img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport

Svetsko prvenstvo u karateu

28. октобар 2010, 04:26 Mirko Rudić
Copied

Poslednje srede u ovom mesecu, 27. oktobra, u Beogradskoj areni počelo je 20. svetsko prvenstvo u karateu za seniore. Očekivanja organizatora su da će na prvenstvu učestvovati preko 1500 takmičara iz 100 zemalja, da će takmičenje u Areni privući više od 3000 turista i da će ga putem TV prenosa gledati 150 miliona ljudi u svetu.

Prvenstvo sveta prate članovi komisije Međunarodnog olimpijskog komiteta, koji će se upoznati sa stanjem u karateu i mogućnošću da postane olimpijski sport. „Na ovom šampionatu biće primenjeni novi takmičarski standardi. Nadmetanje će prvi put trajati pet dana, tokom prva tri dana vodiće se eliminacione borbe, dok su za 30. i 31. oktobar zakazane borbe za medalje“, rekao je predsednik Karate federacije Srbije (KFS) Zoran Jerković.

Neke procene govore da karate u svetu vežba preko 100 miliona ljudi. Osnovni problem jeste rasutost takmičara po različitim priznatim i nepriznatim federacijama i stilovima. Najmasovnija i od Međunarodnog olimpijskog komiteta priznata federacija je WKF (World Karate Federation), koja okuplja 12 miliona karatista.

Tačno poreklo karatea nije istorijski dokazano. Činjenica je da su prvi majstori sa današnjeg japanskog ostrva Okinave (nekada je to bila nezavisna kraljevina) preneli karate u Japan. Nakon Drugog svetskog rata proširio se po svetu. U početku je karate bio tvrda veština samoodbrane u kojoj je dominirala snaga karatiste. Glavna oružja su delovi šake i stopala, kolena, laktovi (bukvalan prevod japanske reči karate je „prazna ruka“), a u nekim stilovima koriste se i pojedina kobudo oružja poput štapova, bodeža, nunčaka.

Moderni karate, kakav neguje WKF, više je okrenut ka takmičarskom sportu, brzini, lepoti i atraktivnosti poteza. Na treninzima više nema besomučnih udaranja džakova, makivara, zabadanja prstiju u vruć pesak i drugih ruskih sklekova. To je glavna tačka sporenja sa karatistima tradicionalistima. Glavni cilj WKF-a je da karate postane olimpijski sport.

Srpska federacija je naslednik SFRJ, SRJ i SiCG karatea. Na njihovom sajtu stoji da su jedan od najmasovnijih i najuspešnijih granskih saveza u Srbiji u čijem sastavu se nalazi preko 400 klubova sa više od 30.000 vežbača.

Ulaz u Beogradsku arenu tokom Svetskog prvenstva je besplatan.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure