img
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Bar-kod

05. decembar 2012, 19:38 Milan Milošević
Copied

Bar–kod (eng. bar code) je štampana površina ili nalepnica u obliku paralelnih linija različite širine, a iste dužine, koja pomaže trgovcu da vam pre nego što ste trepnuli bez cenkanja proda robu koja vam ne treba za novac koji nemate. Za vas misterioznih dvanaest standardnih oznaka robe, proizvođača i cena, dešifruje se optičkim bar–kod skenerom (čitačem) tako što se pomoću tankog linearnog laserskog zraka prelazi preko niza tankih i debelih linija uz tiho hipnotičko bip-bip sa kase.

Kod (fr. code) je, kao što znate, sistem utvrđenih znakova za signalizaciju. Bar (eng.) je šipka, prečka, prečaga, koja ovde vizuelno simbolizuje potrošačko dužničko ropstvo.

Tom metodu automatske obrade podataka koji pomaže trgovcu da u svakom trenu ima evidenciju protoka robe, zaliha i ovaca za šišanje prethodile su bušene kartice (1725), pa bušene trake (1846), pa muzičke kutije (1863) pa teleprinterske tiker trake (1867), pa klavirski valjak za one koje mrzi da vežbaju solfeđo (1880-ih), pa kartice zasečene na ivicama (1896), pa uređaji za•optičko prepoznavanje znakova (1929)…

Godine 1932. student sa Škole za biznis i administraciju Volis Flint došao je na ideju da bi niz linija razne debljine mogao da posluži za obeležavanje proizvoda i da tako ubrza kupovinu u radnjama, ali patent se nije odmah primio.

Godine 1948. student sa Instituta za tehnologiju Dreksel u Filadelfiji Bernard Silver i njegov prijatelj, učitelj Norman Džozef Vudlend smislili su da bi roba u radnji mogla da se obeležava mastilom koje bi se videlo pod ultraljubičastom svetlošću, ali to je bilo nepouzdano. Oni su zatim smislili praktičniju kombinaciju bar–koda i Morzeovog koda, ali čitač je bio veliki i skup. Kompanija IBM je bezuspešno pokušala da otkupi taj patent, za male pare, a potom ga je 1962. otkupila kompanija Filko, a od ove kompanija RCA. Uporedo sa tim Vudlend je za IBM razvio univerzalni kod proizvoda (Universal Product Code, UPC), koji je zavladao svetom kad su se pojavili i laserski bar–kod skeneri i više nam nije bilo spasa.

Pored linearnih bar–kodova u međuvremenu su smislili moćniji, dvodimenzionalni, 2D, matriks–kod (matrix code) u obliku zamršenog seta kvadratića koji mogu čitati i ovi novi pametni telefoni, šta mislite zašto?

Kasarina (trgovina) bato!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure