političkog saveta Demokratske stranke, Žarko Korać, predsednik Socijaldemokratske unije, Nenad Čanak, predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, i Nebojša Čović, predsednik Socijaldemokratske partije, bili su gosti tribine koju su organizovali Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme" u Centru za kulturnu dekontaminaciju 24. septembra 2009. Učesnici treće u seriji od pet tribina koje "Vreme" i "Fridrih Ebert" organizuju ove, osme godine projekta "Vreme izazova", govorili su, između ostalog, o tome kako srpske socijaldemokrate vide odgovor na globalnu ekonomsku krizu, da li u Srbiji postoji razlika između partija levice i partija desnice, osim u imenu, i da li su devedesete godine prošlog veka i vladavina Slobodana Miloševića i Mire Marković kompromitovale ideju levice. Tribinu je vodila Vera Didanović, novinarka "Vremena".
Zašto su ovde grlati patriotizam i lepljivi prsti uvek u nekom čudno prisnom odnosu
Desilo se – na našu nesreću! – da je kontrolu nad beogradskim ulicama u jednom trenutku preuzela banda nasilnika, jasno ideološki i politički orijentisana, oslonjena na prećutnu ili otvorenu podršku izvesnih stranaka, krugova i crkve. Imali smo generalnu probu onoga što neki priželjkuju, a neki drugi se ne usuđuju da imenuju. Platio je glavom francuski državljanin Bris Taton
Jedni misle da je država pokazala slabost i bolećivost ka desnim tendencijama, čak i strah od njih. Drugi veruju da je pametno postupila, demontirala jednu ofanzivnu bombu nekontrolisanog nasilja čiji je prauzrok u frustraciji koja po dubini i značenju prevazilazi povod za ispoljavanje niskih strasti
Ako se negativcu omakne da iznenada negde zaboravi uzorak krvi, kose, pljuvačke ili sperme, zaplet se otkriva po kratkom postupku – genetička deus ex machina odmah rešava stvar i zlikovac je identifikovan, uhvaćen, potpisao priznanje, osuđen, odveden u strogo čuvani zatvor i već se učlanio u rehabilitacionu grupu za dopisivanje sa ženama altruistima. Zato deluje gotovo neverovatno da do pre samo 25 godina utvrđivanje identiteta na osnovu poređenja DNK profila uopšte nije bilo moguće
Zakon polazi od nenaučne pretpostavke da novinari samo merkaju koga bi oklevetali, drugo, nema nijednu kaznu za poslenike sedme sile koji političare besramno veličaju, što je prestuplenije pogubnije nego klevetluk
Generalni sekretar Nacionalne novinarske federacije Italije Franko Sidi kaže da iz vlade dolazi "rastuća pretnja za sve nepokorne glasove". Ta pretnja bi, prema Sidijevom mišljenju, mogla da napravi ranu u samom srcu demokratije. Berluskonijev stav prema "neposlušnim" medijima ima dugu istoriju. Za vreme njegovog prethodnog mandata (2001–2006) neki od najboljih italijanskih novinara uklonjeni su sa TV programa jer su kritikovali njegovu politiku
Balkanski prekogranični organizovani kriminal ima svoje korene u ratovima 1991–1995, kao što smo oduvek slutili. Posle Dejtona, bande kriminalaca koje su svoje pozicije stekle i učvrstile saradnjom sa vojskama i tajnim službama zaraćenih strana prešle su na obični, civilni kriminal, uveliko koristeći ratne veze u korumpiranim državnim aparatima. Banda Darka Eleza nije bila izuzetak
Libijska revolucija stvorila je sistem koji mnogi u svetu karakterišu kao represivan, a one koji ga izbliza upoznaju iznenadi svojim paradoksima. I pored decenijskih sukoba sa Zapadom, on pruža mogućnosti svojim građanima da putuju po svetu, elita društva obrazovana je na najboljim evropskim univerzitetima, alkohol je zvanično zabranjen, ali ga svuda ima, što uvoznog, što domaće proizvodnje. Cvetaju korupcija i nepotizam, ali stopa kriminala je skoro na nuli, a Libija je najstabilnija država politički veoma trusne Severne Afrike. Fundamentalisti u Libiji besno škrguću zubima, kriju se i ćute
Nacrtom zakona predloženo je da postoji jedna vrsta tajnosti koja će imati četiri stepena: državna tajna, strogo poverljivo, poverljivo i interno. Državna tajna će imati najduži rok trajanja – 30 godina. Upola manje važiće za "strogo poverljiva" dokumenta, dok će "poverljivo" i "interno" trajati po pet i dve godine
"Muke Ratka Kneževića"; VREME 970
Čak i da nema Avganistana, novi generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen imao bi pune ruke posla. Između ostalog, njegov posao je da što pre završi novu strategiju odbrane Alijanse. Jer, važeći strateški principi NATO-a formulisani su 1999. u sasvim drugačijoj vojno-političkoj situaciji: Al kaida nije bila na radaru, Rusijom je vladao Jeljcin, Indija i Pakistan nisu bili nuklearne sile, a Iran je bio daleko od toga da napravi bombu. Novo vreme zahteva novu strategiju i nove prioritete, a o tome mnoge zemlje članice imaju različite stavove
Starosna granica patoloških kockara se spušta pa sada imamo decu od dvanaest-trinaest godina koja su zavisna od kockanja. U Srbiji ima oko dvesta pedeset hiljada patoloških kockara, a kocku u nekom obliku "konzumira" blizu milion i po ljudi
Svi su oni pomalo socijalisti, a tvrde da su liberali
Kao što se u onom Bajaginom hitu o starim drugovima, žestokim momcima, sve završi "nekom od naših pesama" tako se i u ovoj permanentnoj aferi oko državnih i paradržavnih poslova sve završi na grobu Zorana Đinđića
Nešto je nagnalo Ratka Kneževića da otvori srce novinama: prvo podgoričkim "Vijestima", a sada i "Blicu". Nije da nas je g. Knežević mnogo prosvetlio – sve smo to oko duvanske mafije znali i bez njega – ali je osetio potrebu da svoju dragocenu ličnost istakne i izvan stranica zagrebačkog "Nacionala", gde je godinama bio glavna zvezda džet-set rubrika. Nešto je Ratka Kneževića zasvrbelo, ali ne samo njega
"Četničke pretnje Milošu Vasiću"; VREME 969