U San Francisku pokreće se nova inicijativa. Razvijaju se sistemi koji identifikuju jedinstveno ljudsko biće na način na koji to radi, na primer, naš jedinstveni matični broj građana
U digitalnom svetu najteže je biti čovek. Možete ovo razumeti i krajnje filozofski, imalo bi tu dosta prostora za duboku analizu, ali u ovom slučaju radi se o jednostavnoj činjenici. Čak i pre veštačke inteligencije botovi su se predstavljali kao živi ljudi unoseći pometnju na internetu. Najskuplje je bilo u marketingu, najneprijatnije i najbolnije na sajtovima za upoznavanje.
Sada se na izvoru digitalizacije, u San Francisku, pokreće nova inicijativa. Tehnologija koja nam je omogućila da budemo anonimni i višestruki počinje da nas vraća sebi, Razvijaju se sistemi koji identifikuju jedinstveno ljudsko biće na način na koji to radi, na primer, naš jedinstveni matični broj građana. Samo preciznije.
Startap pod imenom Oruđe za humanost (Tools for humanity), gde je jedan od osnivača Sem Altman, prvi čovek OpenAI, osmislio je platformu World (Svet) koja prikuplja naše biometrijske podatke i omogućava proveru kad god je to potrebno, u okviru sistema svojih korisnika. Da uprostimo. Na šest lokacija u SAD postavili su svoje uređaje na kojima možete da snimite zenicu oka, kao kada aplicirate za ličnu kartu. Taj snimak kreira jedinstvenu anonimnu šifru, takozvani WorldID, koja se unosi u aplikaciju koju ste prethodno instalirali na mobilni telefon. Od tada pa nadalje pomoću tih podataka lično se identifikujete na svim sajtovima koji su prihvatili ovaj vid prepoznavanja, odnosno koji su ušli u sistem World. Prepoznavanje je trenutno, dovoljno je da pogledate u kameru na svom telefonu i upoređivanjem će se potvrditi ili opovrgnuti da je na drugoj strani živ čovek i to baš taj koji se predstavlja.
Identifikacija ove vrste već postoji, naravno. Svaka država prikuplja biometrijske podatke o svojim građanima kada im izdaje dokumenta. Ali države to nisu spremne da dele niti da ulaze u globalne sisteme, tako da ti podaci ostaju nedostupni. U slučaju World-a, korisnik se dobrovoljno prijavljuje računajući na prednosti koje mu identifikacija donosi. A one nisu male.
Kao što je spomenuto na početku, jedan od problema na koji nailaze marketinške kompanije su botovi i veštačka inteligencija. Koliko god dobar test da napravite kako biste utvrdili da li komunicirate sa čovekom ili mašinom, neka mašina će ga rešiti i umesto pravih potrošača analiziraćete botove i dobiti potpuno iskrivljenu sliku o potrebama tržišta. Na osnovu koje onda ulažete ogromna sredstva u neki projekat, sve polažući nade u to istraživanje.
Još gore je sa, takođe spomenutim, sajtovima za upoznavanje gde nailazite na “srodnu dušu”, zapravo bota koji nešto namerava da vam proda ili da vas nekako prevari, mada najveći bol donosi saznanje da ste o nekim svojim intimnim osećanjima komunicirali sa mašinom.
World je u SAD već prihvatilo više od 15 miliona ljudi i taj broj raste. Ali nije manja ni sumnja u kvalitet i bezbednost ove aplikacije. Neki od prvih korisnika kažu da startap nije dao sasvim suvisle odgovore na mnoga pitanja vezana za moguće zloupotrebe podataka. Inače, podaci se iz mašine koja snima vaše oko odmah brišu, vaša jedinstvena šifra ostaje samo u aplikaciji i World tvrdi da se vaši biometrijski podaci, kada ih jednom unesete u aplikaciju, više nigde ne čuvaju. Sama šifra je beznačajna ako se ne upari sa zenicom korisnika.
Ideja je zanimljiva i mogla bi da bude vrlo korisna. Na primer, ako društvene mreže prihvate World, svako ko to doda u svoj profil preuzeće odgovornost za svoje ponašanje. To bi nas koštalo neke slobode da kažemo svašta, ali bi nam omogućilo da uđemo u neke bolje prostore za komunikaciju, što bi moglo da bude izuzetno korisno kada je posao u pitanju. Ili izbori. Sem Altman misli da bi ovaj sistem besprekorno identifikovao birače i omogućio vrlo pošteno glasanje na daljinu. Još samo da dodaju opciju da trepneš ako te neko tera da glasaš suprotno svojoj volji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta je Brent Sadler obećao Igoru Božiću, a šta se desilo? Zbog čega se udar na Junajted mediju može smatrati operacijom pod kodnim imenom “Hiljadu rezova”? Ima li za bilo koju redakciju ičega goreg od toga da sama postane vest? Na koja pitanja ne odgovara nova uprava ove medijske grupacije i zašto? Na koga se kolege iz Junajted medije mogu osloniti u obrani novinarske slobode
Simboliku Lazareve subote na televiziji je dočarao onaj koji sebe smatra gospodarom Srbije. Nažalost, njegove petarde iz Šešeljeve medijske škole uvek su signal za horsko pljuvanje i vređanje
Zbog čega je već dan nakon glasanja Vučić izgledao poput karikature trenera i kapitena Real Madrida u istoj osobi koja euforično slavi pobedu nad FK Mladost Lučani? Kako je na parcijalnim kvaziizborima režim zaklao vola radi kile rebara, a studentska parola “Niko nije umoran” dobila nastavak – “Niko nije poražen”
Kad seansa otpočne, ona vama može delovati poput razgovora, mada vam je očigledno da vi govorite više nego terapeut. Za to vreme, međutim, dobar psihoterapeut sluša tako i toliko da je jedino poređenje koje meni pada na pamet crno-beli snimak Mravinskog kako proba Nezavršenu i reaguje na finese koje ja nikad neću uspeti da razaznam. Baš me briga i ako svako daje bolje savete, terapeut je olimpijski pobednik u prepoznavanju toga da vam glas drhti zato što skrivate suze, da su vam pauze duže nego inače i oklevate s nekim temama, da se često vraćate na neka iskustva dok druga nikad ne pominjete...
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!