img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

ISO 26000 u inkubatoru

Ovce i dalje jedu ljude

19. август 2009, 14:54 M. M
Copied

Da li je uloga korporacija samo u tome da uvećavaju profite svojih akcionara, ili one, na osnovu moći kojom raspolažu, imaju i neku društvenu odgovornost? Naši biznismeni prve tranzicijske generacije i ekonomski liberali misle da je, kao nekad u Engleskoj, neminovno da „ovce pojedu ljude“, ako to uvećava promet štofova, dakle da je ovo prvo i alfa i omega, što bi rekla deca „Zakon“. Ima nekih pokušaja da se ta filozofija promeni, mada će se s tim pričekati.

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je za godinu dana odložila objavljivanje serije standarda o društvenoj odgovornosti korporacija, ISO 26000, takozvani CSR, Corporate Social Responsibility. Trebalo je da novi standardi budu publikovani do IV kvartala 2009. godine, ali zbog opsežnih diskusija i usaglašavanja stavova različitih interesnih grupacija, datum publikovanja je pomeren na poslednji kvartal 2010.

ISO je pripremu novih standarda počeo 2005, a formirao je i posebnu Radnu grupu (ISO/TMB/WG SR – ISO/Technical Management Board/Working Group for Social Responsibility). Međunarodna organizacija za standardizaciju je izabrala Švedski institut za standarde (SIS, Swedish Standards Institute) i Brazilsku asocijaciju za tehničke standarde (ABNT, Brazilian Association of Technical Standards) da budu vodeće institucije za iznalaženje tehničkih rešenja.

Za razliku od brojnih ISO standarda (ISO 9001, ISO 14001…), za ove međunarodne standarde ne bi se izdavali sertifikati, već bi oni mogli biti preporuka i pomoć organizacijama (u formi uputstva) da u svoje poslovanje ugrade principe društvene odgovornosti. U budućim standardima identifikovano je sedam ključnih oblasti: upravljanje, ljudska prava, radna praksa, životna sredina, fer poslovna praksa, zaštita potrošača, uključivanje zajednice i razvoj.

U dosadašnjim raspravama se čuju argumenti da bi u pokretačke snage za uspostavljanje te odgovornosti trebalo uključiti i vladin i javni pritisak, a da bi „brokeri novih vrednosti“ mogle da budu nevladine organizacije, ali i potrošači. Neki smatraju da bi i korporacije mogle iz tržišnih razloga da nađu interes da učvršćuju svoj brend tako što bi poboljšavale svoju socijalnu reputaciju, pošto, na primer, potrošači postaju sve osetljiviji na ekološke rizike. Neke to i čine (na primer British Petroleum, BP redizajnira svoj brend uz floskulu „posle petroleja“! U Danskoj, po zakonu od 16. decembra 2008, koji je stupio na snagu 1. januara 2009. najveće kompanije, kao i državna preduzeća moraju informaciju o svojoj korporativnoj socijalnoj odgovornosti da uključe u godišnji finansijski izveštaj.

O korporacijskoj društvenoj odgovornosti se raspravlja dugo i s mnogo kontroverzi. Rani koreni te ideje se mogu se naći u teoretskim radovima iz pedesetih i šezdesetih. Od ranih devedesetih ta tema dobija i važnost u političkim i biznis debatama, što je uglavnom bio odgovor na korporacijske skandale, pa i na uočavanje da je razvoj baziran samo na rastu neodrživ i da je potrebna aktivnija uloga država, kompanija i zajednica radi balansiranja ekonomskog rasta sa ekološkom održivošću i socijalnom kohezijom.

Pokret za korporacijsku odgovornost podržavaju UN kroz inicijative kao što su, na primer, Milenijumski ciljevi (Millennium Goals).

Uprkos izvesnom progresu, primena korporacijske društvene odgovornosti je još u pelenama i veoma mali broj biznismena to prihvata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure