img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Izbor

01. септембар 2010, 15:59 Aleksandar Ćirić
Copied

Sva sila nacionalnih očeva, vođa naroda, diktatora i tirana izabrana je uz opštu podršku građana. U prošlom veku a gde-gde i danas na izbore izlazi i više od 95 odsto građana. Tako bar saopštavaju pobednici. S druge strane, u zemljama tzv. razvijene (zapadne) demokratije smatra se ogromnim uspehom ako na izbore izađe i trećina punoletnih građana.

Ispada: što više demokratije, to manje birača. To je samo jedan od mnogih paradoksa savremenog sveta, mada ne baš tako star. Kroz veći deo istorije važnije je bilo ko glasa a ne koliko njih ima i/ili koristi svoje biračko pravo.

Što se Zapada tiče, glasanje su izmislili stari Atinjani. Procenjuje se da je svaki građanin Atine bar jednu godinu života proveo kao član nekog od izbornih organa državne skupštine. Odluke su donošene propisanim glasanjem, ali su članovi skupštine birani – kockom! Pametni stari Grci zaključili su da svi drugi načini izbora omogućavaju manipulaciju, te da u izboru ključnog demokratskog tela treba računati samo na sreću.

Rimska republika se, posle niza krvavih građanskih ratova, pretvorila u carstvo a ono u imperiju čije su vladare izvikivale legije. Hrišćanska Vizantija je problem careva najčešće rešavala uzajamnim pokoljem kandidata; Evropa kroz vekove ratova za nasleđe Svetog rimskog carstva. Pa, najzad, na sličan način su se u Srbiji „smenjivali“ Obrenovići i Karađorđevići, kao i njihovi davni prethodnici, Nemanjići.

Sve je to istorija i zna da bude dosadno. Ono važno je sasvim druga priča: ljudi su na neki način oduvek bili svesni činjenice da je od biračkog prava važnije pravo izbora. Pri svakoj ponudi može se odabrati manje zlo; kod loših alternativa važno je izbor napraviti odgovorno.

Ali odgovornost u novogovoru nema to značenje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure