Znanje i odgovornost
"Strah i odgovornost"; "Vreme" br. 746
"Strah i odgovornost"; "Vreme" br. 746
"Privatizovana stvar"; "Vreme" br. 746 i "Strah i odgovornost"; "Vreme" br. 746
Zašto je dr Ksenija Atanasijević, značajni filozof i prevodilac filozofske literature, prva univerzitetska nastavnica u Kraljevini Jugoslaviji koja je ostavila impozantan opus od oko 400 bibliografskih jedinica, ekskomunicirana sa Beogradskog univerziteta 1936? Zašto je raznim smicalicama akademskih koterija, intrigama kolega intelektualno inferiornijih od nje, koji su pribegavali i nezakonitim radnjama, prekinuta profesorska karijera ove briljantne naučnice, koja je uz Isidoru Sekulić i Anicu Savić-Rebac smatrana "najučenijom srpskom ženom"? Odgovore na ova pitanja pruža monografija Ljiljane Vuletić Život i misao Ksenije Atansijević koja se upravo pojavila iz štampe
Posle velikih terorističkih akcija, počev od atentata na čečenskog predsednika Ahmata Kadirova, preko napada u Ingušetiji, obaranja dva putnička aviona i kulminacije u Beslanu (gde je poginulo više od 350 osoba), Rusija je godinu završila sa neslavnim bilansom od preko 700 žrtava terorističkih akcija
Godišnjica je obeležena u duhu prvomajskih uranaka – širom države podignuti su "mlajevi" (posečen bor, okićen i postavljen na vidno mesto, najčešće na važnim raskrsnicama)
Prošlo je petnaest uglavnom mučnih sezona otkad je Arsen Dedić, najvažniji kantautor jugoslovenskog prostora, poslednji put nastupao u Srbiji. Sledeće nedelje će u Beogradu nastupiti bar dve večeri, i to u dvorani Doma sindikata, gde je pre četiri decenije održao svoj prvi solistički koncert, i u Novom Sadu. Ovo što sledi je pregled Dedićeve karijere u poslednjih petnaest godina
"Mi nikada nećemo moći da zakoračimo u budućnost bez gledanja u prošlost. To je način da razumemo budućnost. To važi i za Nemce, i za Irce i za vas"
Viktor Jerofejev: Dobri Staljin
Prevela Draginja Ramadanski
Geopoetika, Beograd 2005.
Kako je "nepošteni Rus" Viktor Jerofejev uzbudio i skandalizovao duhove u književnoj i medijskoj ćaršiji unutar beogradskog "kruga dvojke"
Ja pišem o svojim osećanjima, košmarima, snovima, o svojim prvim borama, o ožiljcima koji zarastaju na svima nama, a da ih nikada niko ne leči, o svojim razočarenjima i promašenim iluzijama
Što nisam Slobin školski drug ili njegova razredna pa da ispričam štogod iz njegovih đačkih dana
Jedni su španskom borcu oduzeli ulicu s njegovim imenom, drugi su mu je vratili; i jedni i drugi svojim ponašanjem samo reflektuju moralnu bedu, lažnost i kukavičluk svoje pozicije
Četvrt veka posle smrti, diktator uživa veći ugled od aktuelnog predsednika vlade, koji je mandat dobio na višestranačkim, slobodnim i demokratskim izborima. Tito je popularniji od Janše
"Tito je brend!", kaže "komesar za ideologiju i propagandu" novootvorenog restorana Kod Maršala u centru Skoplja.
Bivši šef policije u Kumrovcu počeo je u penziji da pravi vino "frankovku", za koje kažu da danas nije, ali da ima sve šanse da postane nešto; na etiketi je Jakčev portret Broza i prodaje se kao ludo
Ustavno proglašeni doživotni predsednik SFRJ ostvario je san svakog advertajzing stručnjaka: da stvori i danas živ kult ličnosti, na koji su se "primali" razni slojevi stanovništva, kako u zemlji tako i u inostranstvu
O zapostavljenoj simbolici istorije sindikalnih borbi i o tome da li je ovaj divlji kapitalizam bolji ili gori od onog u kome se odvijala sledeća priča
Srbi u Slavoniji i Baranji ne veruju više nikom. Na najavljenu reintegraciju u Hrvatsku oni reaguju instinktivno – tovare stvari na traktore i kamione i odvoze ih u Srbiju. Potom se vraćaju nazad i sa strahom očekuju rasplet
Dok sedite u vozilu gradskog prevoza i zamišljeno gledate kroz prozor, sa nekog bilborda osmehuje vam se lice poznatog novinara, ušuškanog između reklame za jogurt i reklame za banku koja daje kredite bez žiranata. Otvorite novine, kad isto to. Računica je prosta: ako vas ima na bilbordima i u novinama, uz to i radite na televiziji, pa vas ljudi prepoznaju na ulici, to bi trebalo da znači da ste – zvezda
Kako u medijskoj sferi može da izgleda sprega političkih ambicija, biznisa i vlasništva nad televizijom kao najmoćnijim sredstvom javnog komuniciranja, može se već mesecima videti na primeru BK Televizije