
Srbija pod snegom
Blokada kružnog toka u Obrenovcu zbog čestog nestajanja struje
„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Direktor za kampanje Pokreta Kreni - Promeni Savo Manojlović ocenio da najave vlasti da će se na prostiru bombardovanog Generalštaba graditi hoteli predstavljaju „gaženje nacionalnog, građanskog i ljudskog dostojanstvagaženje nacionalnog, građanskog i ljudskog dostojanstva"
Pokret Kreni – Promeni odao je počast žrtvama NATO bombardovanja 1999. godine i pozvao građane da potpišu peticiju za obnovu Generalštaba i pretvaranje u muzejski prostor, saopštio je taj pokret.
Pozivamo građane da potpišu peticiju da se ovaj prostor vrati u pređašnje stanje, rekao je direktor za kampanje Pokreta Kreni – Promeni Savo Manojlović, a najave vlasti da će se na prostiru bombardovanog Generalštaba graditi hoteli ocenio kao „gaženje nacionalnog, građanskog i ljudskog dostojanstva“.
„Nisu Amerikanci nakon 11. novembra dali investitorima iz Saudijske Arabije da grade hotel na Menhetnu na mestu srušenih Kula bliznakinja”, rekao je Manojlović.
Asistent na Fakultetu likovnih umetnosti Luka Tripković je, pozivajući građane da potpišu peticiju, rekao da je“ zgrada Generalštaba biser modernističke arhitekture“.
„Bilo je reči da je ovo zdanje osveta komunista Srbima, ali moram da podsetim da se niko u istoriji nije tako brutalno obračunavao sa nasleđem međuratnog Beograda kao naprednjačka vlast. Volšebno je srušena kuća Jovana Ilkića, koji je radio zgradu Parlamenta i hotela ‘Moskva’”, podsetio je Tripković.
Peticija pokreta Kreni-Promeni dostupna je na ovom linku.

„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Gradnja naspram Košutnjaka je pažljivo planirana, kaže dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Vladimir Lojanica

Kada usamljenost ne bi bolela koliko boli, niko se nikada ne bi odrekao privilegije da zaključa vrata iznutra. Život više generacija u istom domaćinstvu, čak i skladni i solidni brakovi, najbolji prijatelji koji žive zajedno tokom studija – ništa od toga nije moguće bez povremene (u idealnom slučaju naizmenične) požrtvovanosti, bez preuzimanja tuđih tereta i razumevanja za tuđe mane. Ali ostaje i pitanje – dokle trpeti? Kako bi svako od nas trebalo da nauči da prepoznaje tu granicu posle koje požrtvovanost postaje poništavanje sebe i samoponiženje

Više od dva milenijuma nakon što je prvi čovek izračunao da Zemlja nije ravna, milioni ljudi širom sveta danas u to sumnjaju. Na čemu se zasniva teorija ravne zemlje i ko sve u nju veruje?
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve