

Kratka analiza
Izraelu i SAD bi mogle da ponestanu rakete-presretači
Razmena vatre Irana sa Izraelom i SAD se svodi na brojeve: da li Islamska republika ima više projektila od raketa-presretača neprijatelja. Teheran je očigledno promenio taktiku




Rat se proširio na ceo Bliski istok. SAD najavljaju da će napadi na Iran trajati četiri do pet nedelja. Izrael je pokrenuo i ofanzivu na Hezbolah u Libanu. Svetska ekonomija je već počela da trpi
08.01


Nakon što je Iran zapretio da će gađati svaki brod koji pokuša da prođe Ormuskim moreuzom, cena sirove nafte nastavlja da raste. Brent sirova nafta je porasla za 1,4 odsto na 78,83 dolara po barelu. Američka laka nafta WTI je porasla za jedan procenat na 71,97 dolara po barelu.
Kroz Ormuski moreuz u normalnim uslovima prolazi oko 17 miliona barela nafte, što je oko 20 odsto svetske proizvodnje. U nedelju je preko 200 tankera bilo usidreno pred tesnacem.


Jedan visoki predstavnik iranske Revolucionarne garde je saopštio da je moreuz zatvoren, prenose iranski mediji. Osiguravajuća društva su povukla osiguranja za brodove u ratom pogođenom regionu.
Analitičari predviđaju da će cena nafte nastaviti da raste u narednim danima.
07.26


Dok Donald Tramp upozorava Iran da „veliki talas“ vazdušnih udara tek sledi, američki saveznici u Zalivu, u Kojima se nalaze vojne baze SAD, izloženi su odmazdi Irana.
Iranski projektili su pogodili urbane centre, energetsku infrastrukturu, aerodrome i hotele, potresajući stanovništvo koje je naviklo na relativnu bezbednost. Postavlja se pitanje koliko dugo njihova protivvazdušna odbrana može da izdrži iranske napada, izveštava CNN.


Evo pogleda koliko su raketa i dronova zemlje Zaliva prijavile od početka rata:
Kuvajt je presreo 178 balističkih raketa i 384 drona, prema državnoj novinskoj agenciji Kuvajt u ponedeljak.
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) presreli su 169 raketa od 182 otkrivene, a ostale su pale u more. Takođe su presreli 645 dronova, a dodatnih 44 je pogodilo je teritoriju države, prema podacima Ministarstva odbrane.
Bahrein je presreo 70 raketa i 76 dronova, objavili su državni mediji u utorak, pozivajući se na Glavnu komandu Bahreinskih odbrambenih snaga.
Katar je presreo 101 raketu od ukupno 104 otkrivene, kao i 24 od 39 drona, i oborio dva iranska bombardera SU-24, prema državnoj novinskoj agenciji Katar.
Saudijska Arabija nije objavila ukupan broj presretnutih raketa ili dronova. Američka ambasada u Rijadu je pogođena iranskim dronovima, prema dva izvora upoznata sa situacijom u utorak. Ministarstvo odbrane je kasnije saopštilo da je osam dronova presretnuto u blizini gradova Rijad i Al-Hardž.
Oman je dugo igrao posredničku ulogu između Vašingtona i Teherana i uglavnom se držao van linije vatre. Međutim, omanska komercijalna luka Dukm je u nedelju bila meta dva drona, a tanker za naftu je napadnut oko pet nautičkih milja od obale Masandama.
Ostaje nejasno koliko dugo države Zaliva mogu da održavaju svoju protivvazdušnu odbranu pre nego što se iscrpe, piše CNN na postalu. Tokom dvanaestodnevnog rata Izraela sa Iranom u junu prošle godine, SAD su iskoristile oko četvrtinu svojih sistema za presretanje raketa na velikim visinama.
04.30
Iako je u svom prvom obraćanju povodom napada na Iran govorio o „promeni režima“, predsednik SAD sada govori drugačije. Njegov potpredsednik Džej Di Vens rekao je televiziji Foks Njuz da je primarni cilj američkih vojnih operacija da Iran nikada ne poseduje nuklearno oružje, bez obzira ko je na vlasti u Teheranu.


Prema humanitarnim organizacijama do sada je u Iranu ubijeno preko 700 ljudi. “Veliki talas” napada tek sledi, izjavio je Tramp.
03.55


Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je ponovo napad na Iran obrazložio navodnim pokušajima Islamske Rebublike da napravi atomsku bombu.
„Morali smo da delujemo“, rekao je, „zato što su Iranci, nakon što smo im prošlog leta uništili nuklearna postrojenja, ponovo počeli da grade podzemne bunkere“. Za nekoliko meseci bili bi nedostižni
„Mislili smo da su naučili lekciju“, rekao je Netanjahu Foks Njuzu. „Ali nisu jer su nepopravljivi. Oni su fanatici, njihov cilja je da unište Ameriku”.
Baš kao Tramp i on insistira na tome da ovo neće biti „beskonačni rat“, da neće trajati godinama, ali da će potrajati neko vreme.


03.05
Dva drona pogodila su američku ambasadu u glavnom gradu Saudijske Arabije. Izbio je “ograničeni požar”, ali je nastala samo materijalna šteta, saopštilo je saudijsko Ministarstvo odbrane. Protivvazdušna odbrana navodno je oborila četiri drona koji su išli ka diplomatskoj četvrti u Rijadu
Donald Tramp je najavio „odmazdu“ zbog napada na američku ambasadu.
Mediji javljaju da je i ambasada SAD u Kuvajtu direktno pogođena i da je u njoj izbio požar.
01.45
Izraelska vojska je u noći na utorak napala položaje Hezbolaha u Libanu. Eksplozije su se čule i u predgrađu Bejruta.
Šiitska milicija Hezbolah se uključila u rat SAD i Izraela protiv Iranana nakon što je ubijen vrhovni verski vođa, ajatolah Ali Homnei. Nakon što je ispaljeno nekoliko raketa na jevrejsku državu, izraelska vojska je krenula u obimne, očigledno unapred priptremljene napade na Hezbolah.


Libanska vlada se odvažila ovog puta da militantnu organizaciju, za koju se smatralo da je moćnija od libanskle vojske i koja sluša komande Teherana, proglasi ilegalnom.
Hezbolah je najvažniji saveznik Irana u borbi protiv Izraela.


Razmena vatre Irana sa Izraelom i SAD se svodi na brojeve: da li Islamska republika ima više projektila od raketa-presretača neprijatelja. Teheran je očigledno promenio taktiku.
Pročitajte više u posebnom tekstu.


Američko-izraelski udari na Iran, zbog kojih su otkazane hilajde letova, izazvali su globalni haos u avio-saobraćaju. Zatvoren je vazdušni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, UAE, Katara i Libana.
Pročitajte više u posebnom tekstu.


Razmena vatre Irana sa Izraelom i SAD se svodi na brojeve: da li Islamska republika ima više projektila od raketa-presretača neprijatelja. Teheran je očigledno promenio taktiku


Kakve su veze ultralojalista u policiji sa podzemljem? Zašto Vučić nije siguran u sebe? Zbog čega se na sili može opstajati neko vreme, ali ne i vladati? Što pokazuje davljenje N1 i Nove S, a ima veze sa naprednjačkim biračkim telom? Kako je jedino čega se trebaju bojati studenti i pobunjeno društvo – sam strah


U saopštenju Jedinstvene Srbije objašnjeno je da će svi naslednici Dragana Markovića Palme imati pravo da koriste porodični brend – Dalibor Marković Palma. Primećujete da je to zapravo titula koja bi u demokratskom društvu bila nezamisliva, osim ako prihvatimo jagodinsku političku aristokratiju pa dobijemo Palmu Drugog (nikako Nejakog)


U javnom prostoru često se, iz nepažnje ili pojednostavljivanja, akvarijum poistovećuje sa delfinarijumom ili komercijalnim zabavnim sadržajem. Takvo tumačenje promašuje suštinu projekta. Akvarijum je deo naučne infrastrukture, sa jasno definisanim istraživačkim i edukativnim programom, usklađenim sa radom Prirodnjačkog muzeja. Njegova svrha nije spektakl već razumevanje – razumevanje biodiverziteta, ekosistema i odgovornosti prema prirodnim resursima


“Borba za opstanak” više ne predstavlja puku retoričku figuru, već sve izraženije postaje društvena realnost. Ono što su u ranijem periodu iskusile samo neke lokalne zajednice danas pogađa znatno širi krug građana, pri čemu se broj temeljno ugroženih kontinuirano uvećava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve