img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Internet

Rasprave o budućnosti

12. decembar 2012, 21:18 S. Pavlović
Copied

U Dubaiju je 3. decembra otvorena Svetska konferencija o međunarodnim telekomunikacijama (WCIT-12), čiji je fokus na regulisanju rada interneta. Ovom skupu prisustvuju predstavnici 193 države iz celog sveta, uključujući i Srbiju, a neke od tema o kojima se raspravlja, poput pitanja slobodnog i otvorenog interneta, izazvale su burne reakcije u javnosti i mnogo pre same konferencije.

Naime, organizator konferencije je Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU), specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija zadužena za informacione i komunikacione tehnologije, za koju će se u Dubaiju glasati da li da preuzme ulogu „upravljača interneta“. Protiv ovakvog predloga čvrsto su stali Evropski parlament i SAD, uz obrazloženje da bismo, izglasavajući jedno regulatorno telo, ubrzo stigli do kraja ere otvorenog i decentralizovanog interneta u kojoj sada živimo. Ispred kompanije Google javnosti se obratio njihov internet guru, Vinton Cerf, koji je izjavio da je Međunarodna telekomunikacijska unija samo „produžena ruka brojnih nedemokratskih članica UN-a“.

Poslednje zasedanje ITU-a bilo je 1988. godine, kada internet nije bio u javnoj upotrebi, pa kritičari te agencije kao argument navode da on i nije deo klasičnih telekomunikacija, te da ITU ne može dobiti ovlašćenja za njegovu regulativu.

Dešavanja sa konferencije u Dubaiju mogu se pratiti na veb-adresi wcitleaks.org, a neki od najspornijih predloga dostupnih javnosti jesu ideja Rusije da svaka država ima pravo da uobličava i konstruiše internet u svojim granicama, kao i predlog ETNO-a, grupe evropskih operatera, da se uvede nov način tarifiranja saobraćaja koji bi podrazumevao da sam pošaljalac podataka (npr. YouTube) za svaku posetu iz Srbije plaća naknadu srpskom internet provajderu, što bi dovelo do „potpune komercijalne nesigurnosti“, ističu iz organizacije Internet Societyja.

Predstavnici Srbije u Dubaiju su Stefan Lazarević, državni sekretar za telekomunikacije, informaciono društvo i poštanski saobraćaj pri Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija, Mirjana Arsekić-Kraković i Milan Janković iz Ratela, kao i Nataša Radović iz Uprave za digitalnu agendu.

Na tribini o upravljanju internetom, koja je nedavno održana u beogradskom Domu omladine, Slobodan Marković, savetnik državnog sekretara Lazarevića, izjavio je da će Srbija, zbog usaglašavanja zakona sa EU, i na ovom skupu glasati prema propisima Evropskog parlamenta.

Konferencija traje do 14. decembra, kada će javnosti biti dostupne informacije o svim donesenim odlukama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Požari

Komentar

Petnaest godina i još mesec dana požara

Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure