img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Znanje i odgovornost

05. maj 2005, 14:07 Marija Jovin, arhitekta
Copied

"Strah i odgovornost"; "Vreme" br. 746

Grupa potpisanih autora teksta „Strah i odgovornost“, braneći svog direktora Omčikusa, žali za vremenima koja su prošla, a bila su u stilu „al’ se nekad dobro jelo (pilo, putovalo)“… Sredstva su se trošila, a spomenici? Njih ćemo da „predamo budućim generacijama u obliku u kojima smo ih zatekli“ kako kažu, ako pojedine kategorije, kao što su objekti narodnog graditeljstva i veoma ugrožene freske u mnogim manastirima, uopšte prežive naše vreme! Buduća pokolenja moći će da uživaju u Atlasima narodnog graditeljstva i fotomonografijama.

Republički zavod za zaštitu spomenika kulture našao se poslednjih godina u procesu svojevrsne tranzicije, tokom koje je požrtvovani rad konzervatora na fizičkoj zaštiti spomenika zamenjen birokratskim odnosom prema baštini i njenim korisnicima, praznim pričama o „prevaziđenoj i savremenoj metodologiji“, „očuvanju istorijskih slojeva“ i „atlasima“…

Samo oni koji su neopterećeni iskustvom bilo kakvog rada da spasu i produže trajanje nekog spomenika, a o celinama da i ne govorim, mogu da potcenjuju velike napore i rezultate koje su konzervatori koji su radili na fizičkoj zaštiti spomenika postigli. Radovi vođeni po „prevaziđenoj metodologiji“ omogućili su zaštitu i uređenje desetina spomenika, a upis na Listu svetske baštine Sopoćanima, Rasu i Đurđevim stupovima, Studenici, Kotoru i Dečanima. Stara metodologija podrazumevala je pravi timski rad, valorizaciju objekata, poznavanje težine problema i određivanje hitnosti otklanjanja istih, saradnju sa vlasnicima spomenika i dogovor oko programa rešavanja njihovih objektivnih potreba uz potpunu zaštitu integriteta spomenika.

Šta je to što treba da zameni „prevaziđenu metodologiju“? U periodu kada je grupa potpisnika činila konzervatorsku „elitu“, kako su govorili za vreme mandata Marka Omčikusa, primenjivan je „savremen metodološki pristup“ koji je ostavio trajne posledice po baštinu. Rad na spomenicima je zamenjen samo pričom o znanju napabirčenom po vorkšopovima i kursevima u Italiji. Šta je to vreme, od 2001. do 2004, donelo našoj baštini? Izgoreli su crkva u Nišu i pola Hilandara (da li je i to istorijsko naslojavanje?), trošili su se milioni na izradu Atlasa narodnog graditeljstva, umesto zaštite od propadanja objekata narodnog graditeljstva, trošena su sredstva (15 miliona, kako saznajemo iz novina) na uređenje zaštitarske kancelarije u Sremeskim Karlovcima umesto zaštite Sremskih Karlovaca. U ovom periodu došlo je do niza konflikata sa Crkvom, sa Koordinacionim centrom za Kosovo i Metohiju i nevladinim organizacijama koje su pokušale da sa Zavodom ostvare saradnju na zaštiti baštine na Kosmetu.

Kada je reč o Mileševi, problem Zavoda i „savremenog metodološkog pristupa“ je u tome što je na čelu eparhije vladika koji želi da je unapredi i koji ne može da prihvati da za ovaj manastir ne može da dobije projekte uređenja zaštićene zone, izmeštanja puta, adaptacije konaka, zvonare i da je briga o manastiru svedena samo na odugovlačenja, zabrane rada i tužbe. Oni koji se zaštitom spomenika bave samo u priči, ni ne znaju šta po Zakonu o planiranju i izgradnji mora da ima određena vrsta projekata. Tako ne znaju ni da Idejni projekat uređenja Mileševe obavezno mora da sadrži plan uređenja zaštićene okoline sa obilaznim, pristupnim putem, parkingom i pešačkim komunikacijama, arhitektonske projekte sanacije postojećih i projekte novih objekata, pa prema tome i nove zvonare, mora da ima idejne projekte infrastrukture i studiju uticaja na životnu sredinu. Arhitekta Miladin Lukić to sve nije uradio, ali ga kvartet ipak brani, verovatno zbog „savremenog metodološkog pristupa“ ili samo udvorištva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure