img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Štrajkovi širom Evrope

Trista hiljada Finaca štrajkuje zbog rezova desničarskih vlasti

01. фебруар 2024, 11:02 M.S./Danas
Foto: Pixabay
Copied

Finski radnici protestuju u četvrtak i petak zbog planiranih reformi tržišta rada desničarske vlade i rezova u sistemu socijalne zaštite. Biće obustavljen saobraćaj, zatvorene fabrike i prodavnice

U znak protesta protiv planiranih reformi tržišta rada koje sprovodi desničarska vlada i predloženih rezova u sistemu socijalne zaštite gotovo 300.000 finskih radnika započinju ovog četvrtka dvodnevni štrajk.

Očekuje se da će štrajkovi u četvrtak i petak zaustaviti veliki deo finskog vazdušnog saobraćaja, uticati na proizvodnju rafinerija nafte i zatvoriti mnoge trgovine, fabrike i vrtiće.

Predsednik najvećeg finskog sindikalnog udruženja SAK Jarko Eloranta za Rojters je rekao da je plan vlade bezobziran, te da će najpre pravo na štrajk biti ozbiljno ograničeno, a zatim će se progurati oštri rezovi.

Poslednjih su meseci sindikati protestovali protiv vladinih planova o ograničavanju političkih štrajkova i o olakšavanju raskida ugovora o radu.

Sindikati su rekli da su spremni za dugu borbu u slučaju potrebe i upozorili dodatnim štrajkovima ako vlada ne odustane.

Međutim, vlada, koju su formirale Konzervativna Stranka nacionalne koalicije, desničarska, antimigrantska Stranka Finaca, Hrišćanske demokrate i Partija švedskog naroda Finske, i koja je preuzela dužnost prošle godine, ustraje tvrdeći da Finska mora pokrenuti produktivnost i srezati fiskalni dug.

Glavni industrijski lobi EK i vlada kritikovali su štrajkove, rekavši da su reforme potrebne kako bi se finska ekonomija izjednačila sa zemljama s kojima se upoređuje, poput susedne Švedske.

Radnici u štrajku čine oko 13 posto od 2,29 miliona ljudi zaposlenih u Finskoj, prema službenoj statistici iz 2023. godine.

Štrajkovi širom Evrope

Belgijski, nemački i francuski poljoprivrednici su prethodnih dana blokirali puteve u svojim zemljama. Traže poboljšanje uslova rada i života i zarade koja bi trebalo da im omogući egzistenciju, a jedan od razloga protesta, kako navode, su „preterane“ norme i propisi koje im nameće Evropska unija.

Belgijski poljoprivrednici planiraju da organizuju protest ispred sedišta Evropske unije u Briselu, tokom samita lidera Evropske unije (EU).

Belgija predsedava Evropskom unijom i belgijski premijer Aleksandar de Kro je najavio da će danas proteste poljoprivrednika uvrstiti u dnevni red samita, u čijem će središtu biti pružanje pomoći Ukrajini.

Francuski poljoprivrednici pozvali su na „blokadu Pariza“ traktorima, prikolicama i drugim vozilima, a oko 15.000 policajaca je angažovno da spreči potpuni haos i blokadu aerodroma.

Poljoprivrednici, opet, kažu da ne protestuju samo zbog krešanja poreskih olakšica i sličnog, već zato što se „boje za svoju budućnost“ i što su dospeli u takvu situaciju da im najmanje uskraćivnje pomoći ugrožava egzistenciju.

Tagovi:

Desničarska vlada Štrajkovi tržište rada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Studentski protesti

22.јул 2025. M. L. J.

Student Luka Stevanović se predao sudu: „Moja savest je čista“

Student Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Luka Stevanović, za kojim je raspisana poternica, predao se danas Višem sudu u Beogradu. Studenti u blokadi prethodno su pozvali građane na skup podrške Luki

In memoriam

22.јул 2025. I.M.

Preminuo Zoran Sekulić – osnivač i glavni urednik FoNeta

Vlasnik, direktor i glavni i odgovorni urednik novinske agencije FoNet Zoran Sekulić preminuo je u noći 21. jula posle kraće bolesti u 67. godini, saopštila je porodica

Nemačka

21.јул 2025. Lili-Mari Hilčer / DW

Kako do penzije mnogo pre penzije

Neki zaposleni pokušavaju da steknu dovoljno, ne bi li prestali da rade i pre penzije, koja u Nemačkoj počinje u 67. godini. Da li je to zaista moguće, i ako jeste – kako, piše Dojče vele

Trgovina narkoticima

21.јул 2025. M. L. J.

Saradnja sa albanskom mafijom i droga u zatvorima: Narko bos Ekvadora izručen Americi

Vođa ekvadorske bande Adolfo Masias Vilamar, poznat pod nadimkom Fito, koji je povezan sa Balkanom, izručen je Sjedinjenim Američkim Državama

Rat

20.јул 2025. S.Ć.

Ubijeno 67 ljudi u severnoj Gazi dok su čekali u redu za hranu

U severnoj Gazi je u subotu ubijeno 67 ljudi dok u čekali u redu za hranu, još šestoro na drugim lokacijama, i još 32 u južnoj Gazi

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure