img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

ISO 26000 u inkubatoru

Ovce i dalje jedu ljude

19. avgust 2009, 14:54 M. M
Copied

Da li je uloga korporacija samo u tome da uvećavaju profite svojih akcionara, ili one, na osnovu moći kojom raspolažu, imaju i neku društvenu odgovornost? Naši biznismeni prve tranzicijske generacije i ekonomski liberali misle da je, kao nekad u Engleskoj, neminovno da „ovce pojedu ljude“, ako to uvećava promet štofova, dakle da je ovo prvo i alfa i omega, što bi rekla deca „Zakon“. Ima nekih pokušaja da se ta filozofija promeni, mada će se s tim pričekati.

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je za godinu dana odložila objavljivanje serije standarda o društvenoj odgovornosti korporacija, ISO 26000, takozvani CSR, Corporate Social Responsibility. Trebalo je da novi standardi budu publikovani do IV kvartala 2009. godine, ali zbog opsežnih diskusija i usaglašavanja stavova različitih interesnih grupacija, datum publikovanja je pomeren na poslednji kvartal 2010.

ISO je pripremu novih standarda počeo 2005, a formirao je i posebnu Radnu grupu (ISO/TMB/WG SR – ISO/Technical Management Board/Working Group for Social Responsibility). Međunarodna organizacija za standardizaciju je izabrala Švedski institut za standarde (SIS, Swedish Standards Institute) i Brazilsku asocijaciju za tehničke standarde (ABNT, Brazilian Association of Technical Standards) da budu vodeće institucije za iznalaženje tehničkih rešenja.

Za razliku od brojnih ISO standarda (ISO 9001, ISO 14001…), za ove međunarodne standarde ne bi se izdavali sertifikati, već bi oni mogli biti preporuka i pomoć organizacijama (u formi uputstva) da u svoje poslovanje ugrade principe društvene odgovornosti. U budućim standardima identifikovano je sedam ključnih oblasti: upravljanje, ljudska prava, radna praksa, životna sredina, fer poslovna praksa, zaštita potrošača, uključivanje zajednice i razvoj.

U dosadašnjim raspravama se čuju argumenti da bi u pokretačke snage za uspostavljanje te odgovornosti trebalo uključiti i vladin i javni pritisak, a da bi „brokeri novih vrednosti“ mogle da budu nevladine organizacije, ali i potrošači. Neki smatraju da bi i korporacije mogle iz tržišnih razloga da nađu interes da učvršćuju svoj brend tako što bi poboljšavale svoju socijalnu reputaciju, pošto, na primer, potrošači postaju sve osetljiviji na ekološke rizike. Neke to i čine (na primer British Petroleum, BP redizajnira svoj brend uz floskulu „posle petroleja“! U Danskoj, po zakonu od 16. decembra 2008, koji je stupio na snagu 1. januara 2009. najveće kompanije, kao i državna preduzeća moraju informaciju o svojoj korporativnoj socijalnoj odgovornosti da uključe u godišnji finansijski izveštaj.

O korporacijskoj društvenoj odgovornosti se raspravlja dugo i s mnogo kontroverzi. Rani koreni te ideje se mogu se naći u teoretskim radovima iz pedesetih i šezdesetih. Od ranih devedesetih ta tema dobija i važnost u političkim i biznis debatama, što je uglavnom bio odgovor na korporacijske skandale, pa i na uočavanje da je razvoj baziran samo na rastu neodrživ i da je potrebna aktivnija uloga država, kompanija i zajednica radi balansiranja ekonomskog rasta sa ekološkom održivošću i socijalnom kohezijom.

Pokret za korporacijsku odgovornost podržavaju UN kroz inicijative kao što su, na primer, Milenijumski ciljevi (Millennium Goals).

Uprkos izvesnom progresu, primena korporacijske društvene odgovornosti je još u pelenama i veoma mali broj biznismena to prihvata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure