img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

12. јул 2001, 13:42 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Tirana: Pobeda socijalista

Vladajuća albanska Socijalistička partija proglasila je pobedu u drugom krugu opštih parlamentarnih izbora. Premijer Albanije Iljir Meta, čija je stranka u prvom krugu osvojila 33 od 100 mesta u parlamentu u prvom krugu 24. juna izjavio je da su socijalisti osvojili još 37 poslaničkih mesta. Poslanici za 100 od 140 mesta u parlamentu biraju se neposrednim glasanjem, dok će preostalih 40 popuniti predstavnici stranaka na osnovu udela glasova koje dobiju u okviru konačnog izbornog rezultata. Socijalisti, ohrabreni izbornom pobedom, sada su sigurni da će imati dovoljno glasova za izbor njihovog predsedničkog kandidata kada sledeće godine bude istekao mandat aktuelnom predsedniku Redžepu Mejdaniju. Odziv glasača za drugi krug bio je niži nego pre dve nedelje, ali je glasanje proteklo bez incidenata. Lider poražene Demokratske stranke i bivši albanski predsednik Salji Beriša se, međutim, žalio na neregularnosti tokom izbora još pre nego što su socijalisti proglasili pobedu. Beriša i njegove pristalice tvrde da su socijalisti koristili policiju tokom i pre glasanja da zastrašuje pristalice bivšeg predsednika.

Lusaka: Afrička unija

Na samitu Organizacije afričkog jedinstva (OAJ), koji je počeo 9. jula u glavnom gradu Zambije, okupilo se više od 40 šefova država. Državnike je pesmom i igrom na aerodromu dočekalo više stotina građana, gde je nekoliko sati proveo i predsednik Zambije Frederik Čiluba koji je dočekivao uvažene goste. Samit će najverovatnije označiti kraj OAJ-a koji postoji bezmalo četiri decenije, a koji bi trebalo da se transformiše u Afričku uniju, po ugledu na supranacionalnu zajednicu evropskih zemalja. Ovu ideju prvi je pre dve godine izneo libijski lider Moamar el Gadafi. U Povelji koju afrički lideri treba da usvoje pominje se osnivanje zajedničke Centralne afričke banke, zajedničkog Suda pravde, jedinstvene monete, čak i zajedničkog parlamenta. Generalni sekretar OAJ-a Salim Ahmed Salim izrazio je nadu uoči početka samita da će nakon sastanka Kontinent biti jedinstveniji i jači. „Jedini izbor nam je da ostanemo jedinstveni, jer razdvojeni ne možemo uspeti.“ Nakon samita počeće pripreme za formalno osnivanje Unije, koja će, kako se očekuje, biti proglašena sledeće godine na samitu u Južnoafričkoj Republici. Osim ekonomskih tema, na samitu će biti reči o mirovnim procesima u Kongu i Burundiju u kojima glavnu pregovarčku ulogu ima bivši predsednik JAR Nelson Mandela, kao i o sukobima u Angoli, Sudanu, Somaliji, Zapadnoj Sahari i Centralnoafričkoj Republici.

Santjago: Pinoče bez suđenja

Apelacioni sud u Čileu doneo je odluku da bivši diktator, general Augusto Pinoče (85), iz zdravstvenih razloga ne može da izdrži suđenje zbog optužbi da je organizovao odrede smrti i prikrivao njihove zločine protiv političkih neistomišljenika kada je 1973. pučem došao na vlast. Tako je bivši diktator konačno odneo pobedu nad onima koji godinama ulažu napore da ozloglašenog generala privedu pravdi zbog nedela koje je počinio tokom svoje sedamnaestogodišnje vladavine. Zagovornicima suđenja Pinočeu ostalo je još da ulože žalbu Vrhovnom sudu, ali pravni eksperti smatraju da su veoma male šanse da odluka Apelacionog suda kojom je utvrđeno da Pinoče pati od senilnosti bude preinačena. Eksperti i analitačari smatraju da je ovakva odluka Suda očekivana, jer od ekstradicije Pinočea Čileu uticajni deo vojnog vrha i određene grupe građana koje su bivšeg diktatora dočekale sa oduševljenjem vrše jak pritisak na državne organe. Bez obzira na stav opozicije u zemlji da se Pinočeu sudi za sva ona nedela koja su počinili njegovi odredi smrti, samo izručenje i prisustvo Pinočea u Čileu nakon egzila u Engelskoj pokrenuli su korenite javne rasprave o zločinima i ulozi vojske tokom i nakon njegove diktature. Pinočeovo hapšenje, najpre u Londonu a potom i u Čileu, odražava se i na slučaj bivšeg peruanskog predsednika Alberta Fudžimorija koji se nalazi u egzilu u Japanu. Sve su glasniji zahtevi peruanskih zvaničnika da se Fudžimori izruči Peruu da bi mu se sudilo zbog pronevera. Pinoče može biti izveden pred sud samo ako mu se zdravstveno stanje popravi, ali su izgledi prilično slabi jer bivši dikator ima ugrađen pejsmejker i pati od dijabetesa, a lekari su utvrdili da su problemi sa srcem i krvnim sudovima već prouzrokovali senilnost, što ga prema čileanskim zakonima oslobađa suđenja. Neposredno nakon preuzimanja vlasti i svrgavanja Salvadora Aljendea uz podršku SAD, odredi smrti u Čileu pogubili su najmanje 75 Aljendeovih pristalica. Tokom 17 godina Pinočeove diktature nestalo je i pogubljeno više od 3000 osoba.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure