img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Narkomanija

»Krokodil« u Srbiji

07. mart 2012, 18:16 M. Ilić
Copied

U privatnu kliniku „Vita“ u Novom Sadu 3. marta primljena je devojka kojoj su se nakon konzumiranja droge otvorile žive rane na koži od šake do lakta. Kako je rekla, drogu je ušmrkala, misleći da je u pitanju heroin, međutim, ispostavilo se da je izgleda reč o veoma opasnoj drogi, poznatoj pod nazivom – „krokodil“. Prema rečima psihijatra dr Branke Bjelice, devojci, inače dugogodišnjoj heroinskoj zavisnici, potpuno se otvorila podlaktica jedne ruke, od zgloba do lakta, sa unutrašnje strane. „Koža je postala nekrotična i potpuno je pukla, a ispod kože je imala rupu, kao da je nestao jedan mišić. Sudeći po izgledu devojke, posledicama koje je izazvala droga i onome što mi je poznato o ‘krokodilu’, sve govori da je ona umesto heroina kupila ‘krokodil’“, objasnila je dr Bjelica. I Novosađankin partner, koji je takođe zavisnik, po njenoj priči, uzeo je supstancu koju je ona kupila kao heroin. Zajedno su je koristili, ali kod njega nije došlo ni do kakvih defekata ili promena na koži. „Krokodil“ je jedna od najsmrtonosnijih supstanci na narko-tržištu, ali je poznata i kao „droga za siromašne“. Potekla je iz Rusije, gde kućno napravljena košta manje od tri dolara, dok je gram heroina od 50 do 60 dolara. Smrtonosna droga je već stigla u Evropu i hara u gradovima Nemačke, gde je izazvala užas čak i među policijskim službenicima. I druge droge su opasne, ali je „krokodil“ nešto posebno jer već nakon prvog uzimanja izaziva užasne posledice po korisnika. Napravljena je od teških metala, benzina, crvenog fosfora i kodeina. Policija naglašava kako neki korisnici ne izdrže ni prvo uzimanje droge, a u najboljem slučaju prežive koju godinu. Odvikavanje je izuzetno teško. Droga je naziv dobila po ljuskavoj koži ovisnika, prvom stadijumu propadanja koje ih ubrzo košta i života. Dva sata opijenosti dugotrajni narkomani plaćaju truljenjem živog mesa, koža im pozeleni, otkaže im jetra, izbiju gnojni čirevi… Ukoliko požive, jedini spas predstavlja amputacija obolelog tkiva. U Rusiji je ova droga odnela na stotine života, a jednim od ključnih razloga smatra se i legalan status kodeina, koji je glavni sastojak droge. Čak ni sigurna, strašna smrt ovisnicima često nije dovoljan razlog da obustave konzumaciju „krokodila“. U Rusiji droga „krokodil“ postoji već 10 godina, ali u Srbiji do sada nije registrovan ovaj opijat. Rukovodilac grupe za suzbijanje narkomanije u Policijskoj upravi Novi Sad Duško Đukić kaže kako nisu čuli da je „krokodil“ stigao na naše tržište. „Znamo da je u pitanju droga koja pravi žive rane na koži i da je veoma opasna, kao i da je nastala u Rusiji. Znamo i da su zastrašujuće posledice koje ona izaziva. Međutim, do sada nismo imali saznanje da se ona pojavila na našem tržištu. Pritom, veliko je pitanje ako bismo i naišli na supstancu, da li bismo mogli da je okarakterišemo kao drogu, jer ne znamo šta se u njoj nalazi“, objašnjava Đukić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Požari

Komentar

Petnaest godina i još mesec dana požara

Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure