img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Kreditni rejting

21. септембар 2011, 17:39 Milan Milošević
Copied

Kreditni rejting (engleski – credit rating, nemački – Kreditwürdigkeitprüfung, francuski – cote de crédit, bugarski kreditosposobnost, srpski – kreditni status ili kreditna sposobnost) jeste skup svojstava tražioca kredita, kao što su položaj, imovina, poslovi i perspektiva, na temelju kojih je moguće proceniti njegovu sposobnost da vrati dug u roku. To je nešto slično kao poslovna sposobnost u građanskom i trgovačkom pravu.

Izgleda da je kreditni rejting važniji u međunarodnoj razmeni, u kojoj banke pre odobravanja kredita državama neizostavno traže ocenu specijaliziranih agencija za kreditni rejting ili za bonitet.

Međunarodna agencija za kreditni rejting „Standard end Purs“ (S&P) ocene kreditnog rejtinga počinje sa AAA, što označava procenu da dužnik ima ekstremno jak kapacitet da ispuni finansijske obaveze, pa ide preko AA plus, AA, AA minus, A plus, A, itd. – sve do D, što označava procenu da će dužnik bankrotirati po svim osnovama. Kreditni rejting Srbije za 2011. povećan je, inače, sa BB- – na BB.

Prošlog leta S&P je smanjio dugoročni kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država, a nedavno dužnički rejting Italije sa A+ na A.

Od početka godine, osim Italiji, u evrozoni je smanjen kreditni rejting Španiji, Irskoj, Grčkoj, Portugaliji i Kipru. Ljutili se jako.

Besni što nas izrazom kreditni rejting kinje pred bankarskim šalterima, teško se uživljavamo u njegovu težinu.

Nismo razumeli poslovicu „Dug je zao drug“. Kreditu smo tepali kreda onda kada smo pili, na kredu, misleći da to kažemo zato što je gazda za svaku turu udarao crtu kredom na tabli pored šanka, pošto niko nije ni imao pojma da reč ima latinski koren. U žargonu smo kredit zvali još i barjak, kanara i kandra. Šporete, frižidere i sve drugo kupovali smo na kredu, falsifikujući potvrde o visini ličnih dohodaka, kako bismo se više mogli zadužiti i prevariti štampariju u Topčideru. Sada nas kinje na bankarskim šalterima.

Za rejting smo mislili da je nešto neozbiljno iz izbornih prognoza u kojima se procenjivanje ugleda, popularnosti i reputacije, rangiranje, bodovanje, ocenjivanje, mešalo sa veličanjem naručioca istraživanja. Kad se kaže rejting lakše nam je da pomislimo na tenis gde rejting asocira na ono mesto koje jedan junak našeg doba zauzima na osnovu rezultata na prethodnim turnirima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure