

Lični stav
Kome treba genocidni narod
Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije


Radovi 61 umetnika iz Beograda biće izloženi u Sarajevu u okviri projekta Kreativni dijalog, s porukom da kultura nikada ne nastaje u izolaciji
Jedan od najsveobuhvatnijih prikaza savremene beogradske scene vizuelnih umetnosti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine u protekle četiri decenije, je izložba na kojoj će biti predstavljeni radovi 61 umetnika iz Beograda.
Naziv izložbe je “Kreativni dijalog: Beogradska likovna scena u Sarajevu”, a u galeriji Collegium artisticum u Sarajevu trajaće od 4. do 25. avgusta.
Idejni tvorac projekta je multimedijalna umetnica Aleksandra Kokotović, rođena u Sarajevu, a živi i u Beogradu, kustoskinja je Jelena Jocić sa saradnicom Sanom Nuhanović.
Navodeći da kultura nikada ne nastaje u izolaciji, već se razvija kroz susrete, razmenu iskustava i sposobnost da različiti pogledi postoje istovremeno, ne poništavajući jedni druge, već proširujući prostor zajedničkog razumevanja, autorke izložbe ističu da u tom procesu umetnost postaje najprecizniji oblik dijaloga, jer neprestano otvara nova pitanja.
„Svako umetničko delo predstavlja autonomnu misao, ali tek u susretu sa drugim mislima ono postaje deo šireg kulturnog tkiva koje nadilazi pojedinca”, navedeno je u najavi izložbe, uz napomenu da ona nije tek razmena dve reprezentativne postavke, već predstavlja susret dve savremene umetničke scene koje su se razvijale u različitim okolnostima, ali dele isto razumevanje umetnosti kao prostora slobode, kritičkog mišljenja i neprekidnog preispitivanja stvarnosti.
Učesnici
Na izložbi su zastupljeni umetnici: Marina Abramović, Đorđe Aralica, Jelena Aranđelović, Lidija Atanasijević, Marija Bjekić, Jelena Blečić, Andrej Bunuševac, Branislav Nikolić, Miodrag Elezović, Daniela Fulgosi, Danijel Glid, Nenad Glišić, Ivan Gračner, Jasna Gulan Ružić, Jelena Ilić, Vladan Jeremić, Jelena Jocić, Zdravko Joksimović, Marija Kauzlarić, Viktor Kiš, Aleksandra Kokotović, Jelena Kršić, Marko Lađušić, Paul Richard Landauer, Marko Lađušić, Nebojša Lazić, Milica Matović, Nikola Marković, Jelena Marjanović, Jovanka Mladenović, Ana Milosavljević, Vladimir Milanović, Era Milivojević, Zoran Naskovski, Neša Paripović, Pepa Pašćan, Dimitrije Pecić, Zoran Popović, Andrijana Pajović, Nikola Radosavljević, Tamara Rakić, Kristina Ristić, Mihajlo Vasiljević, Petar Sibinović, Mirjana Odić, Srđan Stefanović, Milorad Stajčić, Nevenka Stojisavljević, Stipić Dudwarszky Dušan, Joskin Šiljan, Dragan Siljanoski, Maja Simić, Ivana Smiljanić, Natalija Simeonović, Selman Trtovac, Dragoljub Raša Todosijević, Sanja Tomašević, Vladimir Veljašević, Dušan Vrga, Dragan Zdravković i Nikola Žigon.
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! _Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.


Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije


U reviziji istorije i gradnji mita o bezgrešnim Srbima nema mesta za zločine učinjene u ime Srbije i Srba, samo za žrtve i heroje. Pitam se čemu onda onaj odlazak u Srebrenicu, kada je isti ovaj Vučić želeo da se pokloni žrtvama koje su ubijene kada je srpskim jedinicama komandovao Ratko Mladić


Dok god ne uspemo da otkrijemo čemu ćemo posvetiti svoje talente i snage, nema nikakvog načina da dostignemo unutrašnji mir i doživljaj zrelosti. Ovo može biti potpuno drugačije kod različitih ljudi – zaštita ugroženih, pomoć obolelima, kreativne aktivnosti, obrazovanje mladih, istaživački napori i mnogo toga drugog – ali ima neuporedivo jači efekat na naš osećaj blagostanja i zadovoljstva životom nego bilo koji “spoljni” faktor, poput položaja u društvu, obrazovanja ili bogatstva
U sistemu podele vlasti sudovi treba da se ponašaju kao sudovi i ne treba da odlučuju o svakom političkom neslaganju niti da budu mesto za rešavanje opštih društvenih i ideoloških rasprava. Njihova uloga je da zaštite konkretna prava i interese kada postoji stvarna povreda ili opasnost da će do nje doći. Zato pravo na pristup sudu nije potpuno neograničeno. Ovo pravilo postaje posebno važno kada šteta pogađa životnu sredinu, javni prostor ili kulturno dobro, kao vrednosti koje pripadaju svima, ali ne mogu same da se obrate sudu


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve