Bivši radnici Državne bezbednosti Ratko Romić i Milan Radonjić, nakon dve osuđujuće presude, u februaru su pravosnažno oslobođeni za ubistvo Slavka Ćuruvije. Sada oni pišu tužbe na više adresa i traže odštetu zbog povrede časti i ugleda
Bivši predsednik opštine Stari grad i nosilac liste „Čuvari Starog grada“ Marko Bastać odlučujući je faktor formiranja vlasti u ovoj beogradskoj opštini. Ipak, još uvek nije izvesno da li će se Bastać prikloniti vlasti ili opoziciji. Ko je Marko Bastać i kako je tekla njegova dosadašnja politička karijera
Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije javlja da je juče u beogradskoj OŠ „Vasa Pelagić“ učenik šestog razreda verbalno i fizički napao nastavnicu muzičkog vaspitanja Aleksandru Stanković
Osim velikih popusta, na Laguninoj Noći knjige posetioce privlače i razgovori sa piscima i predstavljanje novih knjiga. Ante Tomić, svoj novi roman Nada opisao je kao priču o tome kako se ljudi različitih vera i nacija mogu savršeno slagati
Stara šećerana, kulturno dobro, prodata je firmi koja proizvodi alkohol, a ne državi koja ima pravo preče kupovine. Juče su ministri Selaković i Vesić rekli da kompleks kulture treba sačuvati. Da li je ipak najvažnije šta kaže Beograd na vodi
Advokat Ivan Ninić je u ime svojih klijenata za nekoliko meseci podneo neverovatnih 120 tužbi protiv medija. Za „Vreme“ kaže da je crna propaganda osnovna alatka režima, a ogromne sudske troškove plaćaju građani
Na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača, prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara
Jovanović je rekao da će se licitacija blokirati dok se ne objave svi podaci na sajtu Agencije za licenciranje stečajnih upravnika, među kojima su i imena ponuđača
Firmu NTD Consulting International koja će se baviti pružanjem usluga stranim studentima koji dolaze u Srbiju da studiraju osnovao je Mladen Šarčević nekadašnji ministar prosvete, a sada v.d. direktora javnog preduzeća Službeni glasnik, u februaru ove godine zajedno sa saradnicima iz Službenog glasnika kao i sa svoje dvoje dece
Na pripremnom ročištu koje je zatvoreno za javnost optuženi će se kratko izjasniti o krivici, dok će tužilaštvo i odbrana izneti uvodne reči. Po završetku pripremnog ročišta koje je osim za danas zakazano i za 11. i 12. sud ćе odrеditi datum početka suđenja, odnosno glavnog pretresa
Izgleda da je Aleksandar Ivanović koji je ovog marta izjavio da Generalštab nema uslove za status kulturnog dobra, najveći (a možda i jedini raspoloživ) kandidat za direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda
Jedan građanin je dobio devet meseci kućnog zatvora jer je Zagorku Dolovac uljudno upitao „Zar ste Vi još živi?“ Naime, po tome šta tužilaštvo radi i ne radi, mnogi se s pravom brinu za zdravlje glavne tužiteljke
Događaj „Život i rad u Sloveniji”, održaće se 10. juna u Sava Centru u Beogradu, počev od 10h. Cilj je da se radnici koji iz Srbije dolaze u Sloveniju upoznaju sa dobrim poslodavcima i da znaju kako da ostvare svoja prava nakon dolaska u ovu zemlju
Toni Bler je dočekan uz fanfare u Prištini, a u Uroševcu mu dižu spomenik. On je tek jedan u nizu političara koje je Vučić kao mladi radikal hteo da hapsi, a onda im je oprostio i sa njima ušao u političke i lukrativne aranžmane
U subotu se muškarac utopio na Adi, a Ivan Milenović, direktor Crvenog krsta Stari grad, ističe da je neophodno sačekati formalni početak kupališne sezone
Pre 25 godina okončano je bombardovanje SR Jugoslavije i, tako, i rat na Kosovu. Srpska vojska i policija krenule su u povlačenje. Iz arhive donosimo utiske reportera „Vremena“ objavljene u broju 441 od 19. juna 1999. godine
Direktor nevladine organizacije Centar za lokalnu samoupravu ukazao da Simens proizvodi u Kragujevcu tramvaje najvišeg kvaliteta, upošljavajući srpske inženjere i radnike i ocenio kako je "neverovatno da beogradska vlast ne razmatra da od njih nabavi tramvaje" za glavni grad
Ova manifestacija je za jedne pokazatelj „učvršćivanja veza jednog naroda“, a za druge „odgovor na diplomatski poraz Dodika i Vučića u Ujedinjenim nacijama“ kroz usvajanje Rezolucije o Srebrenici
Na centralnoj svečanosti današnjeg Sversrpskog sabora predsednik Vučić je najavio da će ubuduće ekskurzije ići prvo u Srpsku pa u Evropu, isto važi i za ministre, i da će prebaciti 10 miliona evra za deonicu Bijeljina-Sremska Rača. Predsednik Dodik je rekao da se Srbija oslobodila stranog tutorstva i ambasada zahvaljujući Vučiću
Profesor na Fakultetu političkih nauka Slaviša Orlović podneo je ostavku na mesto dekana, nakon što je izabran za tu funkciju protivno Statutu Fakulteta političkih nauka u Beogradu (FPN)
Na zajedničkoj sednici Vlada Srbije i Republike Srpske danas je jednoglasno usvojena Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda
Iz koalicije „Biramo Vračar“ saopštili su danas da je nakon uvida u izborni materijal na 17 biračkih mesta u opštini Vračar potvrđeno grubo prekrajanje izborne volje građana i da će, u skladu sa pronađenim dokazima, pokrenuti odgovarajuće pravne mehanizme
Od molebana za Srbiju i Republiku Srpsku, preko deklaracije, do folklora. Tako je zamišljen „svesrpski" sabor pod nazivom „Jedan narod, jedan sabor - Srbija i Srpska". Analitičari ocenjuju da se saborom zaokružuje koncept „srpskog sveta”, ali i da što je više saborovanja, Srba je na ovim prostorima, sve manje
Jelena Ćuruvija: Istina o ubistvu mog oca je za našu političku stvarnost preteška
„Mog oca nema već 25 godina. Izgleda da nam se nameće baš takva formulacija. Da kažemo „nema ga“, kao da je bio pa prošao, sam od sebe nestao, da ne ponavljamo da je ubijen, streljan, likvidiran…, rekla je za Cenzolovku Jelena Ćuruvija Đurica, ćerka ubijenog novinara Slavka Ćuruvije, povodom tužbe bivšeg funkcionera Resora državne bezbednosti Milana Radonjića protiv fondacije koja nosi ime njenog oca i koju je ona osnovala.
Dodaje da četvrt veka pravosuđu ove zemlje nije bilo dovoljno da utvrdi ko je odlučio da njenog oca “ne bude” i ko je tu odluku sproveo.
„Računa se, međutim, da je to sasvim dovoljno vremena da zaboravimo kako i zašto ga nema ili barem da izgubimo volju da zapitkujemo. Možda društvo i može da se natera na zaborav, ali ja koja nosim teret „prokletstva“ ćerke žrtve političkog ubistva, ne mogu i neću“, kaže Ćuruvija Đurica i dodaje:
„Ne mogu da prihvatim da je sudska istina, koja kaže samo da istine nema, da ne može da se zna, i moja istina. Ne mogu svoj um i srce da očistim od svega što sam saznala, čula i videla u ovih predugih 25 godina i da se pravim kako nisam došla do „vansudske“ istine. Do iste one do koje bi došlo i pravosuđe – u nekoj drugoj zemlji, u nekom drugom vremenu“.
Ocenjuje da je takva istina za naše sudove neizreciva.
„Za našu političku stvarnost, takva istina je nepotrebna, čak štetna. Preteška je. Lakše je da se i meni zabrani da znam istinu. Da mi se zapreti ne bih li je zaboravila. Ili barem zaćutala. Od mene se valjda očekuje da pustim da mi otac počiva u miru na način koji neće uznemiravati njegove ubice", navela je Jelena Ćuruvija.
Ističe i da je znala da ubistvo Slavka Ćuruvije nije samo njen gubitak i da istina o tom ubistvu, kao i pravda što bi iz te istine proizašla, nije potrebna samo njoj, nego celom društvu.
„Znajući to, inicirala sam osnivanje fondacije s imenom Slavka Ćuruvije, kojoj je zacrtan cilj da doprinosi stvaranju društva u kojem novinarstvo neće biti smrtonosna profesija. U kojem će reč biti slobodna, a sudstvo nezavisno. U kojem će ubice stizati pravda. Sada tu fondaciju tuže i guše. Zašto? Prosto je – može im se. Može im se da zahtevaju kažnjavanje svih nas koji smo tražili istinu i pravdu. Da nam to više ne padne na pamet", naglasila je jelena Ćuruvija.
[caption id="attachment_4685180" align="aligncenter" width="1440"] Ubistvo Slavka Ćuruvije i nakon 25 godina ostaje nerešeno[/caption]
Rakočević: Mrlja na našoj savesti
O ovoj temi su se oglasili i predstavnici strukovnih udruženja.
"Da bi se neko smatrao povređenim zato što je o njemu u nekom kontekstu govoreno kao o kriminalcu a dokazano je da je oslobođen, ponekad nije potrebno da se kaže ime, dovoljno je da se stavi u takav kontekst da bude prepoznatljivo", objašnjava Dragana Boljević iz Društva sudija Srbije.
Predsednik Udruženja novinara Srbije Živojin Rakočević tužbu tumači kao nastavak progona ubijenog novinara.
"Ispada da će Ćuruvija biti kažnjen 25 godina posle smrti i da će njegov slučaj da se povlači, a povlačiće se kao mrlja na našoj savesti, pravdi i istini", rekao je Rakočević.
Da li će i kolika odšteta biti dosuđena odlučiće sud u parničnom postupku. Ceni se niz okolnosti – dužina pritvora, krivično delo za koje se sudilo, da li je osoba ranije osuđivana, kakve su posledice za ličnost i porodicu.
"Ne bih bila iznenađena da njihovi zahtevi budu usvojeni, po mom mišljenju postavlje se pitanje samo dužine i jačine duševnih bolova koje su oni trpeli tokom procesa u kojem je javnost nesumnjivo njih smatrala krivim i tako je o njima i pisano u novinama", kaže Dragana Boljević.
Ko je kriv za ubistvo Slavka Ćuruvije ne zna se ni 25 godina kasnije. Posle dve osuđujuće presude u prvom stepenu, početkom februara Apelacioni sud pravosnažno je oslobodio optužbi četvoricu nekadašnjih radnika resora Državne bezbednosti zbog nedostatka dokaza.',
title: '„Srbijo, stidi se": Tužbe Romića i Radonjića nakon oslobađanja krivice za ubistvo Ćuruvije',
pubdate: '2024-06-12 08:33:33',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Ratko Romić,Slavko Ćuruvija,tužbe,Ubistvo",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': '„Srbijo, stidi se": Tužbe Romića i Radonjića nakon oslobađanja krivice za ubistvo Ćuruvije',
'pageContent': 'Nešto više od četiri meseca po okončanju devetogodišnjeg sudskog postupka za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, stižu nove tužbe u vezi s tim slučajem.
Dvojica od četvorice oslobođenih, Ratko Romić i Milan Radonjić, podneli su tužbe za naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda.
„To je institut takozvane naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode koji garantuje pravo svakom ko je bio nezakonito lišen slobode da ima pravo da traži naknadu štete zbog povrede časti i ugleda. Jedini kriterijum je taj da je bio u pritvoru, da se pokazalo da je pritvor neosnovan zbog činjenice da je postupak završen oslobađajućom presudom", kaže Momčilo Bulatović, predsednik Advokatske komore Beograda.
Tužbe su stigle na adrese advokata Aleksandra Olenika i poslanice Marinike Tepić, koji su presudu komentarisali na društvenim mrežama, bez pominjanja imena.
Ove tužbe su izazvale listom negativne reakcije na društvenim mrežama. „Srbijo, stidi se", „Živimo pakao. Doći će dan kada će nas ubijati od batina i onda nas tužiti jer ih boli ruka", samo su neke od njih.
Srbijo, stidi se...
''Mog oca nema već 25 godina. Izgleda da nam se nameće baš takva formulacija. Da kažemo 'nema ga', kao da je bio pa prošao, sam od sebe nestao, da ne ponavljamo da je ubijen, streljan, likvidiran...''
Jelena Ćuruvija. pic.twitter.com/BFfPcrwX6H
— Srđan Crnjanski (@CrnjanskiSr) June 11, 2024
Jelena Ćuruvija: Istina o ubistvu mog oca je za našu političku stvarnost preteška
„Mog oca nema već 25 godina. Izgleda da nam se nameće baš takva formulacija. Da kažemo „nema ga“, kao da je bio pa prošao, sam od sebe nestao, da ne ponavljamo da je ubijen, streljan, likvidiran…, rekla je za Cenzolovku Jelena Ćuruvija Đurica, ćerka ubijenog novinara Slavka Ćuruvije, povodom tužbe bivšeg funkcionera Resora državne bezbednosti Milana Radonjića protiv fondacije koja nosi ime njenog oca i koju je ona osnovala.
Dodaje da četvrt veka pravosuđu ove zemlje nije bilo dovoljno da utvrdi ko je odlučio da njenog oca “ne bude” i ko je tu odluku sproveo.
„Računa se, međutim, da je to sasvim dovoljno vremena da zaboravimo kako i zašto ga nema ili barem da izgubimo volju da zapitkujemo. Možda društvo i može da se natera na zaborav, ali ja koja nosim teret „prokletstva“ ćerke žrtve političkog ubistva, ne mogu i neću“, kaže Ćuruvija Đurica i dodaje:
„Ne mogu da prihvatim da je sudska istina, koja kaže samo da istine nema, da ne može da se zna, i moja istina. Ne mogu svoj um i srce da očistim od svega što sam saznala, čula i videla u ovih predugih 25 godina i da se pravim kako nisam došla do „vansudske“ istine. Do iste one do koje bi došlo i pravosuđe – u nekoj drugoj zemlji, u nekom drugom vremenu“.
Ocenjuje da je takva istina za naše sudove neizreciva.
„Za našu političku stvarnost, takva istina je nepotrebna, čak štetna. Preteška je. Lakše je da se i meni zabrani da znam istinu. Da mi se zapreti ne bih li je zaboravila. Ili barem zaćutala. Od mene se valjda očekuje da pustim da mi otac počiva u miru na način koji neće uznemiravati njegove ubice", navela je Jelena Ćuruvija.
Ističe i da je znala da ubistvo Slavka Ćuruvije nije samo njen gubitak i da istina o tom ubistvu, kao i pravda što bi iz te istine proizašla, nije potrebna samo njoj, nego celom društvu.
„Znajući to, inicirala sam osnivanje fondacije s imenom Slavka Ćuruvije, kojoj je zacrtan cilj da doprinosi stvaranju društva u kojem novinarstvo neće biti smrtonosna profesija. U kojem će reč biti slobodna, a sudstvo nezavisno. U kojem će ubice stizati pravda. Sada tu fondaciju tuže i guše. Zašto? Prosto je – može im se. Može im se da zahtevaju kažnjavanje svih nas koji smo tražili istinu i pravdu. Da nam to više ne padne na pamet", naglasila je jelena Ćuruvija.
[caption id="attachment_4685180" align="aligncenter" width="1440"] Ubistvo Slavka Ćuruvije i nakon 25 godina ostaje nerešeno[/caption]
Rakočević: Mrlja na našoj savesti
O ovoj temi su se oglasili i predstavnici strukovnih udruženja.
"Da bi se neko smatrao povređenim zato što je o njemu u nekom kontekstu govoreno kao o kriminalcu a dokazano je da je oslobođen, ponekad nije potrebno da se kaže ime, dovoljno je da se stavi u takav kontekst da bude prepoznatljivo", objašnjava Dragana Boljević iz Društva sudija Srbije.
Predsednik Udruženja novinara Srbije Živojin Rakočević tužbu tumači kao nastavak progona ubijenog novinara.
"Ispada da će Ćuruvija biti kažnjen 25 godina posle smrti i da će njegov slučaj da se povlači, a povlačiće se kao mrlja na našoj savesti, pravdi i istini", rekao je Rakočević.
Da li će i kolika odšteta biti dosuđena odlučiće sud u parničnom postupku. Ceni se niz okolnosti – dužina pritvora, krivično delo za koje se sudilo, da li je osoba ranije osuđivana, kakve su posledice za ličnost i porodicu.
"Ne bih bila iznenađena da njihovi zahtevi budu usvojeni, po mom mišljenju postavlje se pitanje samo dužine i jačine duševnih bolova koje su oni trpeli tokom procesa u kojem je javnost nesumnjivo njih smatrala krivim i tako je o njima i pisano u novinama", kaže Dragana Boljević.
Ko je kriv za ubistvo Slavka Ćuruvije ne zna se ni 25 godina kasnije. Posle dve osuđujuće presude u prvom stepenu, početkom februara Apelacioni sud pravosnažno je oslobodio optužbi četvoricu nekadašnjih radnika resora Državne bezbednosti zbog nedostatka dokaza.',
'pageDate': '2024-06-12 08:33:33',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});