
TV manijak
Poslednja revizija Petog oktobra
Vučić je počeo da naziva petooktobarske promene Prvom obojenom revolucijom, dok je sada u toku druga
Može se reći da je pre ravno trideset godina proces digitalizacije omasovljen i to pojavom jednog operativnog sistema – Windows 95. U sedištu Majkrosofta, u Redmondu, pod šatorima, odvijao se šou koji je vodio Džej Leno, dok su muziku obezbedili Rolingstonsi. Ne zna se koliko je Leno dobio, ali Džeger i Ričards inkasirali su tri miliona dolara, nečuvenu sumu u to vreme za korišćenje samo jedne pesme, Start me up. Kažu da je Džeger odvalio cifru u nadi da će obeshrabriti te tehno gikove koji su ga tada nervirali, ali da je Gejts odmah prihvatio i još mu kasnije rekao da bi platio i više da mu je traženo, toliko mu je bilo stalo da baš tom pesmom izgura marketing. Bio je u pravu.
Majkrosoft je imao Windows i pre devedeset petice, poslednja verzija bila je 3.11. Ali to je bio, praktično, samo grafički interfejs na DOS-u, a ne operativni sistem u pravom smislu reči (mada je DOS još dugo radio u srcu Windows-a sve do W10). Sa devedeset peticom stiglo je potpuno novo iskustvo, početni ekran imao je sliku za pozadinu na ekranu, magično Start dugme u donjem levom uglu odakle se sve pokretalo (i gasilo) i ikonice koje su predstavljale skraćeni put do programa.
Samo po sebi, to nije bilo revolucionarno novo, Epl je to uglavnom već koristio na svoj način i anegdote govore da je Stiv Džobs smesta nazvao Gejtsa optužujući ga za plagijat (Gejts ga je podsetio da su prozori izvorno ideja Xerox-a i tu se priča završila). Ali šta je Win95, zaista, doneo?
Najpre, već pomenute ikonice. Zahvaljujući njima, korišćenje računara postalo je jednostavno, toliko da je svako mogao da se snađe na ekranu makar ne znao nijednu softversku komandu. Dovoljno je bilo da klikće mišem gde treba. A to je bilo vrlo intuitivno.
Druga velika stvar bila je Plug and play, odnosno Priključi i koristi. Dovoljno je bilo da u kompjuter unesete softver (drajver) sa diska i priključite štampač, skener ili bilo kakvu drugu spravu i radili bi bez greške bez drugih podešavanja (do tada su se drajveri podešavali ručno). To je pokrenulo razvoj različitih “periferija”, tabli za crtanje, klavijatura, kamera, kompjuter je postao privlačan različitim “kreativcima”. Epl je tako već funkcionisao, ali u jednom veoma zatvorenom sistemu gde je hardver strogo kontrolisan. U Windows-u ste mogli da uzmete bilo šta, samo ako imate odgovarajući drajver, koji se od tada dobijao uz uređaj.
Windows 95 je radio kao 32-bitni operativni sistem (za razliku od starijih 16-bitnih Windows-a), što je omogućilo stabilniji rad i efikasnije korišćenje više aplikacija istovremeno. To je otvorilo put modernim desktop aplikacijama i igrama. Uveden je praktičniji GUI (grafički interfejs), prozori su dobili dugmad za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje, podrška za drag–and–drop je olakšala rad sa fajlovima, a sistemska navigacija postala je intuitivnija. I sve to u jednom danu.
Taj dan danas živi na Jutjubu kroz video-zapise od kojih je najzabavniji onaj gde top menadžment Majkrosofta “đuska” uz Stonse, ko to pogleda ne treba mu objašnjavati smisao krindža. Naročito se istakao budući prvi čovek kompanije Stiv Balmer.
Ono gde je devedeset petica u potpunosti podbacila bio je internet. Iako je operativni sistem bio spreman za mrežu, Majkrosoft nije stavio brauzer u osnovnu instalaciju, ostavio je korisnicima da ga dodaju sami ako misle da će im to ikada biti potrebno. Ta greška je kasnije ispravljena po visokoj ceni, ali to je neka druga priča. Windows 95 je ustoličio Majkrosoft kao vodeću IT kompaniju, što je ostala do danas, kompjuteri su postali obavezna stvar u svakoj kući već u narednih pet godina, a taj operativni sistem vrlo brzo je imalo četiri od pet kompjutera na svetu. Lansiran je 24. avgusta 1995.
Vučić je počeo da naziva petooktobarske promene Prvom obojenom revolucijom, dok je sada u toku druga
Nasuprot rasprostranjenom verovanju da je socijaldemokratija kapitalizam sa socijalističkim odlikama, ekonomska demokratija je mnogo bliža ovom idealu
Radeći na ovoj slici, Leonardo izmišlja novi umetnički žanr. Prikazujući oči i usne žene nekog firentinskog trgovca, on slika njen unutrašnji život. Mi gledamo površinu, ali on nam pokazuje unutrašnjost; gledamo naslikanu kožu, on nam predstavlja portret duše
Desetine hiljada građana okupilo se u subotu, 4. oktobra, u blizini Trga slobode u Gruziji, na poziv opozicije i na dan lokalnih izbora koje nekoliko opozicionih stranaka bojkotuje
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve