img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Azija

29. април 2009, 14:52 M. Milošević
Copied

Na ovom mestu već se govorilo o poreklu reči Evropa, tom nerealizovanom snu naših progresista i novih prosvetitelja, možda i s podsvesnom željom da podsetimo da je poreklo te reči na Balkanu, koji u našem aktuelnom diskursu ima ono potcenjujuće značenje. Kao, na primer, i reč Azija. Iz teksta Božidara Đelića, potpredsednika Vlade, objavljenog u „Politici“, a prenetog u „Srpskoj političkoj misli“, pod naslovom „Učiti od Azije“, koji objašnjava suprotnu tendenciju s kojom ovde biramo baš tu reč:

„Japan izdvaja preko tri odsto svog ogromnog BDP-a za nauku, dok Srbija izdvaja samo 0,3 procenta svog skromnog BDP-a za istu namenu. Tim merilom Japan je na vrhu sveta, a Srbija na dnu Evrope. Japan proizvodi dvadeset odsto svetskih naučnih radova i patenata i time zauzima drugo mesto iza Amerike. Kina je za nepunih deset godina sa skromnih početnih pozicija postala četvrta sila u nauci i povećala izdvajanja sa 0,5 na 1,5 odsto BDP-a. Kina je tokom poslednjih osam godina povećala broj studenata sa pet na dvadeset miliona, te godišnje proizvodi šest miliona diplomaca… Indija je već jedan od svetskih centara softverske industrije i biotehnologije.

Verujem da retko ko u Srbiji zna gde se nalazi kineska provincija Đeđijang i njen glavni grad Hangdžu. Priznajem, nisam ni ja o njima mnogo znao. Radi se o regionu blizu Šangaja koji ima šezdeset miliona stanovnika (kao Francuska!) i najbrži rast u domenu tehnologije u Kini. Dve milijarde dolara je uloženo poslednjih deset godina u razvoj kineske silicijumske doline od pet kvadratnih kilometara, čiji je predsednik za godinu dana, primera radi, izgradio zgradu za Nokiju gde sada radi dve hiljade inženjera…

Univerziteti u Tokiju i Kjotu imaju budžete koji su tri puta veći od celog srpskog budžeta za visoko obrazovanje i nauku…

Treba učiti od Azije…“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure