U San Francisku pokreće se nova inicijativa. Razvijaju se sistemi koji identifikuju jedinstveno ljudsko biće na način na koji to radi, na primer, naš jedinstveni matični broj građana
U digitalnom svetu najteže je biti čovek. Možete ovo razumeti i krajnje filozofski, imalo bi tu dosta prostora za duboku analizu, ali u ovom slučaju radi se o jednostavnoj činjenici. Čak i pre veštačke inteligencije botovi su se predstavljali kao živi ljudi unoseći pometnju na internetu. Najskuplje je bilo u marketingu, najneprijatnije i najbolnije na sajtovima za upoznavanje.
Sada se na izvoru digitalizacije, u San Francisku, pokreće nova inicijativa. Tehnologija koja nam je omogućila da budemo anonimni i višestruki počinje da nas vraća sebi, Razvijaju se sistemi koji identifikuju jedinstveno ljudsko biće na način na koji to radi, na primer, naš jedinstveni matični broj građana. Samo preciznije.
Startap pod imenom Oruđe za humanost (Tools for humanity), gde je jedan od osnivača Sem Altman, prvi čovek OpenAI, osmislio je platformu World (Svet) koja prikuplja naše biometrijske podatke i omogućava proveru kad god je to potrebno, u okviru sistema svojih korisnika. Da uprostimo. Na šest lokacija u SAD postavili su svoje uređaje na kojima možete da snimite zenicu oka, kao kada aplicirate za ličnu kartu. Taj snimak kreira jedinstvenu anonimnu šifru, takozvani WorldID, koja se unosi u aplikaciju koju ste prethodno instalirali na mobilni telefon. Od tada pa nadalje pomoću tih podataka lično se identifikujete na svim sajtovima koji su prihvatili ovaj vid prepoznavanja, odnosno koji su ušli u sistem World. Prepoznavanje je trenutno, dovoljno je da pogledate u kameru na svom telefonu i upoređivanjem će se potvrditi ili opovrgnuti da je na drugoj strani živ čovek i to baš taj koji se predstavlja.
Identifikacija ove vrste već postoji, naravno. Svaka država prikuplja biometrijske podatke o svojim građanima kada im izdaje dokumenta. Ali države to nisu spremne da dele niti da ulaze u globalne sisteme, tako da ti podaci ostaju nedostupni. U slučaju World-a, korisnik se dobrovoljno prijavljuje računajući na prednosti koje mu identifikacija donosi. A one nisu male.
Kao što je spomenuto na početku, jedan od problema na koji nailaze marketinške kompanije su botovi i veštačka inteligencija. Koliko god dobar test da napravite kako biste utvrdili da li komunicirate sa čovekom ili mašinom, neka mašina će ga rešiti i umesto pravih potrošača analiziraćete botove i dobiti potpuno iskrivljenu sliku o potrebama tržišta. Na osnovu koje onda ulažete ogromna sredstva u neki projekat, sve polažući nade u to istraživanje.
Još gore je sa, takođe spomenutim, sajtovima za upoznavanje gde nailazite na “srodnu dušu”, zapravo bota koji nešto namerava da vam proda ili da vas nekako prevari, mada najveći bol donosi saznanje da ste o nekim svojim intimnim osećanjima komunicirali sa mašinom.
World je u SAD već prihvatilo više od 15 miliona ljudi i taj broj raste. Ali nije manja ni sumnja u kvalitet i bezbednost ove aplikacije. Neki od prvih korisnika kažu da startap nije dao sasvim suvisle odgovore na mnoga pitanja vezana za moguće zloupotrebe podataka. Inače, podaci se iz mašine koja snima vaše oko odmah brišu, vaša jedinstvena šifra ostaje samo u aplikaciji i World tvrdi da se vaši biometrijski podaci, kada ih jednom unesete u aplikaciju, više nigde ne čuvaju. Sama šifra je beznačajna ako se ne upari sa zenicom korisnika.
Ideja je zanimljiva i mogla bi da bude vrlo korisna. Na primer, ako društvene mreže prihvate World, svako ko to doda u svoj profil preuzeće odgovornost za svoje ponašanje. To bi nas koštalo neke slobode da kažemo svašta, ali bi nam omogućilo da uđemo u neke bolje prostore za komunikaciju, što bi moglo da bude izuzetno korisno kada je posao u pitanju. Ili izbori. Sem Altman misli da bi ovaj sistem besprekorno identifikovao birače i omogućio vrlo pošteno glasanje na daljinu. Još samo da dodaju opciju da trepneš ako te neko tera da glasaš suprotno svojoj volji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srpska policija uhapsila je šest osoba osumnjičenih za seksualno zlostavljanje dece preko interneta. U međunarodnoj akciji „Mozaik“ identifikovano je ukupno 48 osumnjičenih, a policije su obavile 42 pretresa
Predsednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić najavio je da će predsednički izbori biti raspisani najkasnije do 27. novembra. Prema zakonu, od dana raspisivanja do glasanja mora da prođe između 30 i 60 dana.
Lideri tri najveće sile sastali su se prvi put zajedno, na marginama samita APEK-a u Kini. Si je izneo predlog od četiri tačke o saradnji, a Tramp je govorio o dijalogu sa protivnicima i o mogućem kraju rata u Ukrajini
Neizbežni su deo života i ne možemo u potpunosti da ih izbegnemo. Zato je presudno važno da učimo kako da sukobe izbegnemo, kako da tragamo za konstruktivnim rešenjima, kako da se branimo od drugih i kako da njih zaštitimo od sebe. Zato što smo krhki i sve je naše trošno, nemoguće je reći koji sukob nosi koliki rizik
U ovom času stvarnost je još “rovita”: pljušte ostavke i hapšenja, ređaju se zahtevi za ostavkama... Tranzicija ide logičnim putem. Suočavamo se sa svim aspektima užasa pobede. No, vreme se ubrzava i uskoro će na red doći i pitanja vezana za sudbinu kulture. Velika je šteta ako taj trenutak ne iskoristimo
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.