img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Narkomanija

»Krokodil« u Srbiji

07. март 2012, 18:16 M. Ilić
Copied

U privatnu kliniku „Vita“ u Novom Sadu 3. marta primljena je devojka kojoj su se nakon konzumiranja droge otvorile žive rane na koži od šake do lakta. Kako je rekla, drogu je ušmrkala, misleći da je u pitanju heroin, međutim, ispostavilo se da je izgleda reč o veoma opasnoj drogi, poznatoj pod nazivom – „krokodil“. Prema rečima psihijatra dr Branke Bjelice, devojci, inače dugogodišnjoj heroinskoj zavisnici, potpuno se otvorila podlaktica jedne ruke, od zgloba do lakta, sa unutrašnje strane. „Koža je postala nekrotična i potpuno je pukla, a ispod kože je imala rupu, kao da je nestao jedan mišić. Sudeći po izgledu devojke, posledicama koje je izazvala droga i onome što mi je poznato o ‘krokodilu’, sve govori da je ona umesto heroina kupila ‘krokodil’“, objasnila je dr Bjelica. I Novosađankin partner, koji je takođe zavisnik, po njenoj priči, uzeo je supstancu koju je ona kupila kao heroin. Zajedno su je koristili, ali kod njega nije došlo ni do kakvih defekata ili promena na koži. „Krokodil“ je jedna od najsmrtonosnijih supstanci na narko-tržištu, ali je poznata i kao „droga za siromašne“. Potekla je iz Rusije, gde kućno napravljena košta manje od tri dolara, dok je gram heroina od 50 do 60 dolara. Smrtonosna droga je već stigla u Evropu i hara u gradovima Nemačke, gde je izazvala užas čak i među policijskim službenicima. I druge droge su opasne, ali je „krokodil“ nešto posebno jer već nakon prvog uzimanja izaziva užasne posledice po korisnika. Napravljena je od teških metala, benzina, crvenog fosfora i kodeina. Policija naglašava kako neki korisnici ne izdrže ni prvo uzimanje droge, a u najboljem slučaju prežive koju godinu. Odvikavanje je izuzetno teško. Droga je naziv dobila po ljuskavoj koži ovisnika, prvom stadijumu propadanja koje ih ubrzo košta i života. Dva sata opijenosti dugotrajni narkomani plaćaju truljenjem živog mesa, koža im pozeleni, otkaže im jetra, izbiju gnojni čirevi… Ukoliko požive, jedini spas predstavlja amputacija obolelog tkiva. U Rusiji je ova droga odnela na stotine života, a jednim od ključnih razloga smatra se i legalan status kodeina, koji je glavni sastojak droge. Čak ni sigurna, strašna smrt ovisnicima često nije dovoljan razlog da obustave konzumaciju „krokodila“. U Rusiji droga „krokodil“ postoji već 10 godina, ali u Srbiji do sada nije registrovan ovaj opijat. Rukovodilac grupe za suzbijanje narkomanije u Policijskoj upravi Novi Sad Duško Đukić kaže kako nisu čuli da je „krokodil“ stigao na naše tržište. „Znamo da je u pitanju droga koja pravi žive rane na koži i da je veoma opasna, kao i da je nastala u Rusiji. Znamo i da su zastrašujuće posledice koje ona izaziva. Međutim, do sada nismo imali saznanje da se ona pojavila na našem tržištu. Pritom, veliko je pitanje ako bismo i naišli na supstancu, da li bismo mogli da je okarakterišemo kao drogu, jer ne znamo šta se u njoj nalazi“, objašnjava Đukić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure