img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Treba se znati bojati

11. jul 2024, 00:22 Teofil Pančić
Foto: AP Photo/Aurelien Morissard
Copied

Ne boje se odgovorni ljudi carinika ili predsednika, nego se boje suseda, rođaka, prijatelja i mnoštva neznanaca s kojima dele političku zajednicu, te naposletku i samih sebe

Da li je uloga straha u politici jednoznačna, tj. jednoznačno negativna? Slobodno je društvo, obično se kaže (jer lepo zvuči), slobodno od straha: građanin slobodno sudeluje u javnim poslovima, opredeljuje se za ili protiv bilo čega i koga, glasa za koga hoće etc.

Slobodan građanin/ka/če je, dakle, neustrašiv? Ma ne, nego prosto živi u društvu koje se ne boji države, vlasti, autoriteta, sile; a ako se boji, mora da za to ima neki razlog koji je naveden u Krivičnom zakoniku. Pošto velika većina građana ipak nisu kriminalci, njihovo osećanje straha blaženo je zakržljalo, bar u “starim demokratijama”. Putujući, uvek sam zavideo građanima zapadne Evrope na krajnje opuštenom odnosu prema carinicima, policajcima i inim državnim službenicima prema kojima se građanin mahom odnosi kao da im je poslodavac, što i jeste. Mi iz istorijski nesrećnijih delova Evrope i sveta pred Vlašću smo uvek u nekom grču i latentnoj tremi, kao da polažemo ispit kod strogog profesora, a štošta nismo naučili, pa se bojimo da će nas oboriti.

Strah je, dakle, loš: on korumpira, zaglupljuje, degradira onoga ko se boji. Tamo gde takvi pretežu, stvari stoje loše, s tedencijom pogoršanja. Tako li je? Tako je.

Ali.

Postoje i drugačije vrste straha, i ništa nećemo promenti time što im nadenemo neko lepše ime, npr. “građanska odgovornost”. Ne boje se odgovorni ljudi carinika ili predsednika, nego se boje suseda, rođaka, prijatelja i mnoštva neznanaca s kojima dele političku zajednicu, te naposletku i samih sebe. Od sebe bi ovakav strah i trebalo da krene: prvo moraš dobro da zaviriš u sopstvenu građansku (pod) svest, da vidiš je li tu sve dovoljno čisto ili se nakupilo truleži koja – povezana s truleži drugih – može da izazove opasnu epidemiju.

Hajde da vidimo kako to izgleda u praksi. Francuzi su se – s raznih strana i na razne načine nezadovoljni Makronovom vlašću – malko opustili i upustili, i praktično prepustili izbore za Evropski parlament uvek entuzijastičnim glasačima Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen. Makron je, na opšti zabezek, uzvratio potezom koji je možda hrabar, a svakako je ludo, možda prekomerno rizičan: raspisao je prevremene izbore usred velikog naleta “lepenovaca”. I dobio je što je dobio: ekstremna desnica postigla je senzacionalan uspeh u prvom krugu. Smešila joj se ili vlast ili uloga najjačeg pojedinačnog faktora na sceni, koji bi vrebao prvu priliku da napokon zauzme Republiku koju opseda već decenijama kao tvrđavu, s loše skrivanom namerom da iz njenih temelja povadi mnoge cigle na kojima se Republika drži.

Megjutoa, u nedelju se dogodio “revolucionarni prevrat” na miran način (uz nešto malo pratećeg francuskog folklora u vidu demonstracija ovakvih ili onakvih): lepenovci ne samo da se nisu ni približili većini potrebnoj za osvajanje vlasti, nego su kroz cilj prošli tek treći, ne samo iza Ujedinjene levice nego i iza makronista, o čemu kanda ni Makronova mama Fransoaz nije smela da sanja.

Šta je to naizgled tako obnoć presaldumilo tihu većinu francuskog političkog i biračkog tela? Ni jedna od onih uvišenih reči, nego strah. Strah za Republku, što je šifra straha za demokratski poredak, građansku sigurnost i sve ono ostalo što znači jednakost-bratstvo-sloboda. Naravno, politička praksa je prljava i često na drugom kraju štapa ne ostane baš mnogo od jednakosti, bratstva i slobode (dok ne stignu do krajnjeg korisnika, je li), ali svaki iole prosvećeniji Francuz – mada svetlosnim godinama daleko od bauka “omražeih elita” – naposletku dobro zna da mu ona druga strana, sa svojim suštinski protivrepulikanskim i antidemokratskim vrednostima, nudi samo još mnogo, mnogo gore.

Drugim rečima, ako je Makron hteo da uplaši Francuze od alternative, uspeo je. Nije to ništa loše: treba se plašiti onoga što je za plašenje. Ali se treba plašiti aktivno, sprečavanjem i suprotstavljanjem, a ne pasivno, pokoravanjem. Ovo potonje neminovno vodi u smrt politike, slobodne javnosti, istinskog pluralizma, smenjivosti vlasti. Pogledajte Srbiju nakon smrti/ubistva Petooktobarske republike i videćete kako to do u detalj tačno izgleda.

Zašto su nam se, dakle, desile infernalne devedesete? Zato što ih se nismo uplašili na vreme. I zato što nas elite nasleđene iz obuđavelog socijalizma, a u međuvremenu mahom degenerisane u pravcu banalnog etnonacionalizma, nisu plašile, nego su nas, naprotiv, hrabrile da odlučno stupimo u devedete. U vojničkim čizmama, dakako. Zašto su nam se dogodile 2012. i sve potonje godine? Zato što ih se nismo uplašili na vreme, a dobar deo dezorijentisanih, zakupljenih ili prosto prolupalih elita ubeđivao nas je da nemamo čega da se plašimo – osim eventualno opstanka Republike.

S takvima ni Francuzi ne bi daleko stigli. Umeti se bojati pravih stvari sastavni je deo prosvećenosti. Samo, džaba je to pričati tamo gde je “elita gora od rulje”. Autor ovih četiriju reči umro je u izgnanstvu i poluzaboravu, a onaj ko ga je gađao foto-aparatom u glavu veseli je sensei celokupne srpske vlasti, lik iz Stivena Kinga koji nam se ceri u lice od jutra do sutra.

Tagovi:

Srbija Strah slobodno društvo otpor Pokoravanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Dejan Bodiroga, Dragan Jovanović,, Aleksandar Čupić

Vesti

18.novembar 2026. I. M.

Ruska obaveštajna služba tvrdi da EU želi da izazove podele u Studentskoj listi

Ruska Spoljna obaveštajna služba tvrdi da su evropske službe u Beogradu dobile instrukcije da izoluju najuticajnije studentske lidere. Za ove tvrdnje nije ponudila dokaze

Lizing

Ekonomija

18.novembar 2026. I. M.

NBS oduzela dozvolu Alta lizingu: Šta će biti sa postojećim ugovorima?

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad nakon što je njegova jedina vlasnica, Alta banka, otišla u stečaj. NBS je odlučila da umesto stečaja bude sprovedena likvidacija

Prizemljenje

Svet

16.novembar 2026. M. L. J.

Novi haos u američkom aviosaobraćaju: Otkazano 1.600 letova

Poremećaji u aviosaobraćaju u SAD nastavljeni su, uz 1.600 otkazanih i gotovo 3.600 letova sa kašnjenjem. Donald Tramp traži dodatna sredstva za kontrolu letenja

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Jankoviću, Vučićevom prijatelju, se smeši drugi krug

Više od 1,6 miliona birača moći će danas da izađe na birališta kako bi izabrali gradonačelnike i opštinske većnike u svih 212 opština u Sloveniji

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

SL kaže da će funkcije biti izglasane većinom, Brnabić o „revolucionarnom teroru“

Na konsultacijama uoči konstitutivne sednice Studentska lista je saopštila da će o rukovodstvu Skupštine odlučivati većina, bez prethodnog dogovora o raspodeli funkcija. Brnabić to ocenjuje kao prekid prakse uvažavanja opozicije

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure