Vučić među narodom

16.avgust 2024. Tijana Stanić

Iz Malog Zvornika s ljubavlju: Pojadaj se predsedniku da ti Vučić reši problem

Oči u oči sa meštanima Malog Zvornika, Vučić je postao majstor za sve probleme. On zna sve toponime i lokalna mesta, pamti svako prezime i zdušno zapisuje nedaće sa kojima se susreću građani. I on sam deli brige svojih sunarodnika u vezi sa kopanjem litijuma. Dok nudi instant rešenja, sagovornici „Vremena“ objašnjavaju zbog čega je predsednik Srbije promenio retoriku

Rudarenje litijuma: Portugal za sada jedini evropski proizvođač

Eksploatacija litijuma

15.avgust 2024. T. S.

Evropski snovi o energetskoj nezavisnosti: Gde se razvijaju litijumski projekti

Dok u Srbiji nedeljama traju protesti protiv rudarenja litijuma zbog mogućih posledica po životnu sredinu, potraga za ovim alkalnim metalom na svetskom nivou ne jenjava. Nemački mediji pišu o tome kako litijumski projekat u Srbiji – ili mogući izostanak istog – može da postane ozbiljan problem za Evropsku uniju

Intervju: Stevan Kovač Tickmayer, kompozitor

14.avgust 2024. Gordana Nonin

Kad si alternativa alternativi

“Osećali smo da nečemu dolazi kraj. Naravno, niko od nas nije znao šta nas čeka, naročito ne da će se sve tako krvavo raspasti, ali da će sve biti drugačije – to se osetilo u vazduhu. I Titova smrt se desila upravo na početku te dekade. Mislim da je među nama postojao iracionalni osećaj ‘sad ili nikad’”

Bioskop: Sakupljač duša

14.avgust 2024. Zoran Janković

Nema u Ozu čarobnjaka

Sakupljač duša je funkcionalan žanrovski i repertoarski uradak, ali, nažalost, i ne mnogo više od toga

Razglednica

14.avgust 2024. Robert Čoban

Vila iz koje je konjić “skočio” do Drvara

Letnjikovci i vile u Vrnjačkoj Banji kriju mnoge tajne nekadašnjih vlasnika kao i burne istorije ovog mesta u kojem organizovani turizam postoji već 156 godina, a nije prestajao ni za vreme Drugog svetskog rata kada se ovde smestio Štab Druge oklopne divizije Trećeg rajha

Odnosi Beograda i Zagreba

14.avgust 2024. S.Z.

Srbi u Hrvatskoj: U zatvor zbog krajiških pesama

Krajiški Srbin Nemanja Berić uhapšen je na graničnom prelazu Bajakovo zbog toga što je pevao krajiške pesme. Nije jedini. Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta traži najoštriji protest Beograda

Ukrajinski vojnici

Srpsko naoružavanje Ukrajine

14.avgust 2024. Nemanja Rujević

Pozovi M. radi oružja

Holandski istraživač trgovine oružjem Frank Slajper za „Vreme“ priča kako srpsko oružje završava u Ukrajini preko mutnih preprodavaca poput Slobodana Tešića i Marka Moralesa

Eskalacija nasilja

04.avgust 2024. I.M.

SAD pozvale građane da napuste Liban, svet „čeka“ osvetu Irana

Savet ambasade SAD je usledio nakon sličnog upozorenja britanskog ministra spoljnih poslova Dejvida Lemija, koji je rekao da bi se regionalna situacija „mogla brzo pogoršati". Iran je obećao „ozbiljnu" osvetu Izraelu, koji krivi za smrt šefa Hamasa Ismaila Hanijeha u Teheranu ranije tokom nedelje

Vučić u Loznici: Malo o

Godišnjica „Oluje“

03.avgust 2024. T. S.

Obeležena 29. godišnjica „Oluje“ u Loznici: Dodik hvali Vučića, Vučić obećava mir

Obeležavanje godišnjice sećanja na stradale i prognane u akciji „Oluja“ održano je na stadionu „Lagator“ u Loznici. Nakon obraćanja patrijarha, profesorke Nataše Basta Đorđević i Milorada Dodika, govor je održao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić – pričao je o „Oluji“, ali i o rezoluciji o Srebrenici i napretku ekonomije. Na kraju je poručio prisutnima da ih „sve voli“

Ubica iz Tirgartena

02.avgust 2024. DW

Da li je Putin „pobedio“ u razmeni zarobljenika

Čovek koji je prvi izašao iz aviona u Moskvi i koga je ruski predsednik Vladimir Putin zagrlio je Vadim Krasikov, koji je u Nemačkoj postao poznat kao „Ubica iz Tirgartena” i bio osuđen na doživotni zatvor. Ko je on i zašto ga je Rusija htela nazad

Kosovo

02.avgust 2024. I.M.

Most u Mitrovici ostaje granica: Kvinta stopirala Kurtijev plan

Vlada Aljbina Kurtija planirala je otvaranje mosta u Kosovskoj Mitrovici, ali zemlje Kvinte i NATO-a insistiraju da se do zajedničkog rešenja dođe u sklopu dijaloga Beograda i Prištine. Miodrag Marinković iz NVO „Casa" sa severne strane Ibra kaže da Kvinta sa Kurtijem ima velike probleme

„Mega skandal“ u Severnoj Makedoniji

02.avgust 2024. I.M.

Potezanje oružja na aerodromu u Skoplju: Pregled putnice Vjose Osmani

Predsednica Kosova odbila je da joj policija na aerodromu u Skoplju pregleda torbu i telefon, oni su insistirali na tome, pa je Vjosa Osmani u pomoć pozvala predsednika severnomakedonske Skupštine Afrima Gašija koji je poslao svoje obezbeđenje. Došlo je do potezanja pištolja

Bliski istok

01.avgust 2024. I.M.

Likvidacija Hanijea i Šukre: Na ivici opšteg rata

Teroristički napad – odmazda; atentat – osveta; ubistvo – raketiranje; bombardovanje – teroristički napad. Krug nasilja na Bliskom istoku se već decenijama ne zatvara. Nakon što je Izrael u Iranu ubio jednog od vođa Hamasa i u Libanu drugog čoveka Hezbolaha vrata za opšti rat su ponovo širom otvorena. Ima li diplomatija još uvek neku šansu

Izbori u Venecueli

31.jul 2024. RSE

Uvek na pogrešnoj strani: Vučić sa Putinom i Sijem čestitato Maduru na pobedi

Nijedan autokrata ne voli da vidi da se negde narod ozbiljnije buni protiv izborne krađe. Budi to nelagodna osećanja. Tako je uprkos masovnim protestima u Venecueli predsednik Srbije brže-bolje čestitao pobedu na izborima kolegi Nikolasu Maduru. Učinili su to i Putin i Si, zato što Venecula spoljnopolitički pripada antizapadnom bloku

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.jul 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

Istraživanje: Propaganda na mreži Iks

31.jul 2024. Filip Mirilović

Digitalna politika Aljbina Kurtija

Dominantni narativi tokom perioda istraživanja mreže uključuju potenciranje srpskih ratnih zločina na Kosovu, konstantne provokacije, kritiku i vlasti i opozicije u Srbiji, istorijski revizionizam, korišćenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici da se Srbi okarakterišu kao genocidan narod, promociju albanskih ratnih zločina iz rata na Kosovu, negiranje zločina OVK-a, ali i napadanje albanskih pripadnika civilnog društva na Kosovu koji nisu pristalice Kurtijevog Samoopredeljenja (na slici)

Intervju: Mark Tomson, fizičar, Univerzitet u Kembridžu

31.jul 2024. Slobodan Bubnjević

Uzbudljivo otkrivanje nepoznatog

“Razlog za to što Evropa može i dalje da bude najbolja i da se takmiči leži u 70 godina istorije u Cernu. To nije samo vreme. Cern ima ovaj divan kompleks akceleratora, ne samo LHC, to su svi prstenovi koji vode u LHC, to je 70 godina ulaganja, što je teško reprodukovati. Teško je reprodukovati i to što CERN ima oko 2500 zaposlenih, uglavnom inženjera i tehničara, i oni su apsolutno briljantni i imaju ogromno znanje. Zahvaljujući osoblju u Cernu, kada CERN nešto izgradi, to radi”

Lični stav

31.jul 2024. Slobodan N. Vukosavić

Kada presuše izvori

Ako ne bude odlučnosti da se odupremo rudarskim kompanijama, ako ne uočimo da i kineske i sve druge žele isto što i zapadne, tada će sudbinu Borskog basena podeliti čitava Srbija. Prodaja mineralnih resursa uz žrtvovanje životne sredine obezbeđuje male prihode i velike štete

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

31.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe