Nemačka
Da li je Grinč ukrao Božić u Nemačkoj?
Vreme praznika obično je vetar u jedra potrošnji i ekonomiji u Nemačkoj. Pitanje je da li će tako biti i ove godine
Kako se čini, HDZ će na izborima 4. decembra imati najgori rezultat ikada, a ako se ništa u javnom mnjenju ne promeni, Kukuriku koalicija koju predvodi SDP trebalo bi da dobije natpolovičnu većinu saborskih mandata
Iako već poodavno u toku, službena kratka i – po svemu sudeći – prljava kampanja pred parlamentarne izbore u Hrvatskoj 4. decembra zvanično počinje u četvrtak. Do tada će Državno izborno povjerenstvo (DIP) provjeriti i objaviti tko se sve našao na izbornim listama. Sa uvredama i objedama niko, međutim, nije čekao, u tome prednjači još aktualna premijerka Jadranka Kosor, predsjednica Hrvatske demokratske zajednice koja će – ako je vjerovati predizbornim ispitivanjima javnog mnijenja – na ovim izborima dostići svoje dno, kakvo nije vidjela niti 2000. godine kad je vlast osvojila Socijaldemokratska partija Ivice Račana.
Činjenica je da će, u odnosu na prošle parlamentarne izbore, nedostajati dva vrlo poznata lika: Ivo Sanader, bivši premijer čija je trenutna adresa u Remetincu, zagrebačkom pritvoru, kojega se tereti za teške malverzacije s državnim novcima i koji je usput u kriminalnu istragu povukao i svoju stranku, HDZ, kao i Branimir Glavaš, ratni zločinac osuđen zbog zločina nad srpskim civilima u Osijeku na osam godina zatvora (koje služi u Bosni i Hercegovini). Glavašu je Ustavni sud Hrvatske zabranio da bude nosilac liste svog HDSSB-a (Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje), kojeg je osnovao nakon što se u HDZ-u razišao sa Sanaderom.
DIP je, inače, bio sklon Glavašu dozvoliti – iako je iz Hrvatske pobjegao na dan kad mu je izricana sudska presuda – i da bude nosilac liste i da bude predložen za zastupnika u Saboru, da bi potom, nakon odluke Ustavnog suda, odustao od oba svoja tumačenja i Glavašu rekao „ne“. Njegovi stranački drugovi su, inače, demantirali da će na izbornoj listi umjesto njega biti njegov sin Filip; sve je to zlonamjerno podmetanje, rekoše.
PREDIZBORNE RAČUNICE: No, predviđa se da bi Kukuriku koalicija – nazvana tako po luksuznom restoranu u Kastvu kod Rijeke, u kojoj su postigli dogovor – u kojoj su SDP Zorana Milanovića, Hrvatska narodna stranka Radimira Čačića i Vesne Pusić, Istarski demokratski sabor Ivana Jakovčića i Hrvatska stranka umirovljenika – na ovim izborima mogla dobiti natpolovičnu većinu saborskih mandata. Valja tu pribrojiti i predstavnike manjina, koji imaju garantiranih osam mjesta u Saboru, a koji će se (osim možda poneke iznimke) tradicionalno prikloniti većini.
Sigurno je da će izborni prag preći HDZ, Hrvatski laburisti Ivana Lesara, Hrvatska stranka prava – pa i njena verzija predvođena Ružom Tomašić – kao i Hrvatska socijalno liberalna stranka u koju se vratio Dražen Budiša, te vjerojatno u Dalmaciji lista don Ivana Grubišića, odnedavno umirovljenog svećenika koji predvodi nezavisnu listu Saveza za etičku i građansku Hrvatsku. On je, inače, proljetos uputio javnosti otvoreno pismo u kojem je konstatirao da je Hrvatska „u potpunosti idiotizirana zemlja i država“, te istakao da je potrebna „hitna smjena idiota“. Jest da je ovih dana lično nadbiskup Josip Bozanić kritizirao don Grubišića zato što se upušta u politiku, ali čini se da bi „hitna smjena idiota“ mogla u Hrvatskoj odigrati ono što u Srbiji prizivaju neke javne ličnosti sa „bijelim glasačkim listićima“ na predstojećim izborima, ma kad se oni dogodili.
Građani, naime, HDZ-u žele vidjeti leđa više no ikad, ali nisu previše zadovoljni niti onime što najavljuje SDP; „Uvijek, uvijek ista priča“, u svojim vijestima koje se tiču izbora pušta u eter ovih dana Radio 101. U redovima SDP-a nema previše promjena, osim što je „otpala“ stranačka veteranka i nekadašnja ministarka obrane Željka Antunović, a njeno mjesto zauzeo Ivan Račan, sin pokojnog hrvatskog premijera i predsjednika te stranke.
VRAĆANJE TUĐMANOVOM NASLEĐU: HDZ-ova izborna lista je puno zanimljivija: osim opravdano odsutnog Sanadera, od kojega svi peru ruke – kao, on je jedini kriv za pljačku silnih državnih para – nema na izbornoj listi niti Ivana Jarnjaka, nekadašnjeg ministra policije, tajnika i potpredsjednika stranke kojega se danas povezuje sa „crnim fondovima“ koje su koristili brojni stranački funkcionari, možda čak i Kosorova u svojoj predsjedničkoj kampanji. Jarnjak je već hodočastio u USKOK i davao izjave, ali ga Kosorova i dalje brani, tvrdeći da je sigurna da on nikada „nije prekršio ni jedan hrvatski zakon“, ali ipak je, kaže, i za njega i za stranku bolje da ga nema među kandidatima za Sabor.
No, ima tu drugih kandidata: vrlo visoko mjesto na listi za prvu izbornu, zagrebačku jedinicu, zauzeo je Miroslav Tuđman, stariji sin pokojnog neumrlog predsjednika. Neumrlog za Kosorovu, očito, s obzirom na to da se posljednjih mjeseci sve više oslanja na njegovo nasljeđe i da je svojom retorikom – pogotovo otkako joj je i stranka, ne samo bivši predsjednik Sanader, pod istragom – atmosferu uveliko vratila u 90-te godine. Tu je od velike pomoći i Tomislav Karamarko, aktualni ministar policije, koji lupeta da je za njega uvreda kad ga netko nazove antifašistom i koji je nedavno uhapsio starog partizana Josipa Boljkovca, tvrdeći da ima (a izgleda da nema) dokaze da je ovaj komandno kriv za neke likvidacije nakon Drugog svjetskog rata.
Osim njih, još su neki već zaboravljeni likovi pokazali ovih dana da se Kosorova i HDZ vraćaju „boljoj prošlosti“, onoj u kojima ih se nitko nije usudio priupitati za bilo što, pa i „crne fondove“. Tako je na izbornoj listi i Vesna Škare Ožbolt, predsjednica jedva postojećeg Demokratskog centra (i ono malo članova joj se razbježalo nakon te odluke), a u sjedištu stranke viđeni su, navodno kao budući savjetnici, i Zdravko Tomac, revizionist, Ivan Aralica, Tuđmanov dvorski pisac, Zvonko Šeparović, kriminolog i bivši ministar vanjskih poslova, kojega se javnost jedva sjeća po bilo čemu osim totalnoj transformaciji i bedastim izjavama.
Tu je i adut: Željko Kerum, gradonačelnik Splita koji je ušao u trku na HDZ-ovoj listi, a koji kaže da i na utakmicama „navija za onog tko je slabiji“. Proradio je u njemu, veli, „dišpet i ponos“, pri tom već zna da neće u buduću vladu, ali bi to mogla njegova sestra Nevenka Bečić koja je „vrhunski knjigovođa i računovođa“. Sve je to ispričao nakon što je novinare okupljene ispred središnjice HDZ-a pozdravio sa: „Rad oslobađa“; nije potom ustanovljeno da li je zaista tolika neobrazovana budala, pa ne zna što je lupio, ili je namjerno provocirao.
PIJANCI I LOPOVI: Pljuvačku kampanju pokazuje već i svađa uoči službenog proglašenja njenog početka. Naime, gradonačelnik Varaždina Goran Habuš nedavno je pijan izazvao prometnu nesreću, ali sve do utorka nitko iz Kukuriku koalicije nije ga pozvao na odgovornost. Naprotiv, stavljen je na izbornu listu koalicije, da bi nakon njene predaje koalicija pitala može li ga zamijeniti nekim drugim imenom. Potom je i sam Habuš izjavio da osjeća „moralnu odgovornost“, pa se neće kandidirati, ali svejedno, ostavku na mjesto gradonačelnika neće dati. Pa toliko o odgovornosti, pogotovo što se zna i da je Radimir Čačić pod sudskim postupkom zato što je u januaru ove godine u saobraćajci u Mađarskoj (trezan, doduše) skrivio nesreću i smrt dvoje ljudi. Čačić je bez obzira na to ostao na čelu stranke (HNS) i u političkom životu Hrvatske, te će u slučaju izbornog uspjeha Kukuriku koalicije sasvim sigurno zasjesti na neku bitnu državnu funkciju.
Sad njega i koaliciju proziva ista ta Jadranka Kosor: kaže, imaju ljude s optužnicama na listama, a eto, HDZ je u svojoj korupcijskoj muci pokazao odgovornost. Krenulo je, dakle: ovi njih pijancima, oni njih lopovima…
Cijeli će predizborni cirkus upotpuniti i suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu, koje se nastavlja u četvrtak, 17. novembra, taman da doda malo tona kampanji koja će nakon toga trajati još dva tjedna.
Teško da će biti nekoga u Hrvatskoj tko neće željno dočekati dvodnevnu izbornu šutnju.
U ponedjeljak navečer Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predano je ukupno 315 izbornih lista, od čega 286 stranačkih (205 samostalnih i 81 koalicija), te 29 nezavisnih lista.
Na izborima će se pojaviti čak 63 stranke, a osim nacionalnih manjina, koje su za ove izbore prijavile za trećinu manje kandidata nego 2007. godine, broj lista je nešto povećan.
Vreme praznika obično je vetar u jedra potrošnji i ekonomiji u Nemačkoj. Pitanje je da li će tako biti i ove godine
Ruski napad krstarećim raketama i dronovima, jedan od najžešćih od početka rata, bio je usmeren na ukrajinske trafostanice i gasnu infrastrukturu
Rudarenje litijuma u Nemačkoj zavisi od mnogobrojnih odobrenja. Koliko je Saksonija daleko od prvog rudnika litijuma o kom su razgovarali Šolc i Vučić? Šta je potrebno za dobijanje dozvole za rad? I koliko će to uticati na životnu sredinu? Dojče vele donosi odgovore
Od januara 2025. godine, Bugarska i Rumunija postaće deo zone Šengena. Do sada je ulazak ove dve zemlje u šengenski prostor blokirala Austrija
Asadov pad loše je uticao na saveznike Sirije, kao što su Iran i Hezbolah. Dok pobunjenici slave, sirisjkim izbeglicama Evropa zatvara vrata uz lažno obećanje da su bezbedni
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve