Na debati Evropskog parlementa o Srbiji Tonino Picula i drugi evroposlanici protive se otvaranju Klastera tri u pregovorima sa Srbijom. Marta Kos smatra da je Srbija napravila pomak donošenjem četiri zakona
Novo istraživanje Dušana Milenkovića pokazuje da penzioneri čine najbrojniji i najlojalniji deo biračkog tela Aleksandra Vučića, gubitak njihove podrške značio bi kraj njegove vlasti
Interpol je raspisao poternicu za Rankom Grabom, koji se tereti za zločine protiv čovečnosti nad bošnjačkim civilima. Njegova supruga kaže da je na lečenju u Srbiji
Sudije Apelacionog suda u Parizu proglasile su Marin Le Pen krivom za zloupotrebu evropskih fondova, osuđujući je na tri godine zatvora. Ipak, ona potencijalno može da učestvuje na predsedničkim izborima
Američka tehnološka kompanija Meta saopštila je da četiri američke savezne države traže od nje da plati ukupno 1,4 biliona dolara jer je platforme dizajnirala tako da podstiču zavisnost kod dece
Brajan Džonson, koji zbog svoje ekstremne zdravstvene rutine važi za „čoveka koji želi da živi večno“, otkrio je da ima autoimunu bolest za koju smatra da su odgovorne zaslađene žitarice, gazirana pića i brza hrana koju je ranije konzumirao
Do sada je u 2026. registrovano čak 88 novih medija, čiji su vlasnici povezani s režimom Aleksandra Vučića. Inflaciji medija najviše pogoduje sistem projektog sufinansiranja medijskih sadržaja iz budžeta, ali i digitalizacija, politička koncentracija i netransparentnost
Cene goriva i nafte su svuda u padu osim u Srbiji, gde su i evrodizel i benzin poskupeli za dva dinara. Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to što Srbija ima najviše akcize u regionu
Pre 25 godina organizovan je prvi „revolucionarni“ Prajd. Završio se velikim nasiljem za koje niko do kraja nije odgovarao. Na to se svodi izveštavanje većine medija, a nisu se ni kasnije proslavili u izveštavanju o LGBT+ zajednici
Meč između Novaka Đokovića i trinaest godina mlađeg kanadskog tenisera Feliks Ože-Alijasima zakazan je za danas, 7. jula, od 16.30 sati. Do sada su se sastajali dva puta i skor je 1:1.
Srpska napredna stranka ispunjava proteklih dana zahteve Evropske unije kao da je partija sa najviše proevropskog entuzijazma. Šta je dovelo do takvog „reformskog zanosa“
Srbija četiri decenije čeka nove hidroelektrane. Sada, kada je na korak od gradnje RHE "Bistrica" i RHE "Đerdap 3", netransparantne radnje i strahovit porast troškova kvare opšti utisak
Objekat u formi terazija koji je postavljen posred Terazija naišao je u Beogradu na opšti podsmeh. Udruženje likovnih umetnika Srbije ocenilo je da nije svaki trodimenzionalni predmet skulptura i upozorilo da proglašavanje novog „simbola“ Beograda bez javnog konkursa i stručne procedure predstavlja institucionalni, a ne samo estetski problem
Građani Srbije nastavili su da se intenzivno zadužuju kod banaka. Prema podacima Udruženja banaka Srbije, dug stanovništva u junu iznosio je 2.099 milijardi dinara, dok su gotovinski krediti prvi put premašili 1.000 milijardi dinara
Alpac Capital, koji se pominje kao budući vlasnik N1 i drugih, kažnjen je u Portugalu zbog 36 kršenja propisa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma od 2017. do 2023, pišu podgoričke „Vijesti“. Profesor FPN-a u penziji Rade Veljanovski kaže za „Vreme“ da je najveći problem medija na Balkanu upravo upitno poreklo novca
Nova optužnica protiv Aleksandra Papića otvara staro pitanje, zašto su se pojedini pravni postupci protiv njega godinama razvlačili po sudovima bez epiloga? Tužilaštvo sada tvrdi da je kroz transakcije sa luksuznim automobilima pokušao da prikrije poreklo novca
[caption id="attachment_4991839" align="aligncenter" width="1440"] Aleksandar Vučić i Ivica Dačić[/caption]
Dačić je suptilno odgovorio na Vučićevo diskreditovanje SPS-a i saopštio da je to „stabilna i politički nezaobilazna stranka, bez koje se ne može praviti ozbiljna politička struktura u državi”. Ipak je dodao da se „saradnja sa Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom pokazala kao garant političke stabilnosti i sigurnosti države” i da je uveren da će građani to prepoznati.
Cilj javnog raskola u SPS-u može da bude testiranje birača za republičke izbore. Slanje Branka Ružića u izvidnicu da bi se procenilo koliko SPS može da dobije na izborima ukoliko promeni narativ i ponovo se pozicionira kao tas na vagi, moguća je taktika SPS-a.
Ko je kome potrebniji?
[caption id="attachment_4991841" align="aligncenter" width="1440"] Mogu li SNS i SPS jedni bez drugih?[/caption]
Do sada je SPS na svim republičkim izborima izlazio samostalno, bez Srpske napredne stranke. U prethodna dva izborna ciklusa SPS-u se biračko telo prepoplovilo. Na izborima 2022. osvojili su 11,79 procenata, dok su samo godinu i po dana kasnije osvojili 6,73 odsto.
Kontinuirano opadanje podrške, Dačićeva privrženost Vučiću koja je dovela do gubitka partijskog identiteta, među biračima moglo bi da natera SPS da po prvi put nastupi zajedno sa SNS-om na narednim parlamentarnim izborima.
Na poslednjim lokalnim izborima SPS je u svih deset opština nastupio u koaliciji „Aleksandar Vučić – naša porodica!“. Rezultati lokalnih izbora ukazuju na to da socijalisti nisu imali preterano izbora da odluče u kom formatu će nastupiti. U Kuli i Aranđelovcu, vladajuća lista je osvojila svega jedan mandat više od opozicionih lista. Pobeda SNS-a na lokalnim izborima ne bi bila izvodljiva bez socijalista.
SPS više nije tas na vagi koji odlučuje pobednika, već stranka koja sama traži ravnotežu između nestajanja u senci jačeg partnera i rizika da bez njega ostane bez političke težine. Taj izbor između zavisnosti i neizvesnosti odrediće da li će SPS u budućnosti biti relevantan politički faktor vlasti ili politička fusnota.
',
title: 'Ima li SPS-a bez SNS-a?',
pubdate: '2026-05-06 15:29:56',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Aleksabdar Vučić,Branko Ružić,Ivica Dačić,Izbori,Socijalističa partija Srbije,Srpska napredna stranka",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Ima li SPS-a bez SNS-a?',
'pageContent': '
Pozicija Socijalističke partije Srbije na najavljenim vanrednim parlamentarnim izborima, kad god da budu bili raspisani, je neizvesna. Visoki funkcioneri te partije često vode javnu debatu na tu temu. Najistaknutiji su predsednik Ivica Dačić i potpredsednik Branko Ružić, koji ovih dana gostujući u medijima vuku partiiju na različite strane.
SPS na klackalici
Etablirani disident vladajuće koalicije Branko Ružić već neko vreme se zalaže za samostalni nastup socijalista na predstojećim izborima, promenu narativa SPS-a i otvaranje prema svima, kao i saradnju sa studentskom listom nakon izbora.
Ivica Dačić, iako još uvek zagrejan za opstanak na vlasti u koaliciji sa SNS-om, nije ipak imun na to da predsednik Srbije Aleksandar Vučić redovno ponižava njegovu partiju.
„Tri puta sam ih uzimao u Vladu, iako mi nijednom nisu bili potrebni za većinu”, rekao je Vučić u nedelju na televiziji Informer, te da SPS „kad ode Ivica Dačić pet odsto neće moći ni da sanjaju, a pitanje je i da li će cenzus od tri odsto moći da pređu.
[caption id="attachment_4991839" align="aligncenter" width="1440"] Aleksandar Vučić i Ivica Dačić[/caption]
Dačić je suptilno odgovorio na Vučićevo diskreditovanje SPS-a i saopštio da je to „stabilna i politički nezaobilazna stranka, bez koje se ne može praviti ozbiljna politička struktura u državi”. Ipak je dodao da se „saradnja sa Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom pokazala kao garant političke stabilnosti i sigurnosti države” i da je uveren da će građani to prepoznati.
Cilj javnog raskola u SPS-u može da bude testiranje birača za republičke izbore. Slanje Branka Ružića u izvidnicu da bi se procenilo koliko SPS može da dobije na izborima ukoliko promeni narativ i ponovo se pozicionira kao tas na vagi, moguća je taktika SPS-a.
Ko je kome potrebniji?
[caption id="attachment_4991841" align="aligncenter" width="1440"] Mogu li SNS i SPS jedni bez drugih?[/caption]
Do sada je SPS na svim republičkim izborima izlazio samostalno, bez Srpske napredne stranke. U prethodna dva izborna ciklusa SPS-u se biračko telo prepoplovilo. Na izborima 2022. osvojili su 11,79 procenata, dok su samo godinu i po dana kasnije osvojili 6,73 odsto.
Kontinuirano opadanje podrške, Dačićeva privrženost Vučiću koja je dovela do gubitka partijskog identiteta, među biračima moglo bi da natera SPS da po prvi put nastupi zajedno sa SNS-om na narednim parlamentarnim izborima.
Na poslednjim lokalnim izborima SPS je u svih deset opština nastupio u koaliciji „Aleksandar Vučić – naša porodica!“. Rezultati lokalnih izbora ukazuju na to da socijalisti nisu imali preterano izbora da odluče u kom formatu će nastupiti. U Kuli i Aranđelovcu, vladajuća lista je osvojila svega jedan mandat više od opozicionih lista. Pobeda SNS-a na lokalnim izborima ne bi bila izvodljiva bez socijalista.
SPS više nije tas na vagi koji odlučuje pobednika, već stranka koja sama traži ravnotežu između nestajanja u senci jačeg partnera i rizika da bez njega ostane bez političke težine. Taj izbor između zavisnosti i neizvesnosti odrediće da li će SPS u budućnosti biti relevantan politički faktor vlasti ili politička fusnota.