Trajbeka, novi njujorški festival

06.jun 2002. Maja Herman Sekulić

Glamurozni debi

Verovatno je da se od kada se filmska industrija iz Njujorka preselila u kalifornijsko selo zvano Holivud, Njujork nikad nije osećao toliko kao filmska meka kao tokom ove filmske smotre

Kreiranje muzičke scene

06.jun 2002. Nebojša Grujičić

Uho je najbitnije

Uprkos svetlim izuzecima, opšte srozavanje standarda, sistematsko uništavanje diskografije, poguban uticaj medija i piraterija svake vrste doveli su do toga da je smisao producentskog poziva doveden u pitanje

Dodeljena Zlatna palma

30.maj 2002. Miroljub Vučković

Nepoznata zadovoljstva

Francuski režiser poljskog porekla Roman Polanski, ovogodišnji je dobitnik Zlatne palme Kanskog festivala za film "Pijanista", koji govori o životu u varšavskom getu za vreme Drugog svetskog rata

Američki predsednik na evropskoj turneji

30.maj 2002. Duška Anastasijević

Ruski iskorak na Zapad

Po svemu sudeći, Buš se mnogo prijatnije osećao u Rusiji ćaskajući s predsednikom o kome donedavno ni sam nije imao najlepše mišljenje, nego u prestonicama tradicionalnih saveznika. U poseti Rusiji zadržao se tri dana, dok je manje od celog dana proveo sa svojim nemačkim i francuskim domaćinima. Na prvi pogled stiče se utisak da su razgovori u Berlinu i Parizu bili mnogo napetiji od onih koje je vodio s bivšim oficirom KGB-a u Moskvi i Sankt Peterburgu

Nuspojave

30.maj 2002. Teofil Pančić

O srnećem pamćenju

Stvari su se ovde pretvorile u bljutavu melasu u kojoj smo svi pomalo blatnjavi i podnošljivo krvavoruki, umereno gadnjikavi i razumno smrduckavi

55. filmski festival u Kanu

22.maj 2002. Miroljub Vučković

Pomeranje Elbe

Glavni program i Petnaest dana autora – dva bitna segmenta Festivala u Kanu, ogledala su se kroz stvaralačku taštinu i tanane sfere profesije reditelja. Aktuelna politika izazvala je pomeranje težišta programa ka političkim filmovima – temama koje pobuđuju svest i savest

Novi život domaćeg filma

22.maj 2002. Sonja Ćirić

Aspirin na tri rate

Upravo završen konkurs Ministarstva kulture omogućio je pojedinim rediteljima koji nisu ovde radili duže od jedne decenije da ponovo snimaju filmove. "Izabrani filmovi, izrazito su iznad ostalih. Mislim da će se za godinu dana pokazati da smo imali dobar ukus i njuh", kaže za "Vreme" Srđan Dragojević, član komisije Ministarstva kulture

Nuspojave

22.maj 2002. Teofil Pančić

Plastični Isus

U postkomunizmu Crkva ponovo postaje sastavni deo establišmenta i otuda (iznova) izaziva onu vrstu pobunjeničkog i "otpadničkog" kulturnog otpora kakav je kroz istoriju izazivala

Testiranje učenika na drogu

22.maj 2002. Marko Andrejić

Prepad u Jagodini

Posle izjave pomoćnika ministra zdravlja Žarka Mihailovića da je bežanje sa časa povećano za 25 odsto zbog straha od testiranja, i profesori i učenici odmahuju glavom, tvrdeći da se i dalje najviše beži zbog ocena

Slobodni biciklisti

16.maj 2002. Davor Konjikušić

Volja za goredoliranje

Ljubitelji fribajkinga smatraju da je bicikl jedino prevozno sredstvo koje omogućuje potpuni doživljaj prirode pa kada sednu na svoje dvotočkaše ne znaju za granice

Počeo 55. filmski festival u Kanu

16.maj 2002. Dinko Tucaković

Probuđena nostalgija

Još jedan filmski "ko je ko" održava se u Kanu, sa mnogo tople vode u koncepciji, sa mnogo pogleda unazad, sa mnogo starih imena i manje gužve otkako je terminski izmeštena Grand prix trka u Monte Karlu

Intervju - Džonatan Ričman

16.maj 2002. Saša Rakezić

Muzika za ples

"Za nas je to čisto zadovoljstvo, sviramo i zabavljamo se, a ako za nekog to može predstavljati mučenje, onda su to ljudi iz publike", kaže za "Vreme" poznati muzičar, jedan od onih koga smatraju glavnom sponom između bendova kao što su Velvet Underground i novog talasa

Film

16.maj 2002. Maja Uzelac

Spajdermen

Režija: Sem Rejmi; Uloge: Tobi Megvajer, Vilem Defo, Kirsten Danst

Strip na filmu

16.maj 2002. Nebojša Grujičić

Marvelovski superheroji

Dok Spajdermen hara bioskopskim blagajnama, najave prenošenja na filmsko platno avantura drugih popularnih strip heroja stižu jedna drugu. Razloge za ekranizaciju popularnih stripova ne treba tražiti u sferi estetike, već pre u imperativima komercijalnog. Pretpostavlja se da popularnost stripskog predloška unapred garantuje bioskopski uspeh, jer je već samo ime junaka brend koji prodaje proizvod