img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Kreditni rejting

21. septembar 2011, 17:39 Milan Milošević
Copied

Kreditni rejting (engleski – credit rating, nemački – Kreditwürdigkeitprüfung, francuski – cote de crédit, bugarski kreditosposobnost, srpski – kreditni status ili kreditna sposobnost) jeste skup svojstava tražioca kredita, kao što su položaj, imovina, poslovi i perspektiva, na temelju kojih je moguće proceniti njegovu sposobnost da vrati dug u roku. To je nešto slično kao poslovna sposobnost u građanskom i trgovačkom pravu.

Izgleda da je kreditni rejting važniji u međunarodnoj razmeni, u kojoj banke pre odobravanja kredita državama neizostavno traže ocenu specijaliziranih agencija za kreditni rejting ili za bonitet.

Međunarodna agencija za kreditni rejting „Standard end Purs“ (S&P) ocene kreditnog rejtinga počinje sa AAA, što označava procenu da dužnik ima ekstremno jak kapacitet da ispuni finansijske obaveze, pa ide preko AA plus, AA, AA minus, A plus, A, itd. – sve do D, što označava procenu da će dužnik bankrotirati po svim osnovama. Kreditni rejting Srbije za 2011. povećan je, inače, sa BB- – na BB.

Prošlog leta S&P je smanjio dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država, a nedavno dužnički rejting Italije sa A+ na A.

Od početka godine, osim Italiji, u evrozoni je smanjen kreditni rejting Španiji, Irskoj, Grčkoj, Portugaliji i Kipru. Ljutili se jako.

Besni što nas izrazom kreditni rejting kinje pred bankarskim šalterima, teško se uživljavamo u njegovu težinu.

Nismo razumeli poslovicu „Dug je zao drug“. Kreditu smo tepali kreda onda kada smo pili, na kredu, misleći da to kažemo zato što je gazda za svaku turu udarao crtu kredom na tabli pored šanka, pošto niko nije ni imao pojma da reč ima latinski koren. U žargonu smo kredit zvali još i barjak, kanara i kandra. Šporete, frižidere i sve drugo kupovali smo na kredu, falsifikujući potvrde o visini ličnih dohodaka, kako bismo se više mogli zadužiti i prevariti štampariju u Topčideru. Sada nas kinje na bankarskim šalterima.

Za rejting smo mislili da je nešto neozbiljno iz izbornih prognoza u kojima se procenjivanje ugleda, popularnosti i reputacije, rangiranje, bodovanje, ocenjivanje, mešalo sa veličanjem naručioca istraživanja. Kad se kaže rejting lakše nam je da pomislimo na tenis gde rejting asocira na ono mesto koje jedan junak našeg doba zauzima na osnovu rezultata na prethodnim turnirima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure