Hladno i vruće
"Revolucija Hladnih Trajni"; "Vreme" br. 575 i Prvak političkog treša, "Vreme" br. 576
"Revolucija Hladnih Trajni"; "Vreme" br. 575 i Prvak političkog treša, "Vreme" br. 576
Ako uzmemo u obzir da je prosečnu gradsku ulicu moguće preći u petnaestak koraka, onda prelazak na pogrešnom mestu čini da vas jedan korak od 1. februara košta otprilike sto dinara, pod uslovom da vas u prekršaju zatekne saobraćajac. Korak je još skuplji ako trčite (pravite manje koraka), ali je ipak najskuplje ako vas, umesto policajca, "uhvati" automobil. Za tri četvrtine saobraćajnih nesreća u kojima stradaju, pešaci takoče snose krivicu
Od priče koja je danima privlačila pažnju medija s prostora bivše SFRJ, ostalo je još pokoje retko prisećanje na nekadašnje i trenutne Delimustafićeve poslove, a isplivala su i javnosti do sada ne toliko poznata imena. Najinteresantniji su izgleda bili Zoran Janjušević, Momčilo Mandić i Zoran Drakulić
"Odgovornu vlast ne možete stvarati na mangupskoj psihologiji i sa političkim konvertitima. Mislite li da je član Vlade, na bilo kom nivou vlasti, u upravnom odboru samo zato da bi se starao o regularnosti ili zato da sprovodi i partijsku volju i brine o nekim partikularnim interesima"
"Niko neće doći da gradi novu elektranu ako postoji opasnost da se vlasti domogne neka nova populistička vlada koja će građanima kilovat struje ponovo prodavati za 0,9 centi"
Približava se crnogorsko finale, u Beogradu se polako otvara ustavna rasprava, dok se u Skupštini Srbije "igra na žici"... Može li vladajuća garnitura da postigne neki funkcionalan kompromis
Ustav (donet 16. februara po novom kalendaru, a ne 15. kako se obično misli) bio je na snazi svega dve sedmice pa je privremeno suspendovan
Da li je u današnjoj političkoj realnosti moguća brza i stvarna ustavna rekonstrukcija države?
Nacrt ustava Kraljevine Srbije definiše Srbiju kao državu srpskog naroda i svih njenih ravnopravnih građana bez obzira na rasu, nacionalnost, etničko poreklo, jezik i veroispovest. Srbija u dvanaest regiona, ćirilica zvanično pismo
Kosovo bi bilo šesti region nakon "rešenja njegovog položaja"
Nije viđeno ništa od one arhetipsko-holivudske slike nadahnutog advokata u trenucima kada "daje" završnu reč pred porotom, a bolji poznavaoci besedničke veštine primetili su da je akcenat bio na temi, dok je forma zanemarena
Dobrica Ćosić: Koreni; dramatizacija: B. Nedić, N. Bradić; režija: Nebojša Bradić; Kruševačko pozorište Marijus fon Majenburg: Vatreno lice; režija: Samo M. Strelec; Mestno gledališče ljubljansko
"Naša okolina se pretvorila u jedan veliki poluproizvod i zato smo hteli da na albumu ne bude pesama koje su tek onako odrađene, već da sve budu urađene do kraja"
Zadužbinarstvo je u srpskom narodu ona tradicija koja, uz slavljenje porodičnog svetitelja, ima najduži kontinuitet. Još u srednjem veku su srpski vladari, vlastela i verski velikodostojnici, ugledavši se delom na vizantijske običaje, podizali zadužbine, manastirima poklanjali velike posede za njihovo održavanje, osnivali bolnice, novčano pomagali prepisivanje i ukrašavanje rukopisa. Tekst koji sledi napisan je povodom prošlogodišnjeg osnivanja Fonda kraljevskog doma Karađorđevića, odlukom prestolonaslednika Aleksandra. Autor teksta dr. Dušan T. Bataković, član je upravnog odbora Fonda
Ovo svadljivo dvovlašće, ove svakodnevne podvale, skandali, uzajamna podmetanja, podmukle spletke i intrige daleko su od plemenitih ideala demokratije, ali je svejedno u pitanju veliki napredak u odnosu na isto takvo jednovlašće
Da li će posedovanje "zipo" upaljača, švajcarskog peroreza i pištolja sa posvetom ubuduće biti dokaz ministarskog zvanja
Sangvinični članovi vladajuće koalicije slave godišnjicu formiranja srpske vlade kao neki pijani maturanti koji pale školu. Ministar policije Dušan Mihajlović ispalio politički rafal, a rikošetom, kako izgleda, pogodio sopstvenu vladu
Prvi sam put za "Miloševićeve transkripte", zapravo prijepise telefonskih razgovora srpskog predsjednika njegove najbliže obitelji, supruge Mire Marković, sina Marka i kćeri Marije, čuo u proljeće prošle godine od visoko rangiranog dužnosnika hrvatske obavještajne zajednice. Nakon intervjua za "Globus", koji nikad nije objavljen, taj mi je čovjek, inače bivši policajac koji se u struku vratio dolaskom koalicije na vlast, usput kazao da su hrvatske obavještajne službe Miloševića redovito prisluškivale od siječnja (januara) 1996. do svibnja (maja) 1998. Na moj začuđen pogled ovaj je kazao "...je, je hrvatska vojska ga je slušala svaki put kad je boravio u predsjedničkoj rezidenciji u Karađorđevu. Postoje negdje zapisi. Ja ih nisam vidio ali su im kazali da su to stotine stranica službenih i privatnih razgovora cijele obitelji..." Prošle subote, 26. siječnja (januara), otvorio sam prvu stranicu jedne od sedam bijelim kartonom ukoričenih knjiga Miloševićevih zapisa. Naslov je kratak: "Karađorđevo" piše crnim verzalom na sredini korica a ispod toga "boravak srpskog predsjednika" i "podaci prikupljeni elektroničkim izviđanjem", eufemizam za presretanje telefonskog signala. U mnoštvu prijepisa razgovora najzanimljivije i svakako su najbizarnije privatne konverzacije obitelji Milošević. Po prvi put se može steći autentičan dojam kakvi su bili stvarni odnosi u obitelji bivšeg srpskoga predsjednika i kakav je zapravo bio "life-style" obitelji što je cijelo jedno desetljeće vladala susjednom državom i bila na čelu političkog sustava koji je pokrenuo sve ratove na području bivše Jugoslavije. Jedan dio Miloševićevih telefonskih razgovora, onih "političkih", ugrađen je kao dokazni materijal u tužbu Republike Hrvatske protiv SRJ zbog genocida i agresije pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu. Tih dijelova nema u dokumentima što su dostupni "Globusu". Očito da su transkripti "očišćeni" jer na otprilike 1000 stranica materijala Hrvatska i hrvatski političari spominju se tek na nekoliko mjesta. Svejedno, "Globusov" digest telefonskih razgovora Slobodana Miloševića i njegove obitelji predstavlja jedinstveni te ekskluzivni prikaz jednog vremena i ljudi koji su, nasreću, sada tek dio političke povijesti ali još uvijek, dok se glavi kuće Milošević sudi u Haagu, neizmjerno intrigiraju svjetsku javnost.
Hrestomatija putničkih tekstova "Književni voz – Evropa 2000" nudi i onima koji nisu tumarali litvozom po Evropi panoramu pogleda, evokacija i razmišljanja o jednom neobičnom iskustvu, ali i o "evropskim pitanjima" uopšte
Vuk Drašković, predsednik Srpskog pokreta obnove ("Nacional")
Juna 1985. vlasti Srbije odobrile su nastavak gradnje hrama Svetog Save na Vračaru započete pola veka ranije. Značajnu ulogu u donošenju te odluke imali su "crveni" patrijarh German i tadašnji predsednik (Predsedništva) Srbije Dušan Čkrebić
Prodavci na pijacama drže da rizikuje kupac ako se desi da je kupljena životinja zaražena. Jer niko ne kupuje svinju zbog jahanja, neće biti ni da vuče čeze, već zbog ishrane
"Sastanak sa Kolom je održan 3. maja 1999. i mogao je da ima istorijsko značenje za ovu zemlju. Bili smo na pragu da zaustavimo bombardovanje. Od nas se tražilo da u veoma kratkom roku prihvatimo trupe UN-a na Kosovu, ali tako da napravimo izbor. Plan je predviđao da na Kosovu ostane onaj broj naših vojnika i policijaca dogovoren sporazumom Milošević–Holbruk, a to je 12.000 ljudi. I poredite to sa onim što danas imamo na Kosovu. U Bonu smo dobili 48 sati za hitan odgovor. Nije bilo razloga da bar ne pokušamo. Ponekad mi se čini da je Milošević odustao zbog lične surevnjivosti. U svakom slučaju, 'kućni savet' je u tom trenutku doneo jednu od najpogrešnijih odluka za sudbinu ove zemlje"
"Vojvođanski dan" u Skupštini Srbije otvara raspravu o ustavnom ustrojstvu Srbije i pokazuje da se država ne može uređivati pomoću improvizacija, euforija i tesnih većina. Sličnosti do sada poznatih ustavnih platformi govore da DOS može, ako hoće, da usaglasi ustavnu deklaraciju
Ne znam kako Vi koji ovo čitate, ali kada bi sutra bili raspisani predsednički izbori, i kada bi na njima jedini kandidati bili Velja Ilić i Milan Milutinović (ha, ha) – glasao bih za Milutinovića! I možete mi verovati da se uopšte ne šalim
I u Srbiji, po ugledu na Nemačku i Francusku, osnovana narodska banka koja bi već sredinom godine mogla da odobrava toliko očekivane potrošačke kredite. Bankarski konzervativizam podrazumeva mali rizik u raspolaganju novcem štediša