img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Otvoreno pismo Ministarstvu sporta

Zabranite fudbal

05. decembar 2007, 15:48 Aleksandar Ćirić
Copied

To je trebalo učiniti odavno, ali možda još nije kasno

Fudbal u Srbiji trebalo bi zabraniti pre nego što njegove posledice na društvo, građane i omladinu definitivno postanu pogubne i nepopravljive, a organizovani i običan kriminal, nasilje, prevara, krađa, nameštanje, protivpravno bogaćenje i političko mešetarenje zauvek postane deo normalnog ponašanja. Ako već nije.

Kako se i uređene zemlje ne bi povele za primerom Srbije kao međunarodno-pravnim presedanom, zabrana bi mogla biti oročena na neko vreme, najmanje 12 godina. Zašto?

Zato što bi sedmogodišnja deca mogla odmah da počnu s pikanjem fuce u prvom osnovne, pod uslovom da su dobri đaci i, naravno, pod blagonaklonim pogledom učiteljice, zatim nastavnika fizičke kulture (s naglaskom na kulturi) i, najzad, uz podršku kvalifikovanog srednjoškolskog profesora. Posle tih 12 godina školovanja, sad već punoletna, prva generacija novih igrača stekla bi pravo da na pravom fudbalskom terenu odigra turnir. Na osnovu ocene njihove upućenosti u fudbalske veštine i znanja, praktične primene elementarnog fer-pleja, lepog vaspitanja i primernog vladanja, jedna kvalifikovana komisija ocenila bi događaj, uključujući tu i ponašanje publike, obezbeđenja, medija, aktivnih političara vlasti i opozicije, posledice po javni red i mir, funkcionisanje javnog saobraćaja i sve druge elemente od značaja za odluku da li će povratak fubala na stadione biti dopušten i pod kojim uslovima.

Pomenutih 12 godina može se višestruko korisno upotrebiti.

Policija bi za to vreme temeljito uvežbala postupak identifikacije huligana i odgovarajuće zakonske procedure. Sudstvo bi, takođe, po sili zakona uvežbavalo postupak po zakonu o sprečavanju nasilja na stadionima, sve dok ne postane funkcionalno i efikasno. Zabrana fudbala omogućila bi da se postojeći stadioni i tereni korisno upotrebe u različite svrhe. Pokriveni najlonom, mogli bi predstavljati značajan doprinos razvoju povrtarstva kao plastenici, uzgajališta cveća, ali i kao pašnjaci u stimulaciji obnove nacionalnog stočarstva. Ovce bi svakako doprinele kvalitetu trave na igralištima (šišanje i nađubrivanje, istovremeno) kakva su danas – ukoliko fudbal ponovo bude dozvoljen.

Zabranu fudbala na određeno vreme mogle bi pratiti zabrane – na neodređeno – organizovanja „fudbalskih saveza“ (osim kao specijalnih odeljenja organa gonjenja i pravosuđa) i sportskih kladionica.

Šta bi još bila očigledna korist?

Vlada bi konačno mogla da u skupštinsku proceduru pusti već nekoliko godina spreman Zakon o sportu. Fudbalski mešetari ne samo dva naša „najveća fudbalska kluba“ već godinama ometaju donošenje zakona zbog dva njima sporna člana. Jednim se reguliše pitanje vlasništva onih armirano-betonskih skalamerija ispod Dedinja i drugde po Srbiji, a drugim određuju uslovi za privatizaciju sportskih – fudbalskih, pre svega – klubova i društava. Ono što se nekada zvalo „društveno-sportski radnik“ danas se razgranalo u menadžere sportskih i stadionskih buvljaka u kojima se trguje svim i svačim – od živih ljudi, preko sportskih džidža-bidža, navijačkih rekvizita za obući se od glave do pete i naoružanja od petarde i baklje do topovskih udara i ozbiljnog oružja, kako hladnog tako i vatrenog – a sva ta pokretna i nepokretna imovina odavno je viđena i tipovana kao nasleđe za decu i, biće, unučad.

Sve sportske terene i objekte odmah i bespovratno nacionalizovati, privremeno ili stalno im – zavisno od slučaja do slučaja – promeniti namenu, konzervirati ili prodati na kilo.

Iz procedure donošenja zakona biće isključena sva fizička i pravna lica za koja se osnovano sumnja da su ikada besplatno gostovala u ložama fudbalskih stadiona, da su neposredno ili posredno učestvovala u bilo kakvim „fudbalskim“ poslovima ili se o njima izjašnjavala u bilo kom svojstvu ili s koje bilo funkcije. To će postupak učiniti kratkim i jasnim.

U pripremi zabrane treba biti fleksibilan, što znači da se umesto reči „fudbal“ u tekst može uneti bilo koji drugi sport – na primer, košarka – kako bi se već poodmakle katastrofe u drugim „nacionalnim sportovima“ mogle rešavati u istom, efikasnom obrascu.

A šta će biti posle 12 godina zabrane? Prosto: Srbiju će zapljusnuti generacija zdravih osamnaestogodišnjaka koji u fudbalu uživaju, publike koja se njihovom umeću divi a ponašanju aplaudira, policije koja na stadione izlazi bez oklopa, sedi okolo pijuckajući kafu i sokiće – pa zbog toga zabranu treba produžiti.

Najzad, moglo bi tu biti i spomenika onima koji zabrane fudbal. Jer su radili na polzu naroda, u javnom interesu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure