Evropsko-američki spor

29.januar 2003. Frano Cetinić

Ćuprija na Rajni

U senci iračke krize prošle sedmice (ne)očekivano je izbila transatlantska svađa među saveznicima: Francuske i Nemačke s jedne i Amerike s druge strane. Iako se, uslovno rečeno, američki i evropski pristup u vezi sa Sadamom Huseinom i Irakom razlikuju od početka najnovijeg zapleta sa iračkim naoružanjem, iznenađujuća je bila žestina međusobnog obračuna i upotreba teških reči bez diplomatskih rukavica. Da li su Francuska i Nemačka "stara Evropa" (D. Ramsfeld) ili je Evropa sita pozicije mlađeg partnera u tradicionalnom savezništvu – pitanje je koje je tim povodom zaintrigiralo posmatrače i analitičare. Ovoj izazovnoj temi "Vreme" posvećuje naredne stranice tekstovima iz pera svojih izveštača iz Pariza i Berlina; u prilogu su i izvodi iz govora američkog državnog sekretara Kolina Pauela u Davosu istim povodom, koji, kako se čini, nastoji da smiri loptu.

Srbija i Kosovo

22.januar 2003. Dejan Anastasijević

Ni na nebu ni na zemlji

Trebalo je da prođu tri i po godine da se Kosovo vrati u srpski politički život. Da li je prerano ili prekasno da se razgovara o trajnoj promeni statusa pokrajine?

Rekonstrukcija EU-a

09.januar 2003. Duška Anastasijević

Novi temelj za Evropu

Po prvobitnim obrisima koji će postati vidljiviji sredinom ove godine, EU će po svom ustrojstvu imati čvršći karakter od zajednice koju budu činile Srbija i Crna Gora

Evropska unija

19.decembar 2002. Duška Anastasijević

Ekskluzivni klub

U Kopenhagenu u elitno evropsko društvo primljene Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Estonija, Latvija, Litvanija, Malta i Kipar

Živorad Kovačević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji

12.decembar 2002. Redakcija Vremena

Velika je iluzija da se u Evopru moće sasvim separatno, paralelno ili konkurentski

"Spoljnopolitički prioritet priključivanja političkoj Evropi nije, nažalost, postao i unutrašnjepolitički. Stranačke podele i konflikti natkrilili su i zamaglili prihvaćenu stratešku orijentaciju. Međunarodne obaveze zemlje i uslovi koje moramo ispuniti, ako želimo da se postepno uključujemo u evroatlantske integracije, postali su predmet političkih manipulacija i nadmetanja. Dobija građanstvo uverenje da svoje obaveze nožemo izvršavati i polovično, pa su neki odlučni koraci bili praćeni rezervom i opstrukcijom"

12.decembar 2002. Vera Didanović

Dugo putovanje u Evropu

U organizaciji Evropskog pokreta, Fondacije "Fridrih Ebert" i Instituta ekonomskih nauka u Beogradu je 6. i 7. decembra održana međunarodna konferencija "Srbija i Crna Gora na putu ka EU – dve godine kasnije". Konferenciji je prisustvovalo oko 150 učesnika, među kojima su bili visoki predstavnici administracije Srbije, Crne Gore, Jugoslavije, ali i zemalja regiona, EU i međunarodnih institucija, predstavnici parlamenata, političkih stranaka, eksperti iz raznih oblasti, aktivisti nevladinog sektora. Podneto je 30 referata koji će biti objavljeni u zajedničkom zborniku

Aukcijska privatizacija

28.novembar 2002. Miša Brkić

Prodaja Prvog partizana i ostale dogodovštine

Male i srednje društvene firme prelaze u vlasništvo privatnika za cenu koju je svako od njih spreman da plati. Razlozi za kupovinu su različiti, neko želi samo atraktivan poslovni prostor, a nekome je nova firma potrebna da zaokruži dosadašnji biznis. Gubitnici jedva čekaju da se "udaju", a radnici se navikavaju na nov sistem u kome ne važi pravilo "radio ne radio, svira ti radio"

Evropa i SAD

14.novembar 2002. Dušan Reljić

Omraženo carstvo dobra

Nemačka i druge članice Evropske unije ne znaju kako da se postave prema neospornom svetskopolitičkom hegemonu

Zona sumraka

14.novembar 2002. Ljuba Živkov

Povratak Prometeja

Nikakvog revanšizma prema MUP-u neće biti, naprotiv, za vreme mog predsednikovanja organizovani kriminal smanjiću na nivo koji bude imala Evropska unija

Srbija i Crna Gora

07.novembar 2002. Vera Didanović

Povelja razdora

Propuštena je šansa za zvanično učlanjenje u Savet Evrope, najavljeni su oštriji uslovi iz Strazbura, ustavna komisija naišla je na nove prepreke, dva njena člana podnela su ostavku, a nova sednica je neizvesna

Kriza talaca u Moskvi

01.novembar 2002. Slobodanka Ast i Dokumentacioni centar Vreme

Uzrok smrti ne pominjati

Sada mnogi analitičari širom sveta postavljaju cinično pitanje da li je deset odsto žrtava – a taj procenat sad već iznosi 17 odsto, što znači da je stradao svaki šesti talac, dozvoljiv broj "podnošljivih žrtava"? Koliko će ova "savršeno uspela vojna operacija" koštati Vladimira Putina