
Premijer u ostavci
Vučević: Pokazao sam odgovornost
„Gde god da se građani sastanu na Sretenje biće to narodna volja“, izjavio je premijer u ostavci Miloš Vučević
Iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo pozvao na referendum o njegovom poverenju, razrešenje predsednika nije moguće na takav način
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić pozvao je ponovo na savetodavni referendum o svojoj smeni.
Predlog je izneo pozivajući se na podatke ankete istraživačke misije „Crta“, prema kojoj 61 odsto stanovnika Srbije podržava studentske proteste, a 52 odsto njih bi glasalo za razrešenje predsednika Republike na referendumu.
Mogućnost razrešenja predsednika republike savetodavnim referendumom ne postoji, kaže za „Vreme“ Nebojša Vladisavljević, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
„Ovakav savetodavni referendum ne postoji u našem Ustavu i to je manipulacija. Očigledno predsednik republike pokušava da skrene pažnju sa protesta, zahteva za krivičnom i političkom odgovornošću za pad nadstrešnice u Novom Sadu, skreće pažnju na nešto što po Ustavu ne postoji kao mogućnost“, kaže Vladisavljević.
Kako dodaje, ne veruje da će se savetodavni referendum zbilja dogoditi, kao ni da bi neka od opozicionih stranaka nešto tako prihvatila.
Kako se razrešava predsednik republike?
Mandat predsednika Republike prestaje kad mu istekne mandat, ostavkom ili razrešenjem, predviđeno je Ustavom Republike Srbije.
Odluka o razrešenju predsednika Republike Srbije donosi se u Narodnoj skupštini ukoliko se smatra da je povredio Ustav, navedeno je u Zakonu o predsedniku Republike.
„Po toj proceduri, najmanje trećina narodnih poslanika pokreće proceduru razrešenja predsednika, samo ako postoji sumnja da je predsednik prekršio Ustav Republike Srbije. Ustavni sud onda odlučuje o tome da li je predsednik prekršio Ustav, a ako odluči da jeste, onda se procedura vraća u Narodnu skupštinu, gde najmanje dve trećine poslanika može da razreši predsednika“, objašnjava Vladisavljević.
Ovo je, dodaje, jedina mogućnost za razrešenje predsednika.
„Čisto sumnjam da je vladajuća stranka spremna da pokrene postupak razrešenja predsednika koji je predviđen sadašnjim Ustavom“, zaključuje.
Obavezujući i savetodavni referendum
Referendum je oblik neposrednog izjašnjavanja građana o određenim pitanjima i može biti obavezujući i neobavezujući, piše u Zakonu o referendumu.
Kako je to propisano Ustavom, republički referendum se obavezno raspisuje radi potvrđivanja akta o promeni Ustava, ako se ta promena odnosi na preambulu Ustava, načela Ustava, ljudska i manjinska prava i slobode, uređenje vlasti, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, odstupanje od ljudskih i manjinskih prava u vanrednom i ratnom stanju ili postupak za promenu Ustava.
Ustavom je, takođe, definisano da predmet referenduma ne mogu biti obaveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, zakoni koji se odnose na ljudska i manjinska prava i slobode, poreski i drugi finansijski zakoni, budžet i završni račun, uvođenje vanrednog stanja i amnestija, kao ni pitanja koja se tiču izbornih nadležnosti Narodne skupštine.
Savetodavni referendum Narodna skupština raspisuje o pitanju od šireg značaja iz svoje nadležnosti radi pribavljanja mišljenja građana o odluci koja treba da bude doneta u vezi sa tim pitanjem.
Savetodavni referendum „nije pravno obavezujući“, pa zakonodavna i izvršna vlast nije dužna da postupi u skladu sa referendumskom odlukom, piše u Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi.
Pored referendumskog pitanja i ponuđenih odgovora, mora biti jasno naznačeno da se radi o savetodavnom referendumu.
Skupština je zatim dužna da se „posebno izjasni o prihvatanju ili neprihvatanju pribavljenog mišljenja građana prilikom donošenja odluke“, dodaje se.
Najviše zakonodavno telo u Srbiji obavezno je da raspiše savetodavni referendum i u slučaju kada donosi akt suprotan odluci koja je prethodno donesena na referendumu.
Razlikuje se od obavezujućeg referenduma, koji se takođe usvaja većinom glasova izašlih birača i koji „proizvodi pravno dejstvo od dana proglašenja ukupnih rezultata referenduma“, dodaje se u zakonu.
„Gde god da se građani sastanu na Sretenje biće to narodna volja“, izjavio je premijer u ostavci Miloš Vučević
Istinskog, iskrenog dijaloga nema ako znaš, ili sumnjaš, da te druga strana zove na razgovor da bi te ubedila da je ona u pravu i/ili tek onako, forme radi, da se stvori privid da debatujete. Niti, pak, ako ti sam polaziš od toga i razgovoru pristupaš sa tom namerom. Niko više nema vremena za isprazne razgovore
Primer intergeneracijske solidarnosti prilikom zajedničkog protesta penzionera i studenata pokazuje da se radi o društvenom pokretu koji suštinski menja psihološko stanje cele nacije. To je ono što izaziva reakciju kod gledalaca i probija barijeru cenzure
Često upozorenje “Sram te bilo” nije verbalni refren javnih nastupa A. V, nego okvir moralizacije vlastite čestitosti nad tuđim nemoralom. Postiđivanje opozicije nije banalno nego delatno plansko sramoćenje i pretenzija za dominacijom. Lako je pojmljivo da je lakše vladati kada se osigura moralna nadmoć. Međutim, rizično je stvaranje eksplozivne klime u kojoj je dobrima dozvoljeno da mrze zle i to sa čistom savešću
Pouzdano znam da Porfirije poštuje svačiju savjest kao sveti prostor, to da patrijarh, gestom koja mi se sada pričinjava iznad svih gesti, pokaže, euharistijski rečeno, “slikama svemu kraj”, to jest kako je uz izvorne zahtjeve studenata, kako se slaže s načelnim stavovima dr Perišića i kako baštini mirotvorni duh patrijarha Pavla. Prihvaćam da me se optuži za naivnost, ali ne i za manipulaciju: dobri Pavle bi odšutio tih ljekovitih, mističnih 15 minuta sa studentima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve