img
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predlog za jednu saradnju

Mreža uzajamne podrške

27. februar 2002, 16:04 Anika Krstić, International Aid Network - IAN
Copied

Gde se sreću nevladine organizacije i država

Pošto smo se uspešno izborili za promene – uz ogroman doprinos trećeg sektora, to jest, nevladinih organizacija (NVO), čiji su neki članovi danas u vladi i privredi, vreme je da saradnju pomaknemo korak dalje.

Stručnosti i entuzijazma ne manjka nijednom sektoru. Tokom godina, nevladine organizacije razvile su mnoge nove sposobnosti, načine rada i oblike komunikacije koji moraju ostati deo naše društvene geografije i unaprediti se. Za to je porebno nekoliko jednostavnih koraka: hitno doneti novi zakon o nevladinim organizacijama, uskladiti poreske zakone tako da obuhvate specifično poslovanje NVO i stimulišu korporacijsko donatorstvo poreskim olakšicama, ustanoviti fond pri vladi (nalik na britanski DfID ili američki USAID) za potrebe finansiranja nevladinih organizacija u lokalnoj zajednici ili humanitarnim intervencijama van zemlje, razvijati nacionalne stategije uz punu saradnju sa NVO-om i uspostaviti upotrebljive mehanizme razmene informacija i saradnje.

Kad je reč o nacionalnoj strategiji za rešavanje problema izbeglica i raseljenih koja je sada došla na red (pošto je u prethodnom režimu vladala srategija proizvodnje izbeglica i raseljenika), u nju treba od samog početka uključiti nevladine organizacije, a ne naknadno od njih tražiti sugestije. Ta strategija još predstavlja poverljiv dokument od stotinak strana (nadam se i sa dalekosežnom vizijom), za koji lokalne nevladine organizacije mahom čuju po kuloarima. Ne dovodeći u pitanje kompetenciju vladinih tela koja tu strategiju proizvode, i ne zanemarujući eventualno prisustvo nekadašnjih pripadnika nevladinih organizacija sektora u tim telima, mislim da bez NVO-a ne može biti održivog i doslednog programa koji ne gubi iz vida pojedinca. NVO je do sada ponajviše brinulo o izbeglicama i pomagalo im da ostvare svoja prava. Već dugo traje niz prekograničnih aktivnosti koje su se odvijale lakše kad bi države bivše Jugoslavije ratifikovale i primenile neke dogovore i založile se za pojednostavljivanje viznog režima.

U lokalnoj zajednici, NVO ima naročitu sposobnost da stvori mrežu podrške i obezbedi ona sredstva i programe koja država ne može. Dobar, negde već i dokazan mehanizam za takvu saradnju su zajedničke radne grupe na lokalnom nivou između vlasti i NVO-a.

S obzirom na reforme u privredi, treći sektor uz dobru regulativu može da bude ne samo efikasna mreža socijalnih i srodnih usluga nego i dobar izvor novih radnih mesta, zanimljivih, drugačijih i izazovnih za one koji žele da rade nešto smisleno i korisno.

Biće nam lakše ako svako ponese jedan deo tereta. Posla ima za sve.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure