img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prvi posao

Studije iz ljubavi ili koristi: Koje diplome prolaze na tržištu rada, a koje ne

23. април 2024, 11:59 Milica Srejić
Koliko teško studenti dolaze do posla nakon završenog fakulteta? Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Koliko teško studenti dolaze do posla nakon završenog fakulteta?
Copied

Građevinski fakultet godišnje od građevinskih kompanija dobije od 200 do 400 zahteva za zapošljavanje mladih inženjera, a problema nemaju ni studenti Saobraćajnog ili Mašinskog fakulteta. Međutim, šta je sa studentima društveno-humanističkih nauka? Apsolventkinja na Fakultetu političkih nauka Saška Simić za „Vreme“ kaže da nije zamišljala da će pronalazak posla „ići ovoliko teško“

Studenti Mašinskog, Građevinskog, Elektrotehničkog, Saobraćajnog fakulteta lako nađu posao u struci čim završe fakultet, piše RTS. Studente Matematičkog fakulteta sa odseka za nastavnike traže dok su još na studijama.

Međutim, šta je sa studentima društveno-humanističkih nauka, studenata koji su upisali fakultet koji vole, svesni da sa tom diplomom neće brzo pronaći posao.

Politikološkinja na tržištu rada

Apsolventkinja na Fakultetu političkih nauka (FPN) Saška Simić za „Vreme“ kaže da kada je upisavala fakultet nije toliko razmišljala gde će se zaposliti. Upisala je ono što je želela, a FPN je bio jedina opcija.

Ipak, nije zamišljala da će pronalazak posla ići „ovoliko teško“ jer je u toku studija stekla različita radna iskustva.

„Od kraja prošle godine nisam našla ni jedan posao u struci, pa sam smanjila očekivanja“, kaže naša sagvornica.

Međutim, kao neko ko ima iskustvo sa praksi i u privatnom i u državnom sektoru, u radu sa nevladinim organizacijama mislila je da će potraga za poslom ići malo drugačije. Ali, nije bilo tako.

Sa Saobraćajnog pravo na radno mesto

Za razliku od studenata sa Fakulteta političkih nauka, studenti Saobraćajnog fakulteta ne moraju da brinu o tome da li će nakon diplomiranja naći posao jer je potreba za saobraćajnim inženjerima u Srbiji velika, tvrde na fakultetu. Već na prvoj godini studentima se pruža mogućnost da idu na profesionalnu praksu.

„Ja sam obavila praksu u Centru za istraživanje nesreća. Imamo konkurse koji se objavljuju, i mi se prijavljujemo sami. Tu su profesori da nas usmere, da nam kažu da li je to dobro za nas, da li možda negde drugde da konkurišemo, ako nas oni vide u drugom nekom svetlu i to je od velike pomoći“, kaže studentkinja Saobraćajnog fakulteta Jana Kuljić.

Svake godine Saobraćajni fakultet upiše 350 studenata, u roku završi njih oko 220, a već pri kraju studija počinju da rade u struci, kažu na fakultetu.

Bez objašnjenja

Simić kaže da FPN jeste takav fakultet koji pripremi studente u smislu veština, kao na primer analitičnosti u radu, kritičkog razmišljanja i da je to dobro. Međutim, to nije nešto što kod nas prolazi kod poslodavca.

Primetila je da svako traži neko iskustvo, ali „ako meni niko ne da priliku ja ne znam gde ću to iskustvo da steknem“.

Kaže da nakon što nije primljena na različite prakse ili poslove nije dobila nijedno obrazloženje zašto je konkretno odbijena, već uvek neki opšti mejl u kome piše da je neki drugi kandidat više odgovarao.

„Desila mi se situacija za posao gde sam nakon odbijanja zatražila odgovor zašto su me odbili i nikada ga nisam dobila“, priča naša sagovornica.

Građevinski fakultet godišnje od građevinskih kompanija dobije od 200 do 400 zahteva za zapošljavanje mladih inženjera. A i prošle godine najpopularniji su bili fakulteti koji školuju informatičare. U ovom sektoru 2016. godine radilo je oko 56.000 ljudi, a prošle godine 110.000.

Tagovi:

Društveno-humanističke nauke Prirodne nauke Studenti Zapošljavanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Skup kod Ušća

Nakon batinanja studenata i građana

18.фебруар 2026. I.M.

Direktor firme na izgradnji akvarijuma: Nadam se da će građani dozvoliti nastavak radova

Željko Čabarkapa poručuje da je postavljanje zaštitne ograde u parku Ušće bilo najavljeno i u skladu sa propisima. Ipak, protest protiv izgradnje akvarijuma završio se jurenjem i batinanjem demonstranata

Protest u Beogradu

Policijsko nasilje

18.фебруар 2026. M. L. J.

Hapšenja na Ušću: Policijski lov na studente

Samo dan posle nasilja u Novom Sadu, policija je upotrebila silu i na Novom Beogradu

Zavejani put

Vremenska prognoza

17.фебруар 2026. I.M.

Sneg ponovo zavejao Srbiju: Do 20 cm južno od Save i Dunava, jak vetar i zahlađenje

Srbija je danas pod uticajem hladnog talasa koji donosi sneg, susnežicu i kišu, uz jak severni vetar. U predelima južno od Save i Dunava očekuje se formiranje snežnog pokrivača od osam do 20 centimetara, dok će na planinama biti i više

Rat platnim karticama

17.фебруар 2026. I.M.

Britanija sprema finansijski „razvod“ od Vize i Masterkarda

Kako gotovo sve kartične transakcije u Velikoj Britaniji prolaze kroz Viza i Masterkard mreže, finansijski sektor pokrenuo je inicijativu za uspostavljanje domaće platne infrastrukture do 2030. godine

Preminuo oskarovac Robert Duval

In memoriam

16.фебруар 2026. I.M.

Preminuo Robert Duval, legendarni glumac iz filmova „Kum“ i „Apokalipsa sada“

Robert Duval, dobitnik Oskara i sedmostruki nominovani glumac, preminuo je mirno u svom domu. Tokom bogate karijere ostvario je nezaboravne uloge u filmovima poput „Nežne milosti“, „Veliki Santini“ i „Apokalipsa sada“

Komentar

Komentar

Batine u mraku: Srbiju najgore tek čeka

Nasilje se vratilo na ulice na velika noćna vrata. Dobar stari tandem, policija i batinaši, opet operiše u omiljenom mraku. I to ne slučajno - pripremaju se za krvavo leto, koje može da obeleži ostatke naših života

Marija L. Janković
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure