Zašto je Australija zabranila korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina
Australijancima je prvima prekipelo i doneli su oštru odluku – od 10. decembra niko mlađi od 16 godina u toj zemlji neće smeti da koristi društvene mreže. Zabrana uključuju Fejsbuk, Iks, Instagram, TikTok, Treds, lokalni Klik i Redit, ali i Snepčet i Jutjub. Posledenje dve smatraju da su nepravedno stavljene na listu jer sebe ne smatraju društvenim mrežama.
Razlozi za ovu meru isti su kao u celom svetu. Smatra se da 96 odsto dece tog uzrasta ima naloge na mrežama u Australiji, a da je dve trećine njih tamo doživelo neku vrstu nasilja ili značajne neprijatnosti koja bitno utiče na psihološko formiranje ličnosti. To uključuje nasilno ponašanje u realnom svetu, samoubilačke namere, anoreksiju i da ne nabrajamo dalje. Takođe, česti su slučajevi zavođenja maloletnika, jedno od sedmoro dece to je potvrdilo. Dakle, razlozi su opravdani, ali šta je sa realizacijom.
Svesni da kažnjavanje roditelja (čitaj, birača) ne bi bilo dobro primljeno, Australijanci su odgovornost prebacili na same društvene mreže. Kompanije će morati same da isfiltriraju korisnike i izbace mlađe maloletnike, pod pretnjom maksimalne kazne od malo manje od pedeset miliona australijskih dolara što je oko trideset miliona evra. To je prvi kamen spoticanja, neki tvrde da su kazne male jer Meta toliko prihoduje za manje od dva sata. Ali, niko ne voli da plaća kaznu, kolika god da je, tako da se očekuje da mreže ozbiljno reaguju.
Sprovođenje ove mere je najveći problem. Vlasti u Australiji predlažu da se izvrši verifikacija svih naloga tako što će se korisnici identifikovati ličnom kartom ili nekim sličnim dokumentom, a ima ideja i da se uradi biometrija odnosno prepoznavanje lica, slikanjem selfija. Potom bi sistem utvrdio da li je osoba dovoljno “zrela” i doneo odluku o opstanku ili gašenju naloga.
Vlasti priznaju da ova rešenja nisu idealna, ali kažu da je to najbolje što imaju. Moglo bi se desiti da jureći lisicu, isteraju vuka jer je pravljenje baze sa slikama mladih potencijalno veća opasnost nego da se oni anonimno muvaju po mrežama, upozoravaju borci za privatnost. Društvene mreže mogle bi da imaju bolju bazu nego država budući da do nekih uzrasta ne postoji obaveza prikupljanja detaljnih ličnih podataka.
Upitno je i da li će to biti dovoljno. Deca u tom uzrastu obično su daleko veštija od svojih roditelja i nastavnika u korišćenju novih tehnologija i praćenju trendova. Već se po mrežama dele načini kako da se ova zabrana zaobiđe, počev od kačenja na VPN-ove kako bi se sakrilo poreklo korisnika. I to bi moglo loše da se vrati jer bi cela generacija naučila kako da se švercuje na mrežama što bi u budućnosti potencijalno preneli na sve svoje aktivnosti na internetu.
Kritičari ovih drakonskih mera upravo na tome insistiraju. Umesto da se nešto zabranjuje, bolje bi bilo vaspitavati mlade kako da to koriste na ispravan način i kako da izbegavaju opasnosti. Baš kao što oko škola postoji saobraćaj, ali se i vozači i đaci uče kako da se ponašaju u njemu. Cilj treba da bude da se broj incidenata smanji, što zabrane na dugi rok ne garantuju.
Uz to se deci uskraćuje nešto što je postalo osnova njihovih socijalnih odnosa (bilo to dobro ili ne), a ne nudi se nikakva alternativa gde bi te potrebe mogli da zadovolje. U prijatnijim, čitaj bolje kontrolisanim uslovima. U svakom slučaju, i deca i roditelji širom sveta, ne samo u Australiji, čekaju da vide rezultat ovih mera. Interesantno bi bilo sprovesti anketu ko za kakav ishod navija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto Vučić prikazuje Srbiju kao opsednutu tvrđavu koju policija brani od spoljašnjih neprijatelja? Zbog čega bi Vulin da se uveze novi srpski narod? Šta je plesna tačka na obeležavanju Dana policije poručila pozornicima oko Ćaćilenda, inspektorima, saobraćajcima, specijalcima, administrativcima i svim ostalim pripadnicama MUP-a
“Ovaj režim se ruši. I to ne zbog toga što se ruše institucije – režim se na institucije nije nikad ni oslanjao. Već zato što proces kanceroznog kadrovskog osvajanja razgrađuje i institucije i sam režim. U slučaju institucija on stvarno liči na širenje tumora. U slučaju režima više liči na osinjak u kojem se otrovne i nervozne ose sve više otimaju Vučićevoj kontroli. Kad zrelo razmislite, šokantno je koliko malo toga Vučić zaista uspeva da sprovede onako kako želi. I sve manje”
U Srbiji postoji vrlo jako uverenje da je sve uzaludno, da, šta god probali, ne može biti bolje. Meni je, ipak, dok sam zavideo svima koji su 23. maja bili prisutni na Slaviji, delovalo da ova istrajnost spontanih protesta mora biti zasnovana na nekoj nepobedivoj nadi – u ljudima dovoljno mladim da ih razočaranja nisu slomila i čiji je entuzijazam izliva svuda unaokolo. Samo da se ne zaboravi da je ona tek neophodan uvod
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome u Mupu građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? Šta je Dačić na uvijen i naprednjačko-politički-korektan način poručio Vučiću? Zašto u režimskim krugovima vrijedi olovno pravilo da se uz zlato u levoj ruci mora imati pištolj u desnoj? I zbog čega bivši načelnik nije uzrok profesionalnog, moralnog i svakog drugog posrnuća policije, već njegova posljedica
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!