img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanja

Zamerke zbog kršenja ljudskih prava SS-ovaca

14. август 2002, 16:20 Dr Milan M. Ćirković, Beograd
Copied

"Dehelsinkizacija gospođe Biserko"; "Vreme" br. 604

U sjajnom ogledu iz makijavelizma, g. Žarković je nadmašio sopstvena ostvarenja koja je uz svesrdnu pomoć g. Miloševića (akademika, ne haškog uhapšenika!) plasirao kroz duži vremenski period u jednoj nedavno ugašenoj emisiji na Studiju B. Tamo je nemilosrdno verbalno šamarao na sve strane, i tzv. levicu i tzv. desnicu, i G17 Plus, i Čanka, i Kariće, i Batića, i sve redom (rukovodeći se valjda slavnim marksističkim biserom o „krtici svega postojećeg“), a sad se okrenuo već omiljenoj temi, o kojoj, hvala Miloševiću (ovaj put uhapšeniku) i svim njegovim udbašima, postoji preobiman press–clipping: Sonji Biserko.

Svojevremeno je Česterton rekao (po sećanju): „Čim vidim da nešto svi ogorčeno napadaju, znam da u tome mora biti nečeg dobrog.“ Recimo da g. Žarković u tu mudrost ne mora verovati. Međutim, on je i dalje dužan da odgovori na dva suštinska pitanja u pasusu koji je citirao iz izjave gđe Biserko: 1. da li se u Srbiji otvoreno govori o prošlosti?, te 2. ima li holokaust prošlost, tj. koji je to nivo zločina na kome sva, pa i istorijska, opravdanja prestaju da budu validna? Umesto da nam pruži neke odgovore na ova – nažalost, kao što svi iz svakodnevice vidimo još uvek uglavnom retorička pitanja, on se pozabavio jednom nesrećnom formulacijom o „deetnifikaciji“ i od nje napravio čitavu parodiju, uz neprikrivenu želju da se učini duhovit (sintagme poput „streljali, a potom obesili“, itd.).

Tako, recimo, g. Žarković govori u prošlom vremenu o „školi mišljenja“ koja se zalagala za denacifikaciju svih preživelih Srba, izgleda potpuno lišen uvida da ga taj podmukli dodatak „svih preživelih“ stavlja u otprilike istu ravan diskursa kao Matiju Bećkovića i njegov „ostatak zaklanog naroda“. Međutim, šta je sa denacifikacijom Nemaca? Pretpostavljam da g. Žarković ima duboke i teške zamerke na račun kršenja ljudskih prava SS-ovaca i inih čuvara konc-logora u posleratnom periodu? Recite sasvim otvoreno, g. Žarkoviću: jesu li se po vašem mišljenju kršila ljudska prava Geringa, Ribentropa i ostalih nirnberških zlikovaca? Pa mnogi od njih koji su streljani ili osuđeni na duge zatvorske kazne nikada nisu prekršili nijedan zakon ili pravni propis. Ili: da li ste svesni da su na tom istom suđenju (kojeg je, nažalost, sadašnji haški spektakl samo bledunjava senka) čitave organizacije proglašene zločinačkim, poput SS-a i Nacističke partije, te da je samo pripadanje njima bilo dovoljno da se krivično odgovara, a da pri tom nije bilo potrebno bilo šta više dokazivati? Ah, ah, kakvo surovo kršenje ljudskih prava i građanskih prava – sve mi nešto suze idu na oči…

I kakav je vaš problem sa idejom da bi dokazane ratne zločince trebalo osuditi na smrt? Naime, ako čovek provali u porodičnu kuću, pa zatekne porodicu sa malim detetom i izmasakrira je da bi se dočepao njihove ušteđevine, te sve to prizna i dokaže se na sudu, onda vrlo malo ljudi ima toliko skrupuloznog shvatanja ljudskih prava da kaže da smrtna kazna ili doživotna robija nisu u redu. A sa ljudima za koje sad vidimo da priznaju i znatno strašnije zločine (da su zatvorili petnaestak civila u kuću i zapalili je, recimo) treba da se ponašamo kao prema primabalerinama, i treba da u zatvoru imaju lap-topove i slušaju muziku?!?!

I na kraju o Popovu i Lukoviću. G. Žarkoviću, zamislimo hipotetičnu situaciju, sasvim nevažno zvala se ona lustracija, revolucionarna pravda ili kako god kome drago: g. Popov dospe u zatvor (recimo, po optužbama za raspirivanje međunacionalne i verske mržnje, kao i javnu sablazan, te širenje lažnih vesti, i još čitav niz teških krivičnih dela). Luković zatim (i tu je bitan vremenski sled događaja!) napiše to što je napisao. Pa zar vi zaista mislite da bi se pitomac CZ-a u pokušaju da zasluži „dobro vladanje“ bavio aktivnom sudskom zaštitom? Koliko se sećam, Rudolf Hes je decenijama tamnovao u zatvoru Spandau. Da li možete da zamislite Rudolfa Hesa kako podnosi tužbu nekom opštinskom sudu SR Nemačke zato što su ga, na primer, u ovoj ili onoj dokumentarnoj seriji, filmu, knjizi ili članku nazvali „monstrumom“?

Da, izgleda da je razlika između gđe Biserko i vas u tome što vi to možete.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure